Mogući budući izazovi za Europski sud za ljudska prava? Važnost Zakona o nezastarijevanju i predmeta Sanader za jurisprudenciju Europskog suda za ljudska prava i razvoj mehanizama tranzicijske pravde

Dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14,, Zagreb, Hrvatska

 

Possible Future Challenge for the ECtHR?: Importance of the Act on Exemption and the Sanader Case for Transitional Justice Jurisprudence and the Development of Transitional Justice Policies

Sunčana Roksandić Vidlička ; Faculty of Law, University of Zagreb, Trg maršala Tita 14, Zagreb, Croatia

 

Izmjene i dopune hrvatskoga Ustava 2010. godine, kojima je dopušteno retroaktivno procesuiranje gospodarskih kaznenih djela vezanih uz proces pretvorbe i privatizacije počinjenih za vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije te kaznenih djela ratnog profiterstva (tranzicijska gospodarska kaznena djela), otvorile su Pandorinu kutiju. Ustavne su izmjene omogućile i donošenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. Valja tvrditi kako te izmjene Ustava i navedeni Zakon pripadaju mehanizmima “tranzicijske pravde” postkonfliktnog društva te da su doneseni sa svrhom ostvarenja pune vladavine prava i ostvarenja načela socijalne pravde u hrvatskom društvu. Slučaj koji je procesuiran na temelju toga Zakona, a nedavno je pravomoćno riješen, odnosi se na postupak protiv bivšeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ive Sanadera.
U ovome se članku obrađuje sam pojam tranzicijske pravde te se razmatra potreba zaštite ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava u okviru mehanizama kojima se tranzicijska pravda služi. Navedena se problematika obrađuje u članku radi analiziranja mogućeg pristupa Europskog suda za ljudska prava prema takvim hrvatskim “tranzicijskim” slučajevima na temelju postojeće jurisprudencije Suda. Naime, može se očekivati kako će se sam Zakon o nezastarijevanju, kao i predmet Sanader, naći u skoroj budućnosti pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi opravdao ili opovrgnuo legalitet samog donošenja. Ako se to dogodi, rezoniranje Suda u tom predmetu bit će od velike važnosti ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za sve države koje nisu u dovoljnoj mjeri procesuirale tranzicijska gospodarska kaznena djela te su ih općenito zanemarila prilikom implementiranja mehanizama karakterističnih za tranzicijska društva. Jednako tako, predmet nakon završetka pred Sudom može utjecati i na razvoj mehanizama tranzicijske pravde općenito. Stoga ovaj članak nastoji predvidjeti neka od pitanja kojima bi se Europski sud za ljudska prava mogao baviti prilikom pravne analize Zakona o nezastarijevanju, počevši od načela zakonitosti.

Ključne riječi
tranzicijska pravda; predmet Sanader; jurisprudencija Europskog suda za ljudska prava u tranzicijskim predmetima; Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije; moguće rezoniranje Suda u pogledu Zakona o nezastarijevanju

Puni tekst dostupan na

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=195810

 

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana