Studij:	Kaznenopravne znanosti - 2. semestar
Šifra:	166810
ECTS:	3.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas
Izvođači:	prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović - Predavanja

Literatura:

Damaška, M.; Models of criminal procedure; Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4/2001 (2001), str. 477 - 506 Damaška, M.; O miješanju inkvizitornih i akuzatornih procesnih formi; HLJKPP 2/97 (1997), str. 381-394 Ivičević Karas, E.; ., O reformama suvremenog francuskog kaznenog postupka iz aspekta jačanja procesne uloge državnog odvjetništva; HLJKPP 1/2010 (2010), str. 109 - 124 Pajčić, M.; Modeli prethodnog postupka (nastavni materijal dostupan na http://www.pravo.unizg.hr/KPP/pskpz); , str

Preporučena literatura:

Krapac, D.; Engleski kazneni postupak; Zagreb (1995), str Pavišić, B.; Talijanski kazneni postupak; Rijeka (2002), str Damaška, M.; Lica pravosuđa i državna vlast Usporedni prikaz pravosudnih sustava; Nakladni zavod Globus, Zagreb (2008), str Damaška, M.; O nekim učincima stranački oblikovanog pripremnog kaznenog postupka; HLJKPP 1/2007 (2007), str. 3-15 Damaška, M.; Sudbina anglo-američkih procesnih ideja u Italiji; HLJKPP 1/2006 (2006), str. 3-5 Damaška, M.; Napomene o sporazumima u kaznenom postupku; HLJKPP 1/2004 (2004), str. 3-20 Herrmann, J.; Modeli reforme glavne rasprave u kaznenom postupku u istočnoj Europi: usporednopravna perspektiva; HLJKPP1/97 (1997), str. 255-278 Ivičević, E.; Plaider coupable - Nova alternativa klasičnom kaznenom postupku u francuskom pravu; HLJKPP 1/2005 (2005), str. 203-208 Vladimir Ljubanović; Državno odvjetništvo: njegov položaj, ustrojstvo i funkcije u kaznenom postupku; HLJKPP, br. 2/96 (1996), str Thaman, S.; Suđenja pred novom ruskom kaznenom porotom i nulifikacija kaznenog zakona u njezinu pravorijeku: pouke za porotom inspiriranu reformu u Euroaziji i šire; HLJKPP 1/2008 (2008), str. 357-438

Opis predmeta:

Ciljevi kolegija 1. Steći znanja koja se temelje na uspoređivanju uređenja pojedinih stadija kaznenog postupka u europskim državama, osobito Njemačkoj, Francuskoj i Italiji; 2. Proširiti spoznaje o pojmu kaznenog pravosuđa te akuzatornom i mješovitom tipu kaznenog postupka; 3. Razumijeti temelje i ratio suvremenog trenda uvođenja državnoodvjetničke istrage (prethodnog postupka) u Europi; 4. Razviti sposobnost analitičkog i kritičkog sagledavanja rezultata suvremenih reformi kaznenog postupka mješovitog tipa, napose širenja konsenzualnih postupaka; 5. Vrednovati prednosti i nedostatke danas prevladavajućeg modela državnoodvjetničkog prethodnog postupka. Sadržaj kolegija Kolegijem će biti obuhvaćeni sljedeći sadržaji: pojam pravosuđa i kaznenog pravosuđa, mješoviti postupak kontinentalnih europskih država u kojem se isprepliću elementi spora stranaka i elementi službenog uredovanja državnih tijela,anglo-američki akuzatorni kazneni postupak kao spor ravnopravnih stranaka pred pasivnim sudom, tendencija uvođenja akuzatornih procesnih formi u kaznene postupke zemalja kontinentalne Europe (posebno konsenzualnih postupaka), poredbeni pregled uređenja prethodnog postupka (njemačko, francusko i talijansko pravo); poredbeni pregled uređenja rasprave (njemačko, francusko i talijansko pravo); poredbeni pregled uređenja redovitih pravnih lijekova (njemačko, francusko i talijansko pravo).

Intelektualne (kognitivne) vještine:

 

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

Znanje i razumijevanje 

-          definirati pojam pravosuđa i kaznenog pravosuđa;

-          grupirati temeljna obilježja mješovitog tipa kaznenog postupka kroz akuzatorne i inkvizitorne elemente;

-          opisati temeljne odrednice anglo-američkog akuzatornog kaznenog postupka;

-          opisati temeljne poredbenopravne modele sudjelovanja državnog odvjetništva u poduzimanju kaznenog progona;

-          objasniti temeljne strukturalne i funkcionalne razlike između modela sudske i državnoodvjetničke istrage;

-          diskutirati o prednostima i nedostacima pojedinih poredbenopravnih modela konsenzualnih postupaka;

-          diskutirati o ulozi i modelima sudjelovanja građana laika u kaznenom pravosuđu.

Primjena

-          primijeniti znanje o temeljnim odrednicama poredbenih sustava kaznenog pravosuđa na pojedina domaća zakonodavna rješenja;

-          rasporediti akuzatorne i inkvizitorne elemente suvremenog kaznenog postupka;

-          ilustrirati proces jačanja uloge državnog odvjetništva u prethodnom postupku prisutan u poredbenom pravu;

-          interpretirati trendove reforme prethodnog postupka u poredbenopravnom kontekstu.

 

Analiza

-          usporediti temeljna obilježja uređenja kaznenog progona u europskim državama, osobito Njemačkoj, Francuskoj i Italiji;

-          usporediti temeljna obilježja uređenja pojedinih stadija kaznenog postupka u europskim državama (Njemačkoj, Francuskoj i Italiji);

-          povezati sustave kaznenog pravosuđa međusobno s obzirom na slična uređenja pojedinih stadija kaznenog postupka;

-          izdvojiti pozitivne primjere poredbenopravnog uređenja pojedinih pitanja kaznenog postupka.

Sinteza

-          rasporediti pojedine sustave kaznenog pravosuđa s obzirom na njihova temeljna obilježja i njihovu pravnu tradiciju;

-          formulirati zaključke o prednostima i nedostatcima državnoodvjetničke istrage;

-          formulirati zaključke o prednostima i nedostatcima sudjelovanja laika u kaznenom sudovanju;

-          predložiti promjene u nacionalnom zakonodavstvu s obzirom na pozitivne primjere poredbenopravnih rješenja.

 

Vrednovanje

-          usporediti i vrednovati temeljna obilježja nacionalnog i stranih sustava kaznenog pravosuđa;

-          ocijeniti u kojoj mjeri domaće zakonodavstvo slijedi suvremene poredbenopravne trendove uređenja kaznenog postupka, posebno prethodnog postupka;

-          ocijeniti iz poredbenopravnog aspekta prikladnost domaćeg modela državnoodvjetničke istrage;

-          preporučiti usvajanje novih zakonodavnih rješenja s obzirom na pozitivne poredbenopravne primjere.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (postdiplomant) će moći:

-          prezentirati u javnosti stečena i usvojena znanja;

-          unaprjeđivati sposobnost kritičkog analiziranja domaćeg sustava kaznenog pravosuđa iz poredbenopravne perspektive;

-          unaprjeđivati sposobnost izražavanja svojih stajališta, utemeljenih na dobro strukturiranim argumentima;

-          sudjelovati u timskom, kao isamostalnom profesionalnim radu.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Oblici provjere znanja

 

 

Oblici provjere znanja

Razina znanja sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1.

Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Razina znanja 4

1.2.

Pisani ispit

Razina znanja 4

1.3.

Usmeni ispit

Razina znanja 3

 

Sudjelovanje na nastavi 

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se komunikacijom između predavača i studenata predaje gradivo. Od studenata se očekuje da budu pripremljeni za svaku temu te da svojim pitanjima i komentarima sudjeluju u raspravi o aktualnim temama. Doprinos studenata raspravi se evaluira.

 

Pisani ispit

Pisani ispit sastoji se od esejskih pitanja, kojima se provjerava poznavanje i razumijevanje gradiva, te pravnologično povezivanje činjenica.

 

Usmeni ispit

Na usmenom ispitu od studenta se traži dobro razumijevanje materije, te posjedovanje analitičkih, kritičkih i prezentacijskih pravničkih sposobnosti.

 

 

Kriterij ocjenjivanja

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja te na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija.

Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom ispita, ali i na sudjelovanju u nastavi. Aktivnost i pokazano znanje tijekom nastave uzet će se u obzir pri formuliranju konačne ocjene. Ocjena se određuje sukladno navedenim parametrima, skale od nedovoljan (1) do izvrstan (5).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta se prati tijekom cijelog nastavnog procesa, tijekom izvedbe nastave kroz pokazatelje kao što su redovitost pohađanja predavanja, aktivnost i reakcije studenata.Kvaliteta se prati i kroz rezultate koje studenti ostvaruju na ispitu.

 

Obveze studenata

Od studenata se očekuje da redovito pohađaju predavanja, da budu pripremljeni za teme predavanja, a aktivno sudjeluju u nastavi postavljanjem pitanja i davanjem komentara, te da pristupe polaganju ispita.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas:

  Četvrtkom od 8 sati, molim uz prethodnu najavu e-mailom

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba Trg Republike Hrvatske 3