Predavači:
prof. dr. sc. Željko Potočnjak
prof. dr. sc. Ivana Grgurev
izv. prof. dr. sc. Ivana Vukorepa
izv. prof. dr. sc. Viktor Gotovac
U nastavi povremeno sudjeluju, ovisno o mogućnostima, i drugi ugledni strani i domaći predavači.
Osnovne informacije o predmetu
Pravo Europske unije od samih početaka odražava stalno prisutnu tenziju između shvaćanja Unije kao ekonomske integracije usmjerene na uklanjanje carinskih i ostalih prepreka uspostavi unutarnjeg tržišta i Unije kao socijalne tvorevine cilj koje je svekolika dobrobit njezinih građana. Cikličnost i parcijalnost u ostvarivanju socijalne dimenzije EU osobito dolazi do izražaja u području radnog i socijalnog prava. U odgovoru na gospodarske krize Unija razvija instrumente u zaštiti prava radnika od masovnih otkaza, stečaja i posljedica restrukturiranja gospodarstva. Sloboda kretanja radnika osim što omogućava prikladnu alokaciju ljudskih potencijala istovremeno zahtijeva i sprječavanje negativan utjecaj takvog kretanja na ostvarivanje prava na mirovinu, zdravstveno osiguranje i drugih socijalnih prava radnika i članova njihovih obitelji. Čak je i sprečavanje spolne diskriminacije prvotno sagledavano prije svega kao gospodarsko, a tek kasnije je postalo jedna od temeljnih vrednota zaštita koje je uzor i poticaj za razvoj antidiskriminacijskog prava koje danas prelazi okvire radnih odnosa i socijalne sigurnosti. Činjenica da su neka radna i socijalna prava ujedno i temeljna ljudska prava daje tome dodatni poticaj. Ograničenje radnog vremena i pravo radnika na odmore dio su opsežne zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koje osigurava pravo EU. U svemu tome važnu ulogu imaju sindikati i udruge poslodavaca za koje su temeljni ugovori Unije predvidjeli posebnu ulogu ne samo u zakonodavnom postupku kojim se uređuju radni odnosi i socijalna sigurnost, već i u primjeni važeće legislative. Važnu ulogu u razvoju socijalne dimenzije prava EU imao je Sud EU. S obzirom da se uglavnom radi o pitanima u kojima je nadležnost između Unije i zemalja članica podijeljena, razumijevanje tih odnosa i njihove dinamike važno je s pravnog, političkog, gospodarskog i socijalnog stajališta.
Cilj je kolegija omogućiti razumijevanje glavnih značajki radnog i socijalnog prava EU te uloge koje u razvoju socijalne dimenzije imaju tijela EU, socijalni partneri i zemlje članice. Osim pregleda legislative polaznici trebaju dobiti uvid u osnove judikature i načine njezinog pretraživanja i primjene u nacionalnom kontekstu.
Sve ostale relevantne informacije raspoložive su na
https://www.pravo.unizg.hr/RSP/predmet/rspe
Predavanja su organizirana u sljedeće cjeline:
- Razvoj socijalne dimenzije Europske unije
- Antidiskriminacijsko pravo Europske unije
- Koordinacija socijalnih sustava u kontekstu slobode kretanja
- Zaštita radnika od masovnih otkaza, stečaja i preustroja nositelja poslovanja
- Ograničenje radnog vremena, pravo na odmore i drugi oblici zaštite radnika
- Europski kolektivni ugovori i radnička participacij
Kako su organiziranja predavanja?
Prije predavanja predavač studentima šalje relevantnu literaturu, prezentaciju i nekoliko odabranih odluka Suda EU koje se odnose na temu izlaganja. Osobito se cijeni aktivno sudjelovanje polaznika kroz postavljanje pitanja, komentara, objašnjavanje vlastitih iskustava i problema s kojima su se već susreli te iznošenjem mišljenja o temama koje se obrađuju.
Pronalaženje i korištenje relevantne legislative i judikature te njezina primjena sastavni su dio svakog predavanja.
Ispit
Nakon predavanja svaki od studenata odabire neku od tema iz područja radnog i socijalnog prava EU te ju na temelju raspoložive literature i sudske prakse podrobnije istražuje. Posebno se cijeni pronalaženje i obrada novije literature i sudske prakse. Na temelju provedenog istraživanja student izrađuje kraću PPT prezentaciju koju na ispitu predstavlja ispitivaču i drugim prisutnim polaznicima studija te odgovara na postavljena pitanja prisutnih polaznika i ispitivača.
Literatura
Na uvodnom predavanju polaznici će biti upoznati s literaturom i načinom njene obrade. Literatura se navodi okvirno i polaznici mogu odabrati neki od alternativno ponuđenih izvora. Poseban se naglasak stavlja na pronalaženje i korištenje relevantne legislative i judikature Suda EU.
Neki od izvora odabrani dijelovi kojih se posebno preporučuju pri izradi prezentacije za ispit:
- Jaspers, Teun; Pennings, Frans; Peters, Saskia (Editors). European Labour Law. Cambridge: Intersentia, 2019.
- Bogg, Alan; Costello, Cathryn; Davies, A.C.L. (Editors). Research Handbook on EU Labour Law, Cheltenham, UK i Northampton, MA, USA: Edward Elgar, 2016.
- Schlachter, Monika (ed.). EU Labour Law. A Commentary. Alphen aan den Rijn: Kluwer Law International, 2015. str. 1-648;
- Pennings, Frans. European Social Security Law (Sixth Edition). The Hague-London- Boston: Kluwer Law International, 2015.
- Davies, A.C.L. EU Labour Law. Cheltenham, UK, Northampton, MA, USA: Edward Elgar, 2012.
- Bernard, Catherine, EC Employment Law (Fourth Edition). New York: Oxford University Press, 2012.
Kratki CV predavača
Željko Potočnjak redoviti je profesor na Katedri za radno i socijalno pravo. Autor je oko 120 znanstvenih i stručnih radova. Akademsku 1987/88 godinu proveo je kao gostujući istraživač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Indiana, Bloomington, SAD, a ljetni semestar akademske 1993/94 proveo je na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.W. Goethe, Frankfurt na Majni, SR Njemačka. Radio je na pripremi prvog Zakona o radu, usvojenog 1995. godine, kojim je provedeno prvo djelomično usklađivanje hrvatskog radnog prava s pravnom stečevinom EU. Bio je član Povjerenstva za mirovinsku reformu provedenu u razdoblju od 1998. do 2001. godine te vodio radnu grupu za izradu Zakona o mirovinskom osiguranju usvojenog 1998. godine. Radio je na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s europskom Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Od travnja 2001. do travnja 2009. bio je sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik je Hrvatske udruge za radno i socijalno pravo te član Izvršnog odbora Međunarodne udruženja za radno pravo i pravo socijalne sigurnosti (International Society for Labour Law and Social Security Law). Više: https://www.pravo.unizg.hr/zeljko.potocnjak.
Ivana Grgurev redovita je profesorica na Katedri za radno i socijalno pravo. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi od 1997. godine. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je u izradi Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Dva je semestra provela na istraživanju na Pravnom fakultetu u Beču. Nacionalna je stručnjakinja u European Labour Law Network. Sudjeluje u znanstvenom projektu Restatement of Labour Law in Europe (voditelj: Bernd Waas). Bila je prodekanica na Pravnom fakultetu u Zagrebu (2015./2016. i 2016./2017.) te članica Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti (2015.-2019.). Uže područje njenog znanstvenog interesa jest antidiskriminacijsko radno i socijalno pravo. Više: https://www.pravo.unizg.hr/ivana.grgurev.
Viktor Gotovac izvanredni je profesor na Katedri za radno i socijalno pravo. Autor je većeg znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je u izradi Zakona o radu iz 2009. godine te nekoliko drugih zakona (npr. Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o osnovnom školstvu, Zakona o osobnom asistentu). Radio je na više projekata Vlade Republike Hrvatske, Europske unije, Vijeća Europe, Međunarodne organizacije rada, UNDP-a, OESS-a, OECD-a, USAID-a, socijalnih partnera i dr. Uže područje znanstvenog interesa mu je kolektivno radno pravo i sudjelovanje radnika u odlučivanju te zdravstveno osiguranje. Više: https://www.pravo.unizg.hr/viktor.gotovac
Ivana Vukorepa je izvanredna profesorica na katedri za radno i socijalno pravo. Diplomirala je 1999. na Pravnom Fakultetu u Zagrebu, a magistrirala iz prava Europske zajednice na College of Europe, Brugge. Pravosudni ispit je položila 2001. g. Tijekom akademske god. 2007/2008 je boravila na Georgetown University Law Center, Washington, DC u svojstvu gostujućeg istraživača u okviru „Fulbright Foreign Student Program“, a 2011. je doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu (disertacija pod naslovom „Kapitalno financirani mirovinski sustavi kao čimbenici socijalne sigurnosti). U pregovorima za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, bila je voditeljica radne skupine za područje pregovora „Sloboda kretanja radnika“ (2005.-2012). Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, stručno-znanstvenim usavršavanjima te istraživanjima iz područja radnog i socijalnog prava te slobode kretanja radnika. Iz tih je područja autorica i suautorica znanstvenih i stručnih članaka, te knjiga. Članica je nekoliko uredništava časopisa te strukovnih udruga. Suradnik je na nekoliko znanstvenih projekata, te djeluje kao nacionalni i analitički ekspert u europskim mrežama nezavisnih stručnjaka, kao npr: ESPN (od 2014-2018) i FreSsco (koji je od 2018. postao MoveS).
Više: https://www.pravo.unizg.hr/ivana.vukorepa.