Studij:	Kaznenopravne znanosti - 1. semestar
Šifra:	166790
ECTS:	7.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Leo Cvitanović prof. dr. sc. Ksenija Turković izv. prof. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača prof. dr. sc. Maja Munivrana izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski

Literatura:

Cvitanović-Derenčinović-Horvatić; Kazneno pravo opći dio I; (2016), str Cvitanović; Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu; (1999), str

Preporučena literatura:

Bačić; Kazneno pravo: opći dio; (1998), str Bojanić; Prekoračenje granica nužne obrane; (1999), str Garačić; Novi Kazneni zakon; (2013), str Horvatić-Novoselec; Kazneno pravo: opći dio; (2001), str Novoselec-Bojanić; Opći dio kaznenog prava; (2013), str Turković; Komentar Kaznenog zakona; (2013), str Šilović; Kazneno pravo. I. Opći dio: prema krivičnom zakonu od 27. januara 1929. i zakonu o izvršivanju kazni lišenja slobode od 16. februara 1929.; (1929), str Zlatarić; Krivični zakonik u praktičnoj primjeni, I. svezak; (1956), str Roxin, Strafrecht, Allgemeiner Teil; 4. Auflage; (2006), str Fletcher; Rethinking Criminal Law; (2000), str Pradel; Manuel de droit penal general, 14e ed. revue et augmentee 30 avril 2002; (2002), str

Opis predmeta:

Zadatak je nastave iz kolegija produbljivanje znanja iz ključnog dijela kaznenopravne dogmatike. Glede ulaznih znanja i kompetencija, od polaznika se očekuje dobro poznavanje temeljnih instituta općeg dijela kaznenog zakona s diplomske (integrirane) razine pravne naobrazbe. Težište poučavanja je na komparativnom pristupu kako bi polaznici studija dobili uvid u neke značajnije strane kaznenopravne sustave (njemački, austrijski, švicarski, francuski, angloamerički itd.). Pristup poučavanju je problemski, bilo da se radi o teorijskoj obradi pojedinih instituta dogmatike kaznenog prava ili o praktičnoj primjeni teorijskih postavki u konkretnim slučajevima. Potrebno je ukazati na novija kretanja u suvremenoj dogmatici općeg dijela kaznenog prava i njihov utjecaj na hrvatsko kazneno zakonodavstvo te na potrebu da im se prilagodi i praksa hrvatskih sudova. Osobito treba produbiti ona područja koja su u našoj dosadašnjoj literaturi i judikaturi bila nedovoljno obrađena (problem uzročnosti, nove zakonske koncepcije nužne obrane i krajnje nužde, teorijske i praktične teškoće vezane uz zablude) ili koja općenito predstavljaju novost u suvremenom kaznenom pravu. Sadržaj kolegija: - uvod u kazneno pravo i kratak pregled povijesti kaznenog prava; - pojam kaznenog djela, njegovi elementi i njegovo značenje u kaznenopravnoj dogmatici; - radnja kaznenog djela; - biće kaznenog djela, s posebnim osvrtom na problematiku uzročnosti i nečinjenje; - protupravnost i razlozi isključenja protupravnosti (s posebnim naglaskom na institute koji se temeljito ne obrađuju na diplomskoj razini); - krivnja i njezini elementi (ubrojivost, namjera ili nehaj, svijest o protupravnosti i ispričavajući razlozi); - zablude u kaznenom pravu; - pokušaj (razgraničenje pokušaja od pripremnih radnji i dovršenog kaznenog djela, posebni slučajevi pokušaja, neprikladni pokušaj i putativni delikt); - dobrovoljni odustanak; - sudioništvo (teorije o počiniteljstvu, posredno počiniteljstvo, supočiniteljstvo, poticanje, pomaganje, nužno sudioništvo); - stjecaj (idealni i realni stjecaj, kažnjavanje za stjecaj, prividni stjecaj); - produljeno kazneno djelo; - kaznenopravne sankcije i posebne kaznenopravne mjere; - harmonizacija općeg dijela kaznenog prava u europskim razmjerima.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student (doktorand) će moći:

Znanje i razumijevanje 

- objasniti položaj znanosti materijalnog kaznenog prava i odnos znanstvene discipline s ostalim normativnim, a posebno empirijskim kaznenim znanostima (kriminologija, penologija, viktimologija, politika suzbijanja kažnjivih ponašanja itd.);

- kritički vrednovati i prepoznati načine na koji se temeljna načela kaznenog prava ostvaruju u sudskoj praksi primjenom instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- razumjeti i rasčlaniti sporna pitanja u vezi primjene instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- usporediti sustav kaznenopravnih sankcija u horizontalnom (s pripadajućim sustavima u usporednom pravu) i vertikalnom smislu (sa sankcijama za ostala kažnjiva ponašanja u domaćem pravnom sustavu).

Primjena

- interpretirati pojmove općeg dijela kaznenog prava i obilježja bića kaznenih djela u skladu s važećim metodama tumačenja kaznenopravnih normi s naglaskom na teleološku metodu;

- demonstrirati uzajamnu uvjetovanost i povezanost normi i instituta općeg dijela kaznenog zakona s ustavnim načelima i normama te temeljnim načelima i normama izvora europskog i međunarodnog prava koje reguliraju materiju vladavine prava i zaštite ljudskih prava putem kaznenopravne prisile;

- primijeniti stečeno znanje naprednih sadržaja općeg dijela kaznenog zakona u kritičkoj analizi judikature domaćih i međunarodnih sudova (Europskog suda, Europskog suda za ljudska prava).

Analiza

- provjeriti na koji se način određeni instituti općeg dijela kaznenog zakona (npr. pokušaj)  primjenjuju u sudskoj praksi domaćih i međunarodnih sudova i ocijeniti je li to u skladu sa svrhom njihova propisivanja (ratio legis);

- istražiti povijesni razvitak pojedinih instituta općeg dijela kaznenog zakona;

- izdvojiti neke disfunkcionalne norme općeg dijela kaznenog zakona koje, suprotno intenciji zakonodavca, otežavaju kazneni progon zbog nedostatka pravnog kontinuiteta (primjena blažeg zakona);

- provjeriti u kojoj se mjeri zakonom propisani sustav kaznenopravnih sankcija temelji na načelima dualističkog sustava i na koji je način i u kojoj mjeri načelo krivnje sadržano u propisivanju i izricanju pojedinih vrsta kaznenopravnih sankcija.

Sinteza

- formulirati metodološki sustav potreban za pisanje znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija);

- osmisliti protokol izrade znanstveno-istraživačkog seminara i eventualno doktorskog rada (ukoliko polaznik odabere temu iz okvira kolegija).

Evaluacija

- ocijeniti kvalitetu, održivost i provedivost zakonskih i teorijskih instituta kaznenog prava u praktičnim uvjetima;

- odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata kaznenog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za daljnju subspecijalizaciju;

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta doktorand će moći:

-          javno prezentirati usvojene ishode učenja;

-          izraziti se jasnim, dobro strukturiranim tekstom obrazlažući svoje stavove;

-          razvijati komunikacijske vještine; sudjelovati u radu tima.

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

Ocjenjivanje se provodi tijekom nastave uz odgovarajući ishod učenja i konačno na pisanom i usmenom ispitu iz kolegija. U potonjem će se ocjene stečene tijekom nastave uzeti u obzir u formuliranju konačne ocjene. Kriteriji za ocjenjivanje jesu svi ishodi učenja - pokazano znanje i razumijevanje materije kaznenog prava, sposobnost primjene propisa na hipotetičke i stvarne slučajeve iz sudske prakse, sposobnost analize i sinteze te odgovarajuće vrednovanje sadržaja usvojenih tijekom nastave.

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Leo Cvitanović:

  petak, 10:00 sati

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba Gundulićeva 10, soba 16/I
• izv. prof. dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača:

  Četvrtkom u 12 sati, Zrinjevac 17;

   

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 14, soba Zrinjevac 17 (Trg Nikole Šubića Zrinskog 17)
• prof. dr. sc. Maja Munivrana:

  Konzultacije po dogovoru

  Lokacija: Trg Republike Hrvatske 3, soba soba 17/I
• izv. prof. dr. sc. Sunčana Roksandić:

  četvrtkom u 9 sati. Obzirom na izvanredne okolnosti uzrokovane potresom i COVID-19 pandemijom, dostupna e-mailom: suncana.roksandic@pravo.hr.

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba Ćirilometodska 4, soba 54
• izv. prof. dr. sc. Aleksandar Maršavelski:

  ponedjeljkom u 18:30 sati, Gundulićeva 10, soba 12/I. (najaviti dolazak putem e-maila zbog mogućnosti službenog odsustva)

  Lokacija: Gundulićeva 10, soba 12