Poslijediplomski specijalistički studij Javno pravo i javna uprava

 

Adresa studija:

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Poslijediplomski studij javno pravo i javna uprava

Trg Republike Hrvatske 14

10000 Zagreb

 

Voditelj poslijediplomskog studija:

izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić

Pravni fakultet u Zagrebu, Ćirilometodska 4, 10000 Zagreb

Soba 29

tel: 01/4895-629

e-pošta: vedran.dulabic@pravo.hr

web stranica: https://www.pravo.unizg.hr/vedran.djulabic

 

Zamjenik voditelja:

prof. dr. sc. Robert Podolnjak

Pravni fakultet u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 3, 10000 Zagreb

Soba 14

tel: 01/4597-519

e-pošta: robert.podolnjak@pravo.hr

web stranica: https://www.pravo.unizg.hr/robert.podolnjak

 

Tajnica poslijediplomskog studija:

izv. prof. dr. sc. Mateja Held

Pravni fakultet u Zagrebu, Ćirilometodska 4, 10000 Zagreb

Soba 44

tel: 01/4895-744

e-pošta: mateja.held@pravo.hr

web stranica: https://www.pravo.unizg.hr/mateja.held

 

Referada poslijediplomskog studija:

Jasmin Mujinović

Pravni fakultet u Zagrebu, Ćirilometodska 4, 10000 Zagreb

Soba 6

tel: 01/4895-608 

e-pošta: jasmin.mujinovic@pravo.hr  

 

 

Poslijediplomski specijalistički studij javnog prava i javne uprave traje tri semestra, a završava izradom i obranom završnog specijalističkog rada nakon kojeg se stječe akademski naziv specijalista javnog prava i javne uprave.

Doktorski i specijalistički studij javnog prava i javne uprave sadržajno su u velikoj mjeri kompatibilni. To omogućava studentima da tijekom studija promijene svoj prvotni izbor te da, u skladu s uvjetima propisanima pozitivnim zakonodavstvom Republike Hrvatske te pravilnicima o poslijediplomskim studijima, s doktorskog studija prijeđu na specijalistički ili obratno.

 

 

Uvjeti za upis:

 

Na specijalistički studij može se upisati osoba koja je završila integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. iur.) ili osoba koja je završila dodiplomski pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika (dipl. iur.) te koja poznaje jedan svjetski jezik u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.

Iznimno od toga, upis se može omogućiti i osobama koje su završile drugi diplomski studij pod uvjetom da, radi stjecanja temeljnih znanja potrebnih za pohađanje Studija, ovladaju odgovarajućim razlikovnim sadržajem iz programa integriranog preddiplomskog i diplomskog pravnog studija.

Detaljniji uvjeti za upis na specijalistički studij Javno pravo i javna uprava, odnosno ustroj i izvođenje Studija, propisani su Pravilnikom o poslijediplomskim specijalističkim studijima koji je Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu usvojilo na svojoj sjednici održanoj 11. siječnja 2016. godine. Tekst Pravilnika dostupan je na mrežnoj stranici Pravnog Fakulteta u Zagrebu:

 

https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Pravilnik_o_poslijediplomskim_specijalistickim_studijima.pdf.

 

Natječaj za upis objavljuje se u dnevnom tisku i na mrežnoj stranici Fakulteta.

 

 

Dokumenti koji se prilažu molbi za upis:

 

- životopis s opisom stručne i znanstvene aktivnosti;

- diplomu o završenom studiju te potvrdu o položenim ispitima s ocjenama studija i prosjekom ocjena;

- potvrde/izjavu o znanju jezika

 

 

Školarina:

 

Troškovi školarine za jedan semestar studija iznose 8.500,00 kuna. Troškove snose institucije u kojima su studenti zaposleni ili studenti osobno.

Bolonjski program i ECTS bodovi

 

Program poslijediplomskog specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava prilagođen je europskim standardima i transformiran sukladno tzv. bolonjskom procesu. Prva generacija studenata prema tom programu upisana je u akademskoj godini 2006/2007.

 

Program Studija dostupan je na mrežnoj stranici Pravnog fakulteta (dokument pod nazivom „Javno pravo i javna uprava novi nastavni plan III semestra“):

 

https://www.pravo.unizg.hr/specijalisticki/JPJU/program_studija

 

 

 

 

POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ JAVNOG PRAVA I JAVNE UPRAVE

 

Trajanje

3 semestra

ECTS

96 bodova

Obvezni kolegiji

Polaznik upisuje po tri obvezna kolegija u I. i II. semestru (ukupno šest obveznih kolegija tijekom studija)

Izborni kolegiji

S liste ponuđenih izbornih kolegija, polaznik upisuje po dva izborna kolegija u I. i II. semestru (ukupno četiri izborna kolegija tijekom studija)

Seminarski radovi

Polaznik mora napisati dva seminarska rada (jedan iz kolegija koji se izvodi u prvom semestru, drugi iz kolegija koji se izvodi u drugom semestru)

Završni rad

Završni specijalistički rad

(izrada u konzultaciji s mentorom u III. semestru)

Nastava (predavanja prema rasporedu koji se polaznicima dostavlja putem e-pošte na početku semestra)

U zgradama Pravnog fakulteta u Zagrebu:

TRH14 – Trg Republike Hrvatske 14

TRH3 – Trg Republike Hrvatske 3

ĆM4 – Ćirilometodska 4

Konzultacije s nastavnicima

Prema satnici po kojoj nastavnici održavaju konzultacije ili prema dogovoru u nekom drugom terminu

Ispiti

U terminu prema dogovoru s predmetnim nastavnikom

Administracija preko referade za poslijediplomske studije

 

 

Obveze na poslijediplomskom specijalističkom studiju

 

U I. i II. semestru specijalističkog studija polaznici upisuju po tri obvezna kolegija (koji se vrednuju s po 6 ECTS bodova) te po dva izborna kolegija (koji se vrednuju s po 5 ECTS bodova). Studenti su dužni izraditi seminarski rad iz jednog kolegija koji se izvodi u odnosnom semestru, prema vlastitom izboru (ako je pozitivno ocijenjen, seminarski rad se vrednuje s 5 ECTS bodova). U I. i II. semestru stječe se po 33 ECTS boda.

 

U III. semestru studenti se pripremaju i polažu zaostale ispite te izrađuju zaostale seminarske radove i u konzultaciji s mentorom izrađuju završni specijalistički rad. U trećem semestru stječe se 30 ECTS bodova.

 

 

Nastavnici:

 

Nastavu prema nastavnom programu na specijalističkom studiju izvode nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

 

prof. dr. sc. Gojko Bežovan (https://www.pravo.unizg.hr/gojko.bezovan)

 

prof. dr. sc. Dalibor Čepulo (https://www.pravo.unizg.hr/dalibor.cepulo)

 

izv. prof. dr. sc. Vedran Đulabić (https://www.pravo.unizg.hr/vedran.djulabic)

 

izv. prof. dr. sc. Jasmina Džinić (https://www.pravo.unizg.hr/jasmina.dzinic)

 

izv. prof. dr. sc. Đorđe Gardašević (https://www.pravo.unizg.hr/djordje.gardasevic)

 

doc. dr. sc. Teo Giljević (https://www.pravo.unizg.hr/teo.giljevic)

 

izv. prof. dr. sc. Mateja Held (https://www.pravo.unizg.hr/mateja.held)

 

izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković (https://www.pravo.unizg.hr/ana.horvat_vukovic)

 

doc. dr. sc. Mario Jelušić (https://www.pravo.unizg.hr/mario.jelusic)

 

prof. dr. sc. Ivan Koprić (https://www.pravo.unizg.hr/ivan.kopric)

 

izv. prof. dr. sc. Goranka Lalić Novak (https://www.pravo.unizg.hr/goranka.lalic_novak)

 

prof .dr. sc. Biljana Kostadinov (https://www.pravo.unizg.hr/biljana.kostadinov)

 

izv. prof. dr. sc. Jelena Matančević (https://www.pravo.unizg.hr/jelena.matancevic)

 

izv. prof. dr. sc. Romea Manojlović Toman (https://www.pravo.unizg.hr/romea.manojlovic)

 

prof. dr. sc. Gordana Marčetić (https://www.pravo.unizg.hr/gordana.marcetic)

 

izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa (https://www.pravo.unizg.hr/anamarija.musa)

 

izv. prof. dr. sc. Lana Ofak (https://www.pravo.unizg.hr/lana.ofak)

 

prof. dr. sc. Jasna Omejec (https://www.pravo.unizg.hr/jasna.omejec)

 

prof. dr. sc. Ivan Padjen (kontakt e-pošta: ivan.I.padjen@gmail.com)

 

prof. dr. sc. Robert Podolnjak (https://www.pravo.unizg.hr/robert.podolnjak)

 

prof. dr .sc. Željko Potočnjak (https://www.pravo.unizg.hr/zeljko.potocnjak)

 

izv. prof. dr. sc. Tereza Rogić Lugarić (https://www.pravo.unizg.hr/tereza.rogic_lugaric)

 

izv. prof. dr. sc. Frane Staničić (https://www.pravo.unizg.hr/frane.stanicic)

 

prof. dr. sc. Marko Šikić (https://www.pravo.unizg.hr/marko.sikic)

 

izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (https://www.pravo.unizg.hr/mihovil.skarica)

 

 

U nastavi mogu sudjelovati i nastavnici s drugih fakulteta i sveučilišta te istaknuti znanstvenici i stručnjaci.

 

 

Razlozi pokretanja poslijediplomskog specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava

 

 

Studij je zamišljen i ustrojen kako bi se polaznicima omogućilo produbljivanje znanja iz različitih disciplina iz područja javnog prava i javne uprave (ustavnog prava, upravnog prava, upravne znanosti, radnog prava, teorije prava) te disciplina iz srodnih područja (financijskog prava, povijesti države i prava te socijalne politike, javnog menadžmenta itd.)

Praktične potrebe ukazuju na potrebu specijalizacije u određenim područjima. To je, s jedne strane, uvjetovano sve širim i intenzivnijim pravnim reguliranjem različitih aspekata društvenog života i europeizacijom prava, a s druge strane potrebom intenziviranja suradnje između osoba koje rade u različitim pravnim područjima u kojima se traže specijalistička znanja.

Znanost javnog prava i javne uprave danas se više ne zadržava samo na osnovnim disciplinama javnog prava (ustavno pravo, upravno pravo, radno pravo) i javne uprave (upravna znanost), već postoje raznolike nove, s njima povezane pravne i nepravne discipline koja zahtijevaju nova znanja i nove specijalizacije.

Kako je primjena posebnih, specijaliziranih znanja usko povezana s praksom, ovaj Studij pomaže polaznicima da u neposrednoj primjeni stečenih znanja kvalitetnije i učinkovitije rješavaju složene zadaće koje se pojavljuju u njihovom radu, prvenstveno u javnom, a djelomice i u privatnom sektoru.

Stjecanje produbljenih znanja na Studiju ponajprije je namijenjeno polaznicima koji rade u tijelima državne i javne uprave, drugim državnim tijelima, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, državnim agencijama, javnim ustanovama, drugim pravnim osobama s javnim ovlastima, pravosuđu, državnim odvjetnicima i odvjetnicima, ali i pravnicima koji rade u gospodarstvu.

Iskustva izvođača ovog Studija su velika, budući da je sličan prethodnik ovog Studija (Poslijediplomski pravni studij upravno-političkog smjera) ustrojen još 1961. te se od onda kontinuirano izvodi, dakle preko 40 godina, uz odgovarajuće inovacije u kolegijima i njihovom sadržaju.

U ovom Studiju polaznicima se nudi stjecanje stručnog znanja iz niza pravnih i nepravnih disciplina. To su u osnovi praktična znanja, no, kako su pitanja prakse u pravilu tijesno povezana s teorijskim osnovama i načelima pojedinih pravnih instituta (i pravnih grana), to je potrebno polaznicima pružiti i određenu razinu znanstvenog pristupa. To je ujedno i prednost ovako koncipiranog Studija, budući da se polaznicima omogućuje da, nakon obavljenih obveza predviđenih za ovaj Studij, nastave svoj studij na doktorskoj razini studija koja omogućuje dodatna znanja i produbljenje teorijskih pristupa odnosnim pravnim institutima.