Kratki povijesni pregled Pravnog fakulteta

Pravni fakultet jedna je od najstarijih institucija zagrebačkog Sveučilišta i jedina s neprekinutim kontinuitetom. Fakultet već gotovo 250 godina sakuplja znanja i iskustva, a kao najstariji i najveći pravni fakultet u zemlji potvrdio se kao predvodnik unaprjeđenja pravnog obrazovanja i prakse u Hrvatskoj te kao čuvar i promotor hrvatske pravne kulture kao dijela srednjoeuropske pravne tradicije. Kao takav, afirmiran je u širem europskom okruženju kao središte izvrsnosti s prepoznatljivim identitetom i razvijenom međunarodnom suradnjom. Svjesni smo uloge koju je Fakultet imao u prošlosti, ali i danas, te djelujemo u duhu bogate tradicije škole , stavljajući naglasak na daljnji doprinos stvaranju hrvatskog pravnog sustava, uspostavi države vladavine prava i odgajanju novih naraštaja pravnika na najboljim europskim pravnim tradicijama.

1776. Osnutak

Pravni fakultet osnovan je 1776. godine u sklopu reforme visokog školstva na Habsburškoj monarhiji, kada je uredbom Marije Terezije osnovana Kraljevska akademija znanosti u Zagrebu (Regia scientiarium academia Zagrabiensis) s tri fakulteta: Filozofskim, Teološkim i Pravnim (Facultas iuridica). Među predmete Pravnog fakulteta su tada uključeni i predmeti dotadašnjeg Političko-kameralnog studija koji je 1769. osnovan u Varaždinu, a 1772. premješten u Zagreb. Studij je na svakom fakultetu trajao dvije godine, ali se Teološki i Pravni fakultet mogao upisati tek nakon završetka Filozofskog fakulteta. Prvi profesori izabrani su na temelju natječaja, a izbor je potvrdila kraljica. Nastava je počela 4. studenog 1776. godine pa se taj datum obilježava kao Dan fakulteta.

1819. Prvi priručnici na hrvatskom jeziku

Iako je u početku nastavni je jezik bio latinski, od samog početka rada fakulteta mogao se koristiti i hrvatski čiji je udio postupno rastao. U nastavi su se isprva koristili austrijski i njemački sveučilišni udžbenici koje su postupno zamijenili priručnici koje su napisali profesori Fakulteta. Prvi priručnik na hrvatskom jeziku bio je onaj o povijesti građanskog prava iz 1819. godine.

1850. Kraljevska pravoslovna akademija

Kraljevska je akademija djelovala do 1850. godina kada je ukinuta u sklopu preustroja školstva u cijeloj Monarhiji. S ukidanjem te institucije predmeti dotadašnjeg Filozofskog fakulteta priključeni su Glavnoj gimnaziji u Zagrebu kao njen 7. i 8. razred dok je umjesto ukinutog dvogodišnjeg Pravnog fakulteta osnovana trogodišnja Kraljevska pravoslovna akademija (Regia academia iuris). Ona će do osnivanja Sveučilišta 1874. biti jedina visokoškolska institucija na hrvatskim prostorima. Iako je imala i elemente znanstvenog obrazovanja Pravoslovna akademija je do 1868. u osnovi bila stručni studij. Te je pak godine Akademija preustrojena na četverogodišnji studij sveučilišnog tipa po uzoru na studij prava na Bečkom sveučilištu što je ujedno bio i uvod u osnivanje sveučilišta i akademskog pravnog studija.

1874. Osnutak Sveučilišta u Zagrebu

Zagrebačko Sveučilište konačno je osnovano 1874. godine. U početku je brojalo svega tri fakulteta i to Mudroslovni (Filozofski), Bogoslovni te Pravo- i državoslovni fakultet dok je Medicinski fakultet osnovan 1919. godine. Godine 1926. naziv Pravoslovni i državoslovni fakultet zamijenjen je današnjim nazivom Pravni fakultet.

1948. Od rigoroza do cjeloživotnog obrazovanja

Sve do 1948. studij prava u konačnici je završavao polaganjem tzv. strogih ispita – rigoroza – temeljem kojih se stjecao naziv doktora prava i ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova u pravosuđu. Od tada se pak znanstveni stupanj doktora znanosti stječe obranom doktorske disertacije. Poslijediplomski (magistarski) studiji se na Fakultetu uvode od 1958., a od tada do danas sustav poslijediplomskih studija na Fakultetu snažno se razvio i razgranao u više znanstvenih i specijalističkih programa. U posljednjem se desetljeću naročito uvode i programi cjeloživotnog obrazovanja.

1968. Pravo, socijalni rad i javna uprava i javne financije

U funkcionalnom i organizacijskom smislu Pravni je fakultet do 1968. predstavljao jedinstvenu cjelinu. Te je pak godine Pravnom fakultetu pripojena Visoka upravna škola, a 1983. i Viša upravna škola te Interfakultetski studij za socijalne radnike pa je u sklopu fakulteta organiziran dvogodišnji studij za upravne pravnike i četverogodišnji studij za diplomirane socijalne radnike. Uredbom Vlade Republike Hrvatske iz 1998. izvođenje trogodišnjeg stručnog studija javne uprave povjereno je novoosnovanom Društvenom veleučilištu, ali je 2011. taj studij preuzet u okrilje Fakulteta na kojem je 2013. prerastao u trogodišnji preddiplomski stručni studij i dvogodišnji specijalistički diplomski studij. Od akademske godine 1996/97. na Fakultetu je djelovao i dvogodišnji porezni studij kao studij za posebne državne potrebe koji je ukinut 2001. te 2005. ponovno pokrenut na Društvenom veleučilištu i 2011. preuzet na Fakultet kao trogodišnji stručni studij. Takva funkcionalna trodioba odrazila se na i ustroj Fakulteta na kojem uz pravni studij, koji predstavlja organizacijsku okosnicu Pravnog fakulteta, od 1995. postoji i Studijski centar za socijalni rad, a od 2012. i Studijski centar za javnu upravu i javne financije.

2005. Bolonjska reforma

Studij prava dugo je vremena trajao četiri godine i bio koncipiran po uzoru na studij prava u Austriji kojemu je u osnovi stajao tzv. Humboldtov model s izraženom znanstvenom osnovom. Najznačajnija promjena u pogledu organizacije studija nastupila je 2005. kada je, s uvođenjem tzv. bolonjske reforme, studij prava produljen na pet godina s integriranim programom studiranja.