EUROPSKA PRAVNA TRADICIJA

EUROPSKA PRAVNA TRADICIJA

Svrha predmeta Europska pravna tradicija, nadovezujući se na znanja stečena u dodiplomskoj razini, jest produbljeni studij povijesno-komparativnih temelja europske pravne kulture. Putem analize tradicijskih europskih integracijskih paradigmi, kako javnopravnog, tako i privatnopravnog karaktera, navedeni predmet predstavlja pravnokulturni uvod u kolegije europskog javnog prava i europskog privatnog prava, prenoseći studentima povijesna i komparativna znanja nužna za kritičko vrednovanje struktura i funkcija suvremenog europskog pravnog sustava i njegove primjene u RH. Kroz osvjetljavanje europske pravne tradicije predmet daje i osnovu potrebnu za produbljenije razumijevanje europskog pravnog prostora i obavljanje zahtjevnijih zadaća povezanih sa europskim institucijama i zadaćama u drugim europskim zemljama kakvo se može očekivati od završenih studenata poslijediplomskog studija.

 

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

I. Europska javnopravna tradicija (modul I)

Pravna tradicija i pravna kultura na europskom području. Razvoj i formiranje pravne kulture na europskom području od srednjeg vijeka do suvremenog razdoblja; europska pravna kultura i nacionalne pravne kulture – tradicijska uvjetovanost i suvremeni izazovi.

Razvoj europskih pravnih sustava i prijenosa prava. Metodološki pristupi u istraživanju prijenosa prava: pravni transplanti (legal transplants) i pravni iritanti (legal irritants). Središte i periferija u razvoju europskih pravnih sustava i u suvremenom razdoblju. Razvoj javnopravnih institucija u glavnim europskim pravnim sustavima: Engleska, Francuska, Njemačka, socijalističko pravo; vladavina prava i pravna država; ustroj vlasti i temeljna prava pojedinca.

Integracijski procesi 19-21. st. Idejne i institucionalne prethodnice suvremenih europskih integracija. Formiranje i razvoj Europskih zajednica i stvaranje Europske Unije. Europsko pravo i nacionalne tradicije: integracija i diverzifikacija prava.

Pravni razvoj u Europi i hrvatski pravni sustav 19-21. st. Tradicijske odrednice na hrvatskom području i suvremena hrvatska pravna kultura; vanjski pravni utjecaji, transferi prava i društvena realnost na hrvatskom pravnom području u 19-20. st. i suvremeni izazovi.

 

II. Europska privatnopravna tradicija (modul II)

Temelji europske privatnopravne tradicije: Corpus iuris civilis kao osnova europske privatnopravne tradicije. Pravne škole (glosatori, postglosatori) i recepcija rimskog prava. Recipirano rimsko pravo kao europsko opće pravo: ius commune; daljnji razvoj europske pravne znanosti na rimskim pravnim temeljima: francuska škola "elegantne jurisprudencije; prirodnopravna škola; njemačka historijskopravna škola.

Ius commune i europski građanski zakonici: Građanski zakonici kao kodifikacije općeg prava (ius commune) u XIX st.: francuski CC; austrijski ABGB; pandektistika i moderna europska privatnopravna znanost; utjecaj pandektistike na europske građanskih zakonika u XX st.: njemački BGB; talijanski CC; nizozemski NBW; europska privatnopravna tradicija i hrvatski pravni sustav.

Ius commune i Common Law – privatnopravni aspekti; rimska pravna tradicija i englesko privatno pravo; mixed legal systems – mješoviti pravni sustavi; ius commune kao izvor suvremenog pozitivnog prava u engleskom pravnom sustavu i europskim mješovitim pravnim sustavima (Škotska, Malta, Channel Islands i dr.).

Ius commune i europsko privatno pravo: ius commune kao temelj suvremene europske privatnopravne kulture; uloga europske privatnopravne tradicije u stvaranju europskog pravnog sustava; rimska pravna načela i načela općeg prava (ius commune) u odlukama sudbenih tijela EU.