UNESCO i zaštita kulturnih dobara u slučaju oružanog sukob

 

Robert Mrljić, dipl. iur.
 
Uloga UNESCO-a u nastajanju, provedbi i razvoju međunrodnopravnih pravila vezanih uz zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba je analizarana u povijesnom kontekstu. Autor je analizi pristupio polazeći prvenstveno od odredbi samog “ustavnog akta” UNESCO-a, te Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954 godine i njezinih protokola. Razvitak i provedba pravila u ovom području u značajnoj mjeri ovise upravo o ovoj međunarodnoj organizaciji, ali pokazano je da postoji i čitav niz drugih međunarodnopravnih instrumenata i organizacija s kojima je UNESCO u većoj ili manjoj povezan i na koje više ili manje utječe. Značajan doprinos razvoju međunarodnog prava u ovom kontekstu predstavljali su usvajanje II Protokola Konvencije za zaštitu kulturanih dobara u slučaju oružanog sukoba 1999 godine, praksa Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, te Dekleracija u vezi namjernog uništavanja kulturne baštine iz 2003. Autor zaključuje da ulozi UNESCO-a u zaštiti kulturne baštine treba pristupiti realistično, uvijek vodeći računa o nadležnosti i mogućnostima koje su UNESCO-u dane odredbama različitih međunarodnopravnih instrumenata. Na isti način treba pristupiti i pitanju sankcija koje su UNESCO-u na raspolaganju u slučaju nepoštivanja odredbi, u prvom redu, Konvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz i njenih dvaju protokola.
Ključne riječi: UNESCO, protection of cultural property, armed conflict
 
Puni tekst članka na
 

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62037


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana