CIVILNO DRUŠTVO I JAVNE POLITIKE:
Civilno društvo i javne politike
Civilno društvo i javne politike
Studij: Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3. semestar
Šifra: 166990
ECTS: 3.0
Nositelji: prof. dr. sc. Gojko Bežovan
Osnovni podaci
Civilno društvo i javne politike Javno pravo i javna uprava - 1., 2., 3. semestar
3.0 166990
Nositelj Konzultacije Lokacija
prof. dr. sc. Gojko Bežovan

utorkom u 10 sati

Nazorova 51, soba 11
Literatura
OBVEZNA: Bežovan, G., Matančević, J.; Civilno društvo i pozitivne promjene; Školska knjiga (2017), str
OBVEZNA: Seibel, W.; Welfare Mixes and Hybridity: Analytical and Managerial Implications, Voluntas, 26:; (2015), str. 1751-1768
OBVEZNA: Evers, A.; Mixed welfare and hybrid organizations - Changes in the governance and provision of social services. Rad izložen na konferenciji Welfare Mix, Hybridity and Government - Nonprofit Relationships in Post-Modern Welfare States; (2014), str
PREPORUČENA: Bežovan, G.; Civilno društvo; Zagreb: Nakladni zavod Globus. (2004), str
PREPORUČENA: Bežovan, G., Zrinščak, S.; Civilno društvo u Hrvatskoj; Zagreb: Jesenski i Turk/Hrvatsko sociološko društvo. (2007), str
PREPORUČENA: Zeitlin, J., Pochet, P (eds.); The Open Method of Co-ordination in Action. The European Employment and Social Inclusion Strategies.; Bruxelles: P.I.E.- Peter Lang. (2005), str
PREPORUČENA: Zimmer, A., Priller, E. (eds.); Future of Civil Society- Making Central European Nonprofit-Organisations Work; Wiesbaden: VS Verlag fuer Sozialwissenschaften (2004), str
Opis predmeta
Ciljevi kolegija
1. Doktorandi stječu relevantna znanja glede razumijevanja uloge civilnog društva u suvremenim društvima, a posebno u pripremi, donošenju odluka i provedbi javnih politika.
2. Doktorandi stječu sposobnosti analize teorijskih koncepata i rezultata suvremenih empirijskih istraživanja.
3. Doktorandi imaju sposobnost argumentiranog vrednovanja koncepata i istraživanja u ovoj oblasti kao i kreiranja novih istraživačkih koncepata

Sadržaj kolegija
Proces decentralizacije posebice postavlja pitanje mogućnosti učinkovite suradnje i partnerstva različitih dionika (vlade, jedinica lokalne samouprave, javnih ustanova, udruga, zaklada te stranih organizacija). U tom smislu postavlja se problem izgradnje policy okvira (predlaganje programa, rasprave, donošenje odluka, evaluacija - praćenje primjene programa) za razvoj kombinirane socijalne politike. Posebno je važno pitanje stimuliranja dobrovoljne privatne inicijative (koja je u Hrvatskoj još uvijek na relativno niskoj razini) u procesu rješavanja niza društvenih problema.
U Hrvatskoj je u ovom području provedeno više empirijskih istraživanja koja su komparabilna sa zemljama u tranziciji. Dijelom su usporediva i s razvijenim zemljama. Raspoloživa znanja u toj oblasti mogu biti pouzdanom osnovom za nova istraživanja.
Stoga će se u okviru ovog kolegija obrađivati uloga organizacija civilnog društva u okviru razvoja kombiniranog modela socijalne politike, odnosno unutar pojedinih javnih politika, a prema sljedećim natuknicama: povijesni razvitak civilnog društva; dobra vladavina; metoda otvorene koordinacije; socijalne inovacije i socijalno poduzetništvo; osnovni pojmovi razvitka kombiniranog modela socijalne politike; razvoj organizacija civilnog društva u Hrvatskoj; djelovanje organizacija civilnog društva u području javnih politika: socijalne skrbi, zdravstvene, obrazovne, stambene....., rezultati novijih istraživanja; dobrovoljnost u hrvatskom društvu; decentralizacija i kombinirana socijalna politika u Hrvatskoj; socijalna ulaganja i politika EU.
Ispitni rokovi
Obavijesti - Arhiva
Povratak

Rezultati 1 - 1 od 1
Stranica 1 od 1
Po stranici: 
Sortiraj po: Naslov    Autor    Datum ↓  
[^] Literatura Objavljeno 23. 10. 2018. u 13:24  ( Gojko Bežovan )