Uloga Regatnih pravila u slučajevima odgovornosti za štetu nastalu na morskim jedriličarskim regatam

Prof. dr. sc. Igor Gliha

U svezi sa štetama nastalim u regatnom jedrenju jedno od temeljnih pitanja jest ocjena protupravnosti. Regatno jedrenje je posebno uređeno Regatnim pravilima Međunarodne jedriličarske federacije (ISAF) priznatim od strane nacionalnih jedriličarskih saveza. S obzirom na to da Regatna pravila nisu donesena u zakonodavnoj proceduri, postavlja se pitanje u kojoj mjeri i koga obvezuju, odnosno predstavljaju li dio pravnog poretka na način da se ponašanje protivno njima ocjenjuje protupravnim. Regatna pravila na području regate i za vrijeme njenog trajanja najčešće zamjenjuju opća plovidbena pravila u odnosu na druge sudionike regate. Regatna pravila ne derogiraju primjenu općih plovidbenih pravila. Nisu samostalna općeobvezujuća pravna pravila i tijela državne vlasti primijenit će ih u svezi odgovornosti za štetu nastalu pri jedriličarskim regatama samo kao dodatni kriterij koji će omogućiti ocjenu jesu li postupci štetnika bili protupravni. Sudionik regate dužan je upoznati se s tipičnim opasnostima i rizicima regatnog jedrenja. Pristanak na rizik zapravo je pristanak na poduzimanje radnje koja može izazvati štetu. Takav pristanak isključuje protupravnost radnje koja je obuhvaćena pristankom, a protupravnost je jedna od pretpostavaka odgovornosti za štetu i njezin nedostatak štetnika oslobađa odgovornosti. Pristanak na poduzimanje radnje koja može izazvati štetu, kao očitovanje volje, mora zadovoljavati sve pretpostavke koje se traže za valjano izražavanje pravno relevantne volje. To očitovanje volje daje se najčešće konkludentno samim dobrovoljnim sudjelovanjem u regati.
 
Ključne riječi: protupravnost; sportska pravila; prihvaćanje rizika; odgovornost za štetu; jedrenje

 

Puni tekst članka dostupan je na

http://hrcak.srce.hr/file/28445


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana