Studij:	Pravo - 8. semestar
Šifra:	44352
ECTS:	8.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Jasenko Marin prof. dr. sc. Nikoleta Radionov Karlović izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić izv. prof. dr. sc. Iva Savić
Ispitni rokovi:	09. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Pavić, Drago; Pomorsko imovinsko pravo; Književni krug (2006), str. 621 Savić Iva, Zračno pravo, u: N. Radionov at. al., Europsko prometno pravo, Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakulet, 2011., odabrana poglavlja i podpoglavlja kako slijedi.: - potpoglavlja 1.1 i 1.2., str. 337-346; - poglavlje 4., str. 406-419; - potpoglavlje 5.3. , str, 426-431, i - poglavlje 7., str. 451-463.

Preporučena literatura:

Bolanča, Dragan; Osnovne značajke Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine, Poredbeno pomorsko pravo, god. 43(2004) br.158, str. 11-42; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Jadranski zavod (2004), str. 11-42 Pomorski zakonik, Narodne novine br. 181/2004, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19; , str Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11; , str Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/2005, 41/08 - čl. 849.-868.; , str Radionov, Nikoleta; Ograničenje odgovornosti željezničkog prijevoznika za štete na robi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 61, br. 3/2011.; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2011), str Radionov Radenković, Nikoleta; Ugovor o prijevozu stvari prema ZOO 2005: Pozadina izmjena, Liber amicorum Nikola Gavella: Građansko pravo u razvoju; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2007), str. 659-684 Radionov, Nikoleta; Zaštita prava putnika u cestovnom prijevozu i uloga osiguranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/2008, str. 391-414; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2008), str. 391-414 Radionov Radenković, Nikoleta; Odgovornost cestovnog prijevoznika za robu i poslovi osiguranja, Osiguranje, 12 (2009), 1, str. 34-44.; Croatia osiguranje (2009), str. 34-44 Radionov Radenković, Nikoleta; Restrukturiranje tržišta željezničkih usluga u Europskoj uniji i nova Konvencija o željezničkom prijevozu (COTIF 1999), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/2003, str. 845-873.; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2003), str. 845-873 Marin, Jasenko; Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi, Zbornik PFZ, br. 56 (4) (2006), str. 969-1010.; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2006), str. 969-1010 Zakon o ugovorima o prijevozu u željezničkom prometu (Narodne novine, br. 87/96); , str Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (Narodne novine, br. 132/98, 63/08, 134/09, 94/13); , str Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine 109/07, 132/07, 51A/13); , str Zakon o obveznim odnosima ( Narodne novine br. 35/05, 41/08 - čl. 661.-698.); , str Konvencija za izjednačavanje nekih pravila u međunarodnom zračnom prijevozu (Montrealska konvencija, 1999, neslužbeni hrvatski prijevod), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 54, br. 1., 2004., str. 203-224.; , str COTIF 1999 - Međunarodna konvencija o međunarodnom željezničkom prometu (Narodne novine - dodatak Međunarodni ugovori br. 12/00); , str CMR 1956 - Konvencija o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom, Službeni list FNRJ - Međunarodni ugovori br. 11/58.; , str CVR 1973. - Konvencija o ugovoru o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i prtljage (Službeni list FNRJ - Međunarodni ugovori, br. 8/77); , str

Opis predmeta:

Kolegij Pomorsko i općeprometno pravo izučava tematiku prometnog prava. Svrha kolegija jest ponuditi polaznicima temeljna znanja o pravu koje uređuje kopneno, zračno, pomorsko i pravo unutrašnje plovidbe na međunarodnoj, EU i domaćoj razini, kao i organizaciji tržišta prometnih usluga i upravljanja infrastrukturom u cjelokupnoj transportnoj industriji. Izučava se pojam, podjela i povijesni razvitak pomorskog prava. Proučavaju se izvori pomorskog prava. Razlaže se problematika pomorskog dobra i morskih luka. Analizira se pravni okvir relevantan za sigurnost plovidbe. Izučava se problematika stvarnih prava na brodovima. Pojašnjava se uloga pojedinačnih aktera u pomorskom poduzetništvu. Temeljito se proučavaju relevantni ugovori pomorskog prava, s posebnim naglaskom na ugovore o iskorištavanju brodova te ugovore o prijevozu putnika i prijevozu robe. Pojašnjava se svrha i uloga izvanugovorne odgovornosti u pomorskom sektoru. Velika pažnja pridaje se tematici pomorskog osiguranja kao preteći prava osiguranja. Odvojeno se izučava tematika željezničkog, cestovnog i zračnog prava, s posebnih naglaskom na pitanja prijevoza putnika, prijevoza robe, odgovornosti za štetu, uređenja prometa i sl. Konačno, analizira se pravo unutarnje plovidbe.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- definirati osnovne grane i osnovne institute pomorskog i općeprometnog prava;

