Razvrgnuće braka u rimskom, kanonskom i suvremenom hrvatskom obiteljskom pravu
 
 Marko Bratković, prof.
 
Brak i različiti oblici razvrgnuća braka, s obzirom na to da u svojim pravnim artikulacijama zrcale faktično stanje društva u kojem su oblikovani, u različitim su se kronotopima poimali različito. Njihova je kompleksnost onemogućavala da ijedno teorijsko poimanje obuhvati njihovu esenciju. Klasično je rimsko pravo načelno zagovaralo liberalnost braka, ali prodiranje kršćanske moralne misli u sve pore društvenoga života reflektiralo se na regulaciju razvoda braka tako da su, u postklasici, razvodi braka sine iusta causa bili strogo sankcionirani. Iako Crkva zagovara apsolutnu nerazrješivost tvrde i konzumirane ženidbe, argumentirajući to spasenjem i korišću ženidbenih drugova, njihove djece i zajednice, i ženidbena se veza u posebno propisanim uvjetima može razriješiti oprostom od “neizvršene ženidbe”, pavlovskom povlasticom i vikarskom vlašću rimskog prvosvećenika. Osim toga, Crkva dopušta prekid zajedničkog ženidbenog života u posebno teškim slučajevima uz insistiranje na pomirenju. Iako učiteljstvo rimskih prvosvećenika o apsolutnoj nerazrješivosti tvrde i izvršene ženidbe nema dogmatski karakter, ono je uvelike utjecalo na prilično teško prodiranje klasičnorimske ideje liberalnosti braka u građanskopravne sustave država pod utjecajem Katoličke crkve sve do sedamdesetih godina XX. stoljeća. Rekreirana ideja o liberalnosti braka iznjedrena u racionalističkoj filozofiji XVIII. stoljeća donekle je smanjila značenje braka kao utočišta koje će bračnim drugovima omogućiti cjeloživotnu socijalnu sigurnost i društveni status jer se za mnoge dostatan oblik emocionalne, ali i ekonomske sigurnosti može steći i u izvanbračnim zajednicama. Posve je jasno da se u stvarnim životnim okolnostima trajnost braka ne može osigurati zakonom propisanom nemogućnošću razvrgnuća braka, kao ni prisilnim održavanjem sadržajem neispunjene zajednice, tako da se u suvremenom hrvatskom obiteljskom zakonodavstvu svi uzroci široko pojmovno obuhvaćaju poremećenošću bračnih odnosa, a sporazumni se razvod braka smatra posve legitimnim načinom razvrgnuća braka.
 Ključne riječi: obiteljsko pravo; divortium; separatio; razvod; rastava
 
Cijeli tekst dostupan na:
 
 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana