Studij:	Građanskopravni - 9. semestar Kaznenopravni - 9. semestar Međunarodnopravni - 9. semestar Pravo Europske unije - 9. semestar Trgovačkopravni - 9. semestar Ustavno-upravni - 9. semestar
Šifra:	61352
ECTS:	4.0
Nositelji:	izv. prof. dr. sc. Dario Čepo prof. dr. sc. Siniša Zrinščak
Izvođači:	dr. sc. Mateja Čehulić - Predavanja
Ispitni rokovi:	10. 06. 2024. 24. 06. 2024. 08. 07. 2024. 26. 08. 2024. 09. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Haralambos, Michael i Martin Holborn, Sociologija - teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb, 2002 (poglavlje: Moć, politika i država) Ravlić, Slaven, Suvremene političke ideologije, Politička kultura, Zagreb, 2003.

Preporučena literatura:

Arendt, Hannah, O nasilju, u: H. Arendt, Politički eseji, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 1996, str. 155-222. Aron, Raymond, Moć - demokratska proza ili demonska poezija, u: R. Aron, Demokracija i totalitarizam, Politička kultura, Zagreb, 1996, str. 237-262. Beck, Ulrich, Moć protiv moći u doba globalizacije, Školska knjiga, Zagreb, 2004. Beyme, Klaus von, Transformacija političkih stranaka, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2002. Bottomore, Tom, Politička sociologija, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1987. Dahl, Robert, Poliarhija, Politička kultura, Zagreb, 1998. Duverger, Maurice, Politička sociologija, Pan liber, Osijek i Zagreb, 2001. Galbraith, John Kenneth, Anatomija moći, Stvarnost, Zagreb, 1987. Gray, John, Lažna zora - Iluzije globalnog kapitalizma, Masmedia, Zagreb, 2002. Held, David, Modeli demokracije, Školska knjiga, Zagreb, 1990. Kalanj, Rade, Globalizacija i postmodernost, Politička kultura, Zagreb, 2004. Prélot, Marcel, Političke institucije, Politička kultura, Zagreb, 2002. Weber, Max, Vlast i politika, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.

Opis predmeta:

Politička sociologija je sociološka i politološka disciplina koja nastoji objasniti socijalnu uvjetovanost politike, a to znači stupanj integriranosti i funkcionalne veze društva i politike. Program predmeta obrađuje se kroz teme i probleme tipične za političku sociologiju te studiranjem ideja i teorija onih autora koji su dali značajan doprinos razumijevanju odnosa konkretnih globalnih društava i politike. Tu su najprije klasici političke sociologije (A. de Tocqueville, K. Marx, M. Weber, V. Pareto, R. Michels, K. Mannheim) koji su odredili glavne teme ove discipline kao što su moć i vlast, društvo i država, klase i politika, elita i masa, odnos jednakosti, slobode i demokracije, priroda i funkcije političke ideologije. Obrađivat će se ideje i teorije suvremenih autora (M. Duvergera, S. M. Lipseta, R. Dahla, M. Foucaulta, J. Habermasa, A. Giddensa, M. Manna, A. Smitha). U studentskim esejima i raspravama razmatrat će se suvremene teme globalizacije i postmoderne politike te različiti problemi modernog društva i države. Predmet treba studentima dati osnovno znanje o disciplini, upoznati ih s najvažnijim pristupima, teorijama i pojmovima političke sociologije, te im omogućiti da dalje razviju svoju sposobnost samostalne analize i kritičkog mišljenja.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

Definirati: osnovne pojmove političke sociologije kao sastavnice temeljnih pristupa i teorija.

Student treba biti u stanju definirati pojmove kao što su moć, vlast, država, demokracija, interesna grupa, izbori, ideologija. Treba prepoznati kako se ti pojmovi pojavljuju u svakodnevnom političkom govoru i znanstvenim tekstovima, te prepoznati razliku između političkog govora i znanstvene analize koja dopire do društvenih izvora političkih pojava.

Objasniti: kako nastaje moć i kako se koristi, kakav je odnos društvene i političke moći, kad je vlast legitimna, koja je razlika između autoritarne i demokratske vlasti, koje su uvjeti za održanje demokracije, te kako promjena društvene strukture utječe na političke institucije.

 

Primjena

Grupirati i opisati: osnovne pristupe u analizi političkih fenomena i opisati njihovu različitost na raznim primjerima.

Razumjeti: društvene procese i mehanizme koji proizvode fenomene kao što su kriza države, institucionalna promjena, kulturna hegemonija, državni teror, terorizam i druge.

Primijeniti: stečene spoznaje na objašnjavanje političkih fenomena koji studenta okružuju od izbornog procesa, ideoloških struktura, korupcije.

Ilustrirati: osnovne konture političko-sociološkog objašnjenja političkih fenomena.

 

Analiza

Demonstrirati: koji su društveni uzroci političkih fenomena kao što su demokratizacija, širenje terorizma, kriza institucija, politička korupcija.

Kategorizirati: tipove političkih fenomena koji su važni za daljnju analizu odnosa između društvene strukture i političkih fenomena kao na primjer vrste izbornih sustava, tipove političkih stranaka ili tipove političkih sustava.

Analizirati: odnos nastanka i funkcioniranja političkih institucija s promjenama u socijalnoj strukturi.

Usporediti: različite teoretske pristupe odnosu socijalnih i političkih fenomena.

 

Sinteza

Konstruirati elementarna objašnjenja politiĉkih fenomena primjenom i usporedbom različitih teoretskih pristupa. Predložiti najbolje načine za istraživanje nekog fenomena.

 

Vrednovanje

Preispitati: ono svakodnevno što se odvija u političkom životu staviti u sociološki okvir objašnjenja. Na taj način vidjeti društvenu uvjetovanost svakodnevnih političkih događanja.

Usporediti: primjenljivost pojedinih pristupa za analizu različitih tipova političkih fenomena.

Usporediti teoretske okvire objašnjenja (teorije elite, pluralizma, marksizma) u objašnjenju pojedinih političkih fenomena.

Vrednovati: prednosti i nedostatke pojedinih pristupa za istraživanje pojedinih političkih fenomena.

Procijeniti: do koje mjere nam određeni pristupi mogu dati odgovore na postavljena pitanja, odnosno procijeniti primjerenost teoretskog pristupa za razumijevanje fenomena koji se ispituje.

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno provedenog učenja student će moći razumjeti i društvenu determiniranost pojedinih fenomena pa će osim zdravorazumskog pristupa političkim fenomenima biti u stanju naznačiti elemente sociološkog pristupa, odnosno razumjeti određenost svakodnevnih političkih ponašanja socijalnim uzrocima.

Također student će povećati kapacitet razumijevanja političkih događanja. Kao na primjer pratiti novinske ili TV izvještaje sa razumijevanjem značenja pojedinih pojmova i odnosa.

Također student treba razviti vještinu prezentacija i izlaganja vlastitih misli.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Provjera znanja izvršit će se putem prezentacije i ocjene eseja, ocjene sudjelovanja u radu te završnog razgovora s nastavnikom.

 

Esej

Svaki će student napisati esej o nekom političkom fenomenu u kojemu će koristi već stečeno znanje, raspoloživu literaturu i podatke iz svakodnevnog političkog života koje donose mediji i drugi izvori. U pisanju eseja student će morati demonstrirati stečeno znanje i vještine (detaljno analizirati te vrednovati izabrani politički fenomen; objasniti te ilustrirati fenomen u hrvatskom društvenom i političkom kontekstu; kategorizirati i usporediti fenomen sa srodnim fenomenima i kontekstima; konstruirati povezanost društvenog konteksta i analiziranog fenomena). Pri radu na eseju studenti mogu raditi u paru te učiti i demonstrirati mogućnost timskog rada.

 

Prezentacija eseja te završni usmeni razgovor

U prezentaciji eseja te završenom usmenom razgovoru s nastavnikom student se mora jasno izraziti te prezentirati usvojene ishode učenja. Također, student mora moći procijeniti društvene okolnosti političkog fenomena; vrednovati značenje fenomena; usporediti njegove osnovne oblike izražavanja te predlagati promjene u pristupu (analizi ili promjeni odrednica) političkog fenomena.

 

Usmeni ispit (alternativno)

U posebnim se okolnostima nekim studentima može dopustiti klasični način polaganja na temelju propisane literature. Sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih pojmova i teorija, usporedbe tih teorija i pojmova, demonstriranja mogućnosti da se oni primijene na objašnjenje političkih fenomena i pojava iz svakodnevnog života, vrednovanja primjenljivosti tih pojmova i teorija u smislu njihove eksplanatorne snage za pojedine fenomene.

Termini konzultacija:

• izv. prof. dr. sc. Dario Čepo:

  Utorkom od 11 do 12

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 25/II.
• prof. dr. sc. Siniša Zrinščak:

  Utorkom od 11,00 - 12,00

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 16
• dr. sc. Mateja Čehulić:

  Utorkom od 11 do 12

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba 305/III