- objasniti mjesto pomorskog i općeprometnog prava u sustavu pravnih i gospodarskih znanosti;

- kritički vrednovati i prepoznati nove tržišne trendove u odvijanju međunarodnog prometa robe, te karakteristike multimodalnog prijevoza;

- identificirati trendove razvoja pomorskog i općeprometnog prava;

- izdvojiti osnovne kategorije i osnovna načela pomorskog i općeprometnog prava po pojedinim granama: pomorsko pravo, pravo unutarnje plovidbe, te pravo cestovnog, željezničkog i zračnog prijevoza;

- objasniti ratio donošenja pomorsko i općeprometno pravnih normi kao načina uređenja odnosa između ugovornih stranaka, te prema trećim osobama;

- objasniti zaštitu prava putnika u okviru domaćeg i međunarodnog prijevoza morem, cestom, željeznicom i zrakom;

- objasniti ulogu pomorskog osiguranja u nesmetanom odvijanju međunarodne trgovine;

- objasniti ulogu instituta osiguranja u nesmetanom odvijanju prijevoza robe i putnika, te obavljanju drugih srodnih djelatnosti u području pomorskog i općeprometnog prava;

- objasniti značaj pomorskog prava za zaštitu morskog okoliša;

- izdvojiti značajke ugovorne i izvanugovorne odgovornosti do koje može doći prilikom korištenja prijevoznih sredstava;

- diskutirati pravno uređenje pomorskog dobra;

 

Primjena

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- grupirati i opisati osnovne grane pomorskog i općeprometnog prava;

- interpretirati pomorsko i općeprometno pravne norme, te ih u praksi pravilno i pravodobno primijeniti;

- razumjeti različitost pojedinih grana pomorskog i općeprometnog prava;

- primijeniti znanje o prometnom pravu za razumijevanje međunarodne trgovine;

- demonstrirati sposobnost rješavanja pomorsko i općeprometno pravne problematike na primjerima slučajeva iz prakse;

- izabrati odgovarajuće zakonsko rješenje te ga pravilno primijeniti prilikom rješavanja konkretnog pravnog problema;

- demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi;

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu;

 

Analiza

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- kategorizirati osnovne kategorije pomorskog i općeprometnog prava, te osnovne pravne cjeline unutar pojedine kategorije;

- demonstrirati razumijevanje pravne problematike ugovora o prijevozu;

- demonstrirati razumijevanje pravne problematike ugovora o korištenju brodova;

- demonstrirati razumijevanje pravne problematike ugovora o pomorskom osiguranju;

- demonstrirati razumijevanje pravne problematike koncesije na pomorskog dobru;

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja;

- analizirati smisao pojedine pravne norme i njezin doseg;

- usporediti nacionalna pomorska i općeprometna pravna rješenja s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima;

- analizirati utjecaj međunarodnog prava u domeni pomorskog i općeprometnog prava na nacionalno zakonodavstvo;

- analizirati kvalitetu zaštite korisnika usluga prijevoza kroz različite grane pomorskog i općeprometnog prava;

- ispitati kvalitetu zaštite morskog okoliša koja se osigurava kroz različite institute pomorskog prava;

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti, odnosno u kojima se već ostvaruje dodatan napredak pomorskog i općeprometnog prava;

- ispitati opravdanost postojećeg uređenja pojedinog instituta te provjeriti mogućnost i načine njegova unapređenja;

- razlikovati ugovornu od izvanugovorne odgovornosti;

- razlikovati dobrovoljno od obveznog osiguranja od odgovornosti;

- usporediti položaj treće osobe sa i bez prava na izravnu tužbu;

 

Sinteza

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- konstruirati povezanost pravnih normi koje uređuju pomorsko i općeprometno pravo sa ekonomskim kontekstom odvijanja međunarodne trgovine;

- rasporediti metodologiju prava i obveza stranaka ugovora o prijevozu i ugovora osiguranju po pojedinim kategorijama pomorskog i općeprometnog prava;

- zaključiti primjenu normi pojedine grane pomorskog i općeprometnog prava ovisno o činjenicama slučaja;

 

 

- formulirati pojmovnu predodžbu stupnja harmonizacije nacionalnih pravnih poredaka u domeni pomorskog i općeprometnog prava;

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred pomorsko i općeprometno pravo;

- oblikovati logičku strukturu pomorskog i općeprometnog prava u cjelini;

 

Vrednovanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- preispitati stupanj zaštite prava korisnika usluge prijevoza u nacionalnom zakonodavstvu u odnosu na međunarodno pravo;

- usporediti pravno normiranje odnosa koji nastaju u pojedinim granama pomorskog i općeprometnog prava;

- vrednovati razinu zakonskog uređenja prava i obveza stranaka u odnosu na pravo stranaka da samostalno reguliraju svoj odnos;

- procijeniti razinu pravne harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa najnovijim pravnim dostignućima u međunarodnom pravu;

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi;

- procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg pomorskog i općeprometnog prava uređenja;

- vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje rješenje u konkretnom pravnom predmetu koji se pojavi u praksi;

- usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta pomorskog i općeprometnog prava te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- javno prezentirati usvojene ishode učenja;

- izraziti se jasnim, dobro strukturiranim tekstom obrazlažući svoja stajališta;

- demonstrirati usvojene komunikacijske vještine;

- demonstrirati usvojenu opću pravnu logiku;

- demonstrirati sposobnost samostalnog profesionalnog rada;

- demonstrirati sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim pomorsko i općeprometno pravnim pitanjima;

- demonstrirati sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog postupanja u praksi.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Pisani ispit (kolokvij)

Pisani je ispit test znanja kroz upitnik sa pitanjima na zaokruživanje odnosno nadopunjavanje te esejom. Od studenta se očekuje dobro poznavanje i razumijevanje ispitne materije, kao i povezivanje činjenica i instituta. Pisani ispit nije obvezan, ali se preporuča.

Ukupno se održava tri kolokvija. Literatura za spremanje kolokvija i metoda prijave objavljuje se putem obavijesti na stranicama Katedre odnosno kroz sustav e-učenja, prije svakog kolokvija.

Mogućnost prijave za kolokvije imaju isključivo redovni i izvanredni studenti koju uredno pohađaju nastavu - pristupnici ne smiju imati više od jedne trećine neopravdanih izostanaka s predavanja koja prethodne svakom pojedinačnom kolokviju.

U kolokvijima je obuhvaćeno gradivo koje se predaje na predavanjima. Svaki kolokvij se sastoji od dva dijela: upitnik i esej. Za pozitivnu ocjenu na svakom kolokviju potrebno je dobiti pozitivnu ocjenu iz oba dijela kolokvija, a ocjena iz pojedinačnog kolokvija se izračunava metodom aritmetičke sredine ocjene iz upitnika i ocjene iz eseja. Konačna ocjena kolokvija izračunava se metodom aritmetičke sredine sve tri ocjene iz pojedinačnih kolokvija.

Pravo polaganja ispita putem kolokvija zadržavaju isključivo oni pristupnici koji su ostvarili pozitivne ocjene iz sva tri kolokvija. Pad na bilo kojem pojedinačnom kolokviju dovodi do gubitka prava na polaganje ispita putem kolokvija.

Pristupnici koji uspješno polože sva tri kolokvija mogu prijaviti ispit u redovnom ispitnom roku. Pravo polaganja ispita putem kolokvija vrijedi isključivo za tekuću akademsku godinu. Pristupnici koji su uspješno položili sva tri kolokvija na ispitu su dužni podsjetiti ispitivača kako su uspješno položili sva tri kolokvija.

Izvanredni studenti imaju mogućnost pristupanju kolokviju isključivo za izvanredne studente, dok redovni studenti imaju mogućnost pristupanju kolokviju isključivo za redovne studente.

 

Usmeni ispit

Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica. Od studenta se očekuje dobro razumijevanje materije kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno obrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta.

Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica.

U slučaju da je student položio pisani ispit, završna ocjena ispita u pravilu predstavlja aritmetičku sredinu uspjeha postignutog na pisanom i usmenom dijelu ispita, s tim da se na usmenom ispitu ispituje ono gradivo koje nije obuhvaćeno pisanim ispitom. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom. U slučaju da student cijelo gradivo polaže na usmenom ispitu, završnu ocjenu čini aritmetička sredina ocjena pojedinih odgovora.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Jasenko Marin:

  Ponedjeljkom u 9:30 sati, HOTO centar, Savska 32, Zagreb, ured broj 926 (9. kat)

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 12
• prof. dr. sc. Nikoleta Radionov Karlović:

  Utorak, 14-15h, TRH3, 22/1

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 22/I.
• izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić:

  Srijeda, 13:30h

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 304
• izv. prof. dr. sc. Iva Savić:

  Srijeda, 11.30-12.30h

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 24/I