Studij:	Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra:	61342
ECTS:	4.0
Nositelji:	izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić prof. dr. sc. Ksenija Turković
Izvođači:	izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski - Predavanja
Ispitni rokovi:	26. 08. 2024. 09. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Ksenija Turković, Sunčana Roksandić Vidlička, Aleksandar Maršavelski et al.; HRESTOMATIJA HRVATSKOG MEDICINSKOG PRAVA; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2015), str. izabrana poglavlja

Preporučena literatura:

Christian W. McMillen; Pandemics: A Very Short Introduction; Oxford University Press (2016), str. izabrana poglavlja

Opis predmeta:

Predmet se bavi svim aspektima medicinskog prava, od organizacije zdravstvene zašite, preko uloge, prava i obveza zdravstvenih radnika, njihove odgovornosti (grđanske, kaznene, disciplinske i prekršajne). Predmet započinje pregledom hrvatskog zdravstvenog sustava te njegovog ustavnog i zakonskog okvira. Naglasak se stavlja na koncepte medicinske etike, prava pacijenata te efikasnosti i sigurnosti zdravstvene skrbi, uključivo odgovore na COVID-19. Posebne teme koje se obrađuju uključuju: povjerljivost, informirani pristanak, lječničku grešku, oblike odgovornosti, vještačenja, medicinska istraživanja i eksperimente, doniranje i presađivanje organa, hitne situacije, intenzivnu njegu, pobačaj, korištenje lijekova i novih medicinskih tehnologija, regulaciju nanomedicine i biotehnologije, matične stanice, pitanja smrti i umiranja, tretman osoba s duševnim smetnjama, spječavanje zaraznih bolesti, razumjevanju pojma pravo na zdravlje itd. U različitim temama koje se obrađuju, glavni zadatak ovog predmeta jest razumijeti složenost medicinskog prava.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• razumjeti i objasniti temeljne pojmove institucionalnog okvira i razvoja medicinskog prava unutar RH, ali i unutar EU i drugih država kada primjenjivo. Također na međunarodnom nivou (primjenjive pravne akte, područje regulacije, minimalna obilježja i sankcije kaznenih djela i pravno uređenje, praksa ESLJP);
• razgraničiti moralna pitanja u području medicinskog prava i zaštite ljudskih prava
• prepoznati utjecaj medicinsko-pravnih teorija i razvoja ljudskih prava u uobličenju pravnih normi u području medicinskog prava;
• kritički vrednovati i prepoznati važnost poštivanja temeljnih načela medicinskog i ljudskih prava, uključivo i ulogu subjekata i objekata koji se javljaju u medicinskom pravu
• definirati posebnosti nacionalnih sustava u području regulacije medicinsko-pravnih pitanja i pitanja ljudskih prava koja se tiču medicinskog prava; definirati i raspoznati medicinsko-pravna pitanja (inducirana koma, pasivna i aktivna eutanazija, prekid trudnoće, asistirana reprodukcija, korištenje embrionalnih i matičnih stanica, kloniranje, DNA analize i bolesti, eksperimenti na ljudima i životinjama, presađivanje organa, osobe s duševnim smetnjama i njihova prisilna i dobrovoljna hospitalizacija, etička pitanja i genetske bolesti, AIDS i globalno širenje zaraznih bolesti, reforma zdravstvenih sustava i njegov utjecaj na ljudska prava pojedinaca, zakonska zaštita ekonomskih, socijalnih i kulturna prava pojedinaca na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini)
• grupirati strukturu medicinskog prava i identificirati važna obilježja medicinsko-pravnih pitanja, te izdvojiti njihove specifičnosti.
• izdvojiti najčešća kršenja ljudskih prava u području medicinskog prava te razdvojiti odgovornost pojedinaca i odgovornosti pružatelja usluga

PRIMJENA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• interpretirati pojmove u bioetici i ljudskim pravima u skladu s važećim metodama tumačenja; interpretirati propise koji reguliraju bioetiku i ljudska prava
• demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost bioetike i ljudskih prava, te ilustrirati točke povezanosti nacionalnih propisa s propisima EU i europskim i međunarodnim konvencijama koji reguliraju ovo područje
• primijeniti stečeno znanje iz područja bioetike i ljudskih prava u praksi;
• koristiti i na ispravan način interpretirati propise s područja bioetike i ljudskih prava.

 

ANALIZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• analizirati odnos između UN-a, Vijeća Europe i EU, RH i drugih država, međupovezanost pravnih instrumenata i njihov utjecaj na bioetiku i ljudska prava u RH
• analizirati postojeće norme koje uređuju bioetiku i ljudska prava i odgovarajuću sudsku praksu (nacionalnu i ESLJP) u tom segmentu.
• ispitati usklađenost bioetiku i ljudska prava u RH s osnovnim načelima kaznenog prava i prava općenito te međunarodnim konvencijama;
• usporediti stanje biotike i ljudskih prava u RH s odgovarajućim sustavima drugih zemalja te ispitati njihovu usklađenost s pravom VE, EU i međunarodnim konvencijama (prvenstveno konvencijama UN-a);
• razlikovati različite mehanizme pravne zaštite i regulacije bioetičkih pitanja;
• provjeriti stupanj i opseg ostvarivanja bioetičkih načela i načela zaštite ljudskih prava u regulaciji bioetičkih pitanja;
• izdvojiti neodgovarajuće norme te predložiti izmjene i poboljšanja regulacije područja koji se odnosi na bioetiku na nacionalnoj i međunarodnoj razini;
• ispitati i kategorizirati stečena znanja u pogledu bioetike i ljudskih prava i njihove primjene u društvu;

 

SINTEZA

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• predlagati potrebne izmjene kaznenog, građanskog i upravnog zakonodavstva po pitanju bioetike i zaštite ljudkih;
• formulirati osnovna obilježja, prednosti i nedostatke zakonske politike u ovom području i predlagati rješenja za poboljšanja tih sustava;
• izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova u području bioetike i ljudskih prava
• osmisliti protokol izrade pisanog rada i usmene prezentacije, formulirati odgovarajuće hipoteze odnosno istraživačka pitanja i sastaviti koncepte rada odnosno izlaganja s predloškom radne literature.;

 

 

VREDNOVANJE

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• preispitati načine donošenja regulative koje je od interesa za bioetiku i ljudska prava;
• ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost implementacijskog nacionalnog zakonodavstva kada se radi o regulaciji bioetičkih pitanja; kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta bioetike i ljudskih prava u praktičnim uvjetima;
• odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata bioetike i ljudskih prava; te procijeniti najinteresantnija područja za daljnju specijalizaciju;
• vrednovati postojeća rješenja bioetičkih tema u pravu, njihovu međusobnu usklađenost, usklađenost s pravnim normama, naročito Ustavom RH te odredbama europskog i međunarodnog prava koja reguliraju područje bioetike

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

• javno prezentirati stečena i usvojena znanja te predstaviti ishode učenja te sudjelovati u raspravama oko regulacije medicinsko-pravnih pitanja;
• izražavati se precizno i jasno uz odgovarajuću razinu argumentacije vlastitih teza;
• provesti samostalno istraživanje zakonodavstva i prakse europskog i nacionalnih sustava;
• unaprjeđivati komunikacijske i analitičke vještine te stečena znanja;
• sudjelovati u timskom radu, rješavanju hipotetskih i praktičnih problema u području medicinskog prava
• raditi u praksi koja zahtjeva poznavanje problematike medicinskog prava i ljudskih prava.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

1. Problemski zadaci za provjeru ishoda učenja – primjena usvojenog znanja na konkretne slučajeve;
2. Izrada pisanih studentskih radova (eseji) za provjeru ishoda učenja – sinteza i vrednovanje te izrada prezentacije vlastitog istraživanja;
3. Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. Ocjene stečene tijekom nastave uzet će se u obzir u formuliranju konačne ocjene, a kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja odnosno pokazano znanje i razumijevanje materije medicinskog i ljudskih prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave. Usmene prezentacije vlastitog istraživanja i sudjelovanje u raspravama.

Termini konzultacija:

• izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić:

  četvrtkom u 9 sati. Obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane potresom i COVID-19 pandemijom, dostupna e-mailom: suncana.roksandic@pravo.hr.

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba Ćirilometodska 4, soba 54
• izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski:

  ponedjeljkom u 18:30 sati, Gundulićeva 10, soba 12/I. (najaviti dolazak putem e-maila zbog mogućnosti službenog odsustva)

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba 12