PRAVNA PRIRODA I POLITIČKA POZADINA ORUŽANIH SUKOBA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

Dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro                                                  
 
Doc. dr. sc. Budislav Vukas                                                        
 
Problematiku jugoslavenske krize početkom 90-ih godina prošlog stoljeća moramo promatrati u kontekstu složenih promjena ukupnog sustava međunarodnih odnosa i sloma komunizma u tom vremenu,  posljedica čega je ustrojavanje novog sustava međunarodnih odnosa. Brojni su razlozi koji su doveli do raspada SFRJ te posljedično, do razvoja novih političkih ideja, koje su se početkom 90-ih uobličile u konkretnim zahtjevima za osamostaljenjem bivših jugoslavenskih republika. Nažalost, taj je proces na ovim prostorima prerastao u otvorene oružane sukobe, prve takve na europskom tlu nakon II. svjetskog rata. Specifičan kontekst konstituiranja novih samostalnih i neovisnih država ostavio je otvorena pitanja međunarodnoga humanitarnog prava, odnosno prava oružanih sukoba. U kojem su trenutku pojedini sukobi mijenjali kvalifikaciju iz nemeđunarodnih u međunarodne, ili obratno, predmet je prijepora u znanstvenoj literaturi. Pri razmatranju  povijesnog konteksta, pravnih činjenica, relevantnih dokumenata, ali i opsežne prakse Međunarodnoga kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju te Međunarodnog suda u radu je iznesen pregled promjena i zaključci koji su imali utjecaja na međunarodnopravnu kvalifikaciju oružanih sukoba na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
 
Ključne riječi: oružani sukobi, kvalifikacija sukoba, raspad Jugoslavije, stvaranje samostalne i suverene Republike Hrvatske 1990. – 1992., stvaranje BiH, Domovinski rat, jugoslavenska kriza, Međunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju
 
 
Puni tekst članka dostupan je na
 
 
 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana