Neke osobitosti evolucije ekonomske politike protekcionizma od antike do postmoderne
 
Doc. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko
Mr. sc. Ozren Pilipović
Dr. sc. Nenad Rančić
 
Ideja zaštite domaćega gospodarstva od inozemne konkurencije na tlu Europe javlja već u antičkoj Grčkoj, paralelno s razvojem vanjske trgovine, i otada ostaje njezin pratitelj. Vodeće gospodarske sile najčešće su, u početnoj fazi razvoja, pribjegavale protekcionističkim mjerama da bi zaštitile mladu domaću industriju od inozemne konkurencije. Kasnije bi redovito počinjale zagovarati slobodu vanjske trgovine, odbacujući protekcionizam, kako bi dodatno proširile sferu svojega gospodarskog i političkog utjecaja. U razdobljima gospodarske krize protekcionizam se javlja kao navodno spasonosno rješenje za domaću proizvodnju i zaposlenost. Međutim, na kraju se redovito pokazalo da dodatno produljuje i produbljuje krizu, smanjujući ukupan volumen domaće proizvodnje, zaposlenosti i međunarodne trgovine. Danas u Europi ipak prevladava svijest da su problemi globalni, a rješenja na nacionalnoj razini nisu više adekvatna, već ih treba tražiti u okviru zajedničkog tržišta i ekonomske politike jer problemi i rješenja nisu na istoj razini. Zbog veličine, otvorenosti i strukture gospodarstva, kao i obveza koje proizlaze iz članstva u CEFTA-i i WTO-u, te procesa pristupanja EU-u, Hrvatska se ne može u većoj mjeri koristiti klasičnim instrumentarijem protekcionizma. Ipak, postoji mogućnost primjene ograničenog, sofisticiranog protekcionizma koji je prisutan i u EU-u.
 
Ključne riječi: doktrine ekonomske politike; merkantilizam; protekcionizam; sloboda trgovine; WTO
 
Puni tekst dostupan na
 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana