Projekt je krenuo od hipoteze da je u Republici Hrvatskoj nužno nastaviti reformu građanskog procesnog prava radi njegovog daljnjeg unaprjeđenja i, u mjeri u kojoj je poželjno i potrebno, harmonizacije s pravom Europske unije. Posebna pažnja posvećena je temama koje su aktualne i relevantneiz perspektive harmonizacije s pravnim sustavom: komparativna evaluacija djelotvornosti sustava građanskog pravosuđa; određenja granica, mogućnosti i načina daljnje dejudicijalizacije građanskoga pravosuđenja u smislu prenošenja određenih stvari iz sudske nadležnosti u nadležnost drugih profesija (javnih bilježnika, odnosno javnih ovršitelja); mogućnosti proširenja pomoćnih pravosudnih službi, između ostaloga tzv. "pravoskrbnika" (Rechtspflegera); impostacija znanstvene osnove za daljnji razvitak alternativnih metoda rješavanja sporova, u prvom redu arbitraže i mirenja; uređenje besplatne pravne pomoći u građanskim stvarima; razvoj prekograničnog stečaja, ovršnih naslova za nesporne tražbine te konačno cjelovito normativno uređenje izvanparnične jurisdikcije.
Projekt je i u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu postigao izuzetne rezultate. Iz projekta je proizišlo osam autorskih knjiga i četiri udžbenika koji pokrivaju značajna područja reforme građanskog procesnog prava: parnično pravo, izvanparnično pravo, ovrhu i stečaj i arbitražu te monografije o obiteljskim alimentacijskim postupcima i pojedinim aspektima pravne zaštite prava pacijenata. Nadalje, objavljeno je devet uredničkih knjiga najvećim dijelom o komparativnim analizama razvoja procesnog prava u Europi i Hrvatskoj, čime je osigurana značajna međunarodna vidljivost projekta i istraživača na njemu. Publicirano je šezdeset poglavlja u knjigama, te preko pedeset članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima.