Opoziv imenovanja trudne članice uprave društva kapitala - spolna diskriminacija?  
 
Ivana Grgurev
Petar Ceronja
Analizom presude Europskog suda u predmetu Danosa, nametnula su se određena pitanja vezana uz zaštitu trudnih članica uprave. Jesu li one radnice ili samozaposlene osobe? Treba li ih, i ako ne potpadaju pod pojam radnica, zaštititi tijekom trudnoće i korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva od opoziva iz uprave društva kapitala te ih zaštiti od otkaza ugovora o obavljanju poslova u upravi? Jesu li odredbe Zakona o trgovačkim društvima o opozivu imenovanja članova uprave usklađene s pravnom stečevinom EU-a jer ne sadržavaju ograničenje – ne uzimaju u obzir činjenicu da je u trenutku opoziva članica uprave trudna? U kontekstu pomirenja trudnoće i roditeljstva sa zahtjevima tržišta postavlja se pitanje kako funkcionira uprava društva kapitala kada trudna članica uprave ili članica uprave koja koristi neko od prava vezanih uz zaštitu roditeljstva dulje razdoblje nije u mogućnosti voditi poslove društva. U radu se naglašava razlika između radnopravne zaštite trudnica i zabrane spolne diskriminacije. Nastoji se potvrditi polazna teza prema kojoj je širenje koncepta radnika i na članice uprave nepotrebno jer im je i bez uključivanja u taj koncept zajamčena zaštita od spolne diskriminacije, dok širenje radnopravne zaštite na članice uprave vodi njihovoj faktičnoj diskriminaciji.  
 
Ključne riječi: članica uprave društva kapitala; trudnoća; opoziv imenovanja; otkaz, spolna diskriminacija; predmet Danosa
Puni tekst dostupan
 

Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana