POČETAK DJELOVANJA JAVNIH BILJEŽNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

 

Ivica Crnić, dipl. iur.                                                                                                        
 
Radikalna reforma pravnog sustava u Republici Hrvatskoj, nakon državnopravnog osamostaljenja, koja se ogledala i u donošenju propisa o trgovačkim društvima, novom uređenje imovinskih i vlasničkih odnosa, potrebi prenošenja nekih upravnih i sudskih funkcija na druga tijela, nametnula je potrebu za ponovnom uspostavom javnog bilježništva kao posebne javne službe u Republici Hrvatskoj.
Zajedničkim nastojanjima Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske i brojnih pravnih stručnjaka i znanstvenika izvan te institucije pripremljen je Zakon o javnom bilježništvu kao pravna osnova te nove javne službe. Javno bilježništvo i danas ostvaruje svoje zadaće upravo na zasadama toga propisa i niza podzakonskih akata koji su slijedili.
Zakon o javnom bilježništvu donesen je 1993., a njegova je primjena počela 1. listopada 1994. Taj je propis bio nužan i zbog toga što je 1. siječnja 1995. počela i primjena   Zakona o trgovačkim društvima.
Zakonodavac se opredijelio za takozvani čisti latinski tip javnog bilježništva, koji je zastupljen u većini zemalja koje u svijetu imaju taj institut. To podrazumijeva samostalnost odnosno odvojenost poslova javnog bilježništva od poslova odvjetništva.
            Prvi javni bilježnici položili su prisegu 18. studenoga 1994., kada su im predane i povelje o postavljenju na tu odgovornu javnu dužnost.
Ovim tekstom želi se podsjetiti na osnivanje i početak rada javnobilježničke službe u Republici Hrvatskoj.
Ključne riječi: javno bilježništvo − notarijat − komora − uspostava javnog bilježništva u Republici Hrvatskoj − trgovačka društva.
 
Cijeli tekst dostupan na
 
 
 
 

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana