Upute za izradu i pisanje seminarskog rada i/ili eseja

KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU PRAVNOG FAKULTETA U ZAGRE

Upute za izradu i pisanje seminarskog rada i/ili eseja

 

Prikupljanje literature

Prije pisanja rada/eseja, student/ica trebaju pronaći literaturu relevantnu za temu njihova rada. Osobni angažman u traženju literature/podataka obvezan je. U tome pomaže pretraživanje kataloga Knjižnice Pravnog fakulteta, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i ostalih knjižnica, portala hrvatskih časopisa Hrčak (http://hrcak.srce.hr/), podataka dostupnih na mrežnim stranicama Državnoga zavoda za statistiku, Eurostata, i sl.

Popis okvirne literature za izradu seminarskog rada studenti/ica izrađuje uz pomoć, i u dogovoru, s voditeljem/icom seminara.

 

Općenita struktura rada

Svaki rad započinje uvodom u kojem se ističe važnost obrađivanog problema, te se ukratko prezentira struktura rada. U središnjem dijelu rada obrađuje se zadana tema. Ovaj dio može biti (osobito kod dužih radova) razlomljen na više smislenih cjelina, tj. na pojedinačne dijelove. U zaključku se iznose zaključni stavovi proizašli iz rada.

 

Pravila pisanja i citiranja

Mole se studenti/ce da osobito pripaze na pravila citiranja, parafraziranja i načina korištenja tuđeg materijala. U tom vidu donosimo sljedeće korisne upute.

Prepisivanje

Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu, članak  15, stavak 2 navodi da je prepisivanje „nedopušteno primanje i davanje pomoći koje ima cilj na nedopušteni način utjecati na korektnost ocjenjivanja na ispitima i u drugim oblicima vrednovanja rada i rezultata članova akademske zajednice.“

Svako takvo ponašanje (npr. dvoje ili više studenata predaju isti rad u dijelovima ili cijelosti i sl.) automatski će rezultirati negativnom ocjenom iz seminara i discipliniranjem studenata na nadležnim tijelima fakulteta.

Također, nije dozvoljeno preuzimanje već objavljenih vlastitih ideja ili preuzimanje vlastitog već objavljenog teksta prikazujući ga novim.

Plagiranje

Jedan od oblika prepisivanja jest i plagiranje. To je svako korištenje tuđih ideja i/ili (dijelova) teksta bez jasnog naznačivanja izvora. Jasno naznačivanje izvora znači da za svaki dio teksta mora biti potpuno jasno da se radi o prenošenju tuđih ideja i (dijelova) teksta, te mora biti jasno naznačeno tko je originalni autor i o kojem se izvoru literature radi.

Tuđi se rad može prenositi na dva načina: izravnim citiranjem ili parafraziranjem (vidi dolje za definicije). Za oba načina prenošenja tuđih ideja postoji jasan način naznačavanja izvora, odnosno navođenja referenci. Od studenata se očekuje da, bez obzira citirali ili parafrazirali, uvijek u radu jasno navedu referencu.

U svakom tekstu koji napišete mora odmah biti jasno što je vaša ideja ili mišljenje, a što je citat ili parafraziranje ideje drugog autora (ako to nije jasno, radi se o potencijalnom plagijatu). Stoga izvori moraju biti navedeni i u samom tekstu i na kraju teksta u popisu literature.

Također, kako ne biste slučajno propustili točno navesti neki izvor, preporučujemo da uvijek u tijeku pisanja (a ne nakon završetka pisanja) naznačite izvor bilo kakvih: navoda, ideja i razmišljanja drugih autora; statističkih i drugih podataka, slika, grafikona, tablica ili sl.

Plagiranje predstavlja krađu autorstva te je potpuno neprihvatljivo u stručnim i znanstvenim te studentskim radovima. Svaki oblik plagiranja automatski će rezultirati negativnom ocjenom iz seminara!

Citiranje

Korištenje autorovih riječi je izravno citiranje i stoga je takav tekst potrebno staviti u navodnike te u zagradi označiti autora tih riječi, godinu rada i stranicu na kojoj su one napisane, npr. (Sekulić, 2010:45) ili (Sekulić, 2010:45-46).

Parafraziranje

Kada doslovno navodite autorove riječi, tada citirate. No, kada autorove riječi prepričavate vlastitim riječima, to se zove parafraziranje. U tom slučaju nije potrebno stavljati navodnike, no potrebno je u zagradi navesti autora koji je izvor ideja koje se parafraziraju, odnosno prepričavaju vlastitim riječima, kao i godinu rada.

Isto se odnosi na prenošenje podataka, osobito rezultata već negdje objavljenoga istraživanja.

Neki primjeri parafraziranja:

Pr. 1. ...dominacija nad pravom važna je za dominaciju u društvu (Bourdieu, 1987).

Pr.2. U opisu religije Berger (1976) se služi...

Pr. 3. ...prevladava slika stabilnosti religijske situacije (Črpić i Zrinščak, 2010).

Pr. 4. Sociološka literatura najčešće ističe tri modela crkveno-državnih odnosa (Ferrarri, 2003a, 2003b; Robbers, 2005; Zrinščak, 2011)...

Pr. 5. ...u rujnu 2016. bila su 93.353 nezaposlena muškarca (44,1 %) i 118.474 nezaposlene žene (55,9 %)(HZZ, 2016).

U slučaju zajedničkog rada tri ili više autora kod prvog citiranja potrebno je navesti sva prezimena autora u zagradi, a kod  ponovnog citiranja koristi se oblik „i sur.“.

Pr. (Andlar, Aničić, Pereković, Rechner Dika i Hrdalo, 2011),  (Andlar i sur., 2011).

 

Reference u tekstu i bilješke (fusnote)

Izvori citiranja i parafraziranja se navode u tekstu u zagradama kako je objašnjeno. Bilješke (fusnote) služe za dodatne komentare ili dodatne izvore, za koje se smatra da bi inače opteretili tekst.

 

Popis literature

Potpuni popis literature (ili popis referenci) piše se na kraju rada, abecednim redom, prema prezimenu autora. Postoji više standarda pisanja literature na kraju rada (tzv. harvardski standard, APA standard i slično). U nastavku navodimo primjere navođenja prema APA standardu, kojeg trebate koristiti za pisanje radova na predmetima Katedre za sociologiju.

 

Literatura:

 

Knjiga

Prezime, I. (godina). Naslov knjige. Mjesto izdanja: Izdavač.

Pr.

Beckford, J. (2003). Social Theory & Religion. Cambridge University Press.

Furseth, I. i Repstad, P. (2006). An Introduction to the Sociology of Religion. Classical and Contemporary Perspectives. Aldershot Hants: Ashgate.

 

Poglavlje knjige/zbornika

Prezime, I. (godina). Naslov poglavlja. U I. Prezime (Ur.) Naslov knjige (str. xx–yy). Mjesto izdavanja: Izdavač.

Pr.

Barker, E. (2004). TheChurchwithoutandthe God within: Religiosity and/or Spirituality?. U D. Marinović Jerolimov, S. Zrinščak i I. Borowik (Ur.) Religion and Patterns of Social Transformation (str. 23–48). Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Črpić, G. i Zrinščak, S. (2005). Između identiteta i svakodnevnog života. Religioznost u hrvatskom društvu iz europske komparativne perspektive. U J. Baloban (Ur.) U potrazi za identitetom. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa (str. 45–83). Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

 

Članak u časopisu

Prezime, I.(godina). Naslov članka u časopisu. Naziv časopisa, svezak(broj), stranice.

Pr.

Barker, E. (1995). Presidential Address. The Scientific Study of Religion? You must be joking! Journal for the Scientific Study of Religion, 34(3), 287–310.

Črpić, G. i  Zrinščak, S. (2010). Dinamičnost u stabilnosti: Religioznost u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine. Društvena istraživanja, 19 (1-2), 3–27.

 

Radovi istog autora se redaju prema godini izdanja (starije prema recentnijima)

Pr.

Berger, P. L. (1967). The Sacred Canopy. Elements of a Sociological Theory of Religion. New York: Doubleday.

Berger, P. L. (1973). The Social Reality of Religion. Harmondsworth, Middlesex: Penguin Books.

 

U slučaju da je isti autor objavio više radova iste godine, oni se u popisu literature navode prema abecednom poretku naslova tih radova, a radi referenci u teksu, godinama se dodaju obilježja redosljeda (a, b, c...).

Pr. 

Ferrari, S (2003a). The Legal Dimension. U B. Maréchel, S. Allievi, F. Dasseto i Nilsen, J. (Ur.) Muslims in the Enlarged Europe. Religion and Society (str. 219 - 254). Leiden: Brill.

Ferrari, S (2003b). The European Pattern of Church and State Relations. Comparative Law, 20, 1 - 14.

 

Uz uobičajene izvore – članke i knjige, mogu se koristiti i drugi izvori, osobito mrežni izvori statističkih ureda ili drugih institucija, novinski članci i slično. No, pri tome treba biti oprezan, jer sve što je moguće naći na internetu nije uvijek pouzdano. Wikipedia nije uvijek vjerodostojan izvor! No, i takve izvore treba uredno navesti:

 

Web stranica (poznat je autor i navedena je godina izdavanja)

Prezime, I. (godina). Naslov web stranice. Preuzeto datum s adrese

Pr.

Ley, S. (2011). Clientelism and Formal Welfare States: a Relationship of Substitution? Paper presented to Workshop on Democratic Accountability States. Preuzeto 20.03.2012. s http://duke.edu/~kkk4/2011_clientelism/Ley_4_3_Clientelism%20and%20Formal%20Welfare%20States.pdf

 

Web dokument (poznata je organizacija ili ustanova te godina izdavanja)

Naziv organizacije ili ustanove (godina). Naslov web stranice. Preuzeto datum s adrese

Pr.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (2016). Mjesečni statistički bilten. Preuzeto 05.10.2016. s http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052

 

Web dokumenti (nepoznat autor ili organizacija)

Naslov (datum objave). Preuzeto datum s adrese

Pr.

Slovenija bez popisa neće primati izbjeglice (06.01.2016). Preuzeto 10.10.2016. s http://balkans.aljazeera.net/vijesti/slovenija-bez-popisa-nece-primati-izbjeglice

 

Zakoni

Pr.

Zakon o radu. Narodne novine, br. 93/2014.