Na temelju članka 63. stavak 6. točka 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti, članka 40. stavak 1., članka 62. stavka 1. točka 3. i članka. 63. Statuta Sveučilišta u Zagrebu te članka 17. stavak 1. točka 6. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na svojoj sjednici održanoj dana 21. prosinca 2016. donosi
PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM DOKTORSKIM STUDIJIMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Predmet
(1) Pravilnikom o poslijediplomskim doktorskim studijima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se ustroj i izvođenje poslijediplomskih doktorskih studija (dalje u tekstu: doktorski studiji) koji se ustrojavaju i izvode na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: Fakultet).
(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na ženski i muški spol.
(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na ženski i muški spol.
Članak 2.
Ciljevi doktorskih studija
Ciljevi doktorskih studija su:
- stvaranje novih i relevantnih znanja, spoznaja i njihova primjena;
- obrazovanje istraživača u znanstvenim poljima pravo i socijalne djelatnosti;
- osposobljavanje doktoranada za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima, za samostalno istraživanje te za kritičko ocjenjivanje rada drugih;
- stjecanje znanja, iskustava i vještina koje omogućavaju doktorima znanosti kreativno i na istraživanjima utemeljeno rješavanje složenih društvenih i gospodarskih problema;
- povećanje međunarodne prepoznatljivosti Fakulteta kroz istraživanja u znanstvenim poljima pravo i socijalne djelatnosti.
- stvaranje novih i relevantnih znanja, spoznaja i njihova primjena;
- obrazovanje istraživača u znanstvenim poljima pravo i socijalne djelatnosti;
- osposobljavanje doktoranada za samostalan, istraživački i interdisciplinarni pristup problemima, za samostalno istraživanje te za kritičko ocjenjivanje rada drugih;
- stjecanje znanja, iskustava i vještina koje omogućavaju doktorima znanosti kreativno i na istraživanjima utemeljeno rješavanje složenih društvenih i gospodarskih problema;
- povećanje međunarodne prepoznatljivosti Fakulteta kroz istraživanja u znanstvenim poljima pravo i socijalne djelatnosti.
Članak 3.
Ustrojavanje doktorskih studija
(1) Odluku o ustrojavanju doktorskog studija donosi Senat Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog Fakultetskog vijeća.
(2) Zajednički doktorski studij s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu ili sa sastavnicama drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, odnosno združeni doktorski studij s visokim učilištem izvan Republike Hrvatske mogu se ustrojiti posebnim sporazumom.
(2) Zajednički doktorski studij s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu ili sa sastavnicama drugih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, odnosno združeni doktorski studij s visokim učilištem izvan Republike Hrvatske mogu se ustrojiti posebnim sporazumom.
Članak 4.
Nositelj doktorskoga studija
Nositelj doktorskoga studija
Nositelj i izvođač doktorskoga studija je Fakultet.
II. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DOKTORSKIM STUDIJIMA
Članak 5.
Nadležna tijela
Članak 5.
Nadležna tijela
(1) Doktorski studiji se mogu ustrojiti kao jedinstveni doktorski studiji ili kao doktorski studiji s više smjerova.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika o voditelju doktorskoga studija, Stručnom vijeću doktorskoga studija i tajniku doktorskoga studija na odgovarajući se način odnose i na voditelja smjera doktorskoga studija, Stručno vijeće smjera doktorskoga studija, odnosno tajnika doktorskoga studija.
(3) Tijela nadležna za upravljanje doktorskim studijem su: voditelj doktorskoga studija, odnosno voditelj smjera doktorskog studija (dalje u tekstu: voditelj studija), Stručno vijeće doktorskoga studija, odnosno Stručno vijeće smjera doktorskoga studija (dalje u tekstu: Stručno vijeće), Vijeće poslijediplomskih studija, dekan i Fakultetsko vijeće.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika o voditelju doktorskoga studija, Stručnom vijeću doktorskoga studija i tajniku doktorskoga studija na odgovarajući se način odnose i na voditelja smjera doktorskoga studija, Stručno vijeće smjera doktorskoga studija, odnosno tajnika doktorskoga studija.
(3) Tijela nadležna za upravljanje doktorskim studijem su: voditelj doktorskoga studija, odnosno voditelj smjera doktorskog studija (dalje u tekstu: voditelj studija), Stručno vijeće doktorskoga studija, odnosno Stručno vijeće smjera doktorskoga studija (dalje u tekstu: Stručno vijeće), Vijeće poslijediplomskih studija, dekan i Fakultetsko vijeće.
Članak 6.
Voditelj studija
Voditelj studija
(1) Voditelja studija i njegovog zamjenika imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija.
(2) Voditelj studija i njegov zamjenik za svoj rad odgovaraju Fakultetskom vijeću i dekanu.
(3) Voditelj studija imenuje se na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(4) Za voditelja studija može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno zvanje koja je nositelj obveznog kolegija na doktorskome studiju.
(5) Voditelj studija:
- predstavlja i zastupa doktorski studij u radu Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća;
- osigurava izvođenje programa doktorskog studija u skladu sa zakonom, Statutom Fakulteta i ovim Pravilnikom;
- predsjeda Stručnim vijećem doktorskog studija i potpisuje njegove odluke;
- nakon završetka ciklusa doktorskoga studija podnosi pisano izvješće o radu doktorskoga studija Vijeću poslijediplomskih studija i dekanu;
- utvrđuje raspored nastave u dogovoru s nastavnicima;
- predlaže Vijeću poslijediplomskih studija imenovanje mentora;
- predlaže Vijeću poslijediplomskih studija imenovanje tajnika studija;
- obavlja i druge poslove koji se tiču doktorskoga studija, a koji prema ovom Pravilniku nisu u nadležnosti drugih tijela.
(2) Voditelj studija i njegov zamjenik za svoj rad odgovaraju Fakultetskom vijeću i dekanu.
(3) Voditelj studija imenuje se na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(4) Za voditelja studija može biti imenovana osoba izabrana u znanstveno-nastavno zvanje koja je nositelj obveznog kolegija na doktorskome studiju.
(5) Voditelj studija:
- predstavlja i zastupa doktorski studij u radu Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća;
- osigurava izvođenje programa doktorskog studija u skladu sa zakonom, Statutom Fakulteta i ovim Pravilnikom;
- predsjeda Stručnim vijećem doktorskog studija i potpisuje njegove odluke;
- nakon završetka ciklusa doktorskoga studija podnosi pisano izvješće o radu doktorskoga studija Vijeću poslijediplomskih studija i dekanu;
- utvrđuje raspored nastave u dogovoru s nastavnicima;
- predlaže Vijeću poslijediplomskih studija imenovanje mentora;
- predlaže Vijeću poslijediplomskih studija imenovanje tajnika studija;
- obavlja i druge poslove koji se tiču doktorskoga studija, a koji prema ovom Pravilniku nisu u nadležnosti drugih tijela.
Članak 7.
Stručno vijeće doktorskoga studija
Stručno vijeće doktorskoga studija
(1) Stručno vijeće je sastavljeno od svih nastavnika koji izvode nastavu na tome doktorskom studiju.
(2) Sjednice Stručnoga vijeća održavaju se prema potrebi. Voditelj doktorskoga studija dužan je sazvati sjednicu Stručnoga vijeća prije početka ciklusa studija.
(3) Stručno vijeće razmatra pitanja izvedbe studija u skladu s ovim Pravilnikom i obavlja poslove koje mu posebnom odlukom povjere Fakultetsko vijeće odnosno Vijeće poslijediplomskih studija.
(4) Stručno vijeće može odlučivati kada je na sjednici nazočno više od polovine ukupnog broja članova i donosi odluke natpolovičnom većinom nazočnih članova.
(2) Sjednice Stručnoga vijeća održavaju se prema potrebi. Voditelj doktorskoga studija dužan je sazvati sjednicu Stručnoga vijeća prije početka ciklusa studija.
(3) Stručno vijeće razmatra pitanja izvedbe studija u skladu s ovim Pravilnikom i obavlja poslove koje mu posebnom odlukom povjere Fakultetsko vijeće odnosno Vijeće poslijediplomskih studija.
(4) Stručno vijeće može odlučivati kada je na sjednici nazočno više od polovine ukupnog broja članova i donosi odluke natpolovičnom većinom nazočnih članova.
Članak 8.
Vijeće poslijediplomskih studija
(1) Vijeće poslijediplomskih studija čine dekan kao njegov predsjednik, voditelji poslijediplomskih studija, prodekani i jedan predstavnik studenata. Voditelja poslijediplomskoga studija koji je spriječen prisustvovati sjednici može zamijeniti njegov zamjenik, a u slučaju njegove spriječenosti, drugi nastavnik toga studija kojega voditelj odredi.
(2) Dekan saziva sjednice i upravlja radom Vijeća poslijediplomskih studija.
(3) Za potrebe primjene ovoga Pravilnika Vijeće poslijediplomskih studija:
- utvrđuje prijedlog studijskog programa i izvedbenog plana doktorskih studija;
- predlaže raspisivanje javnih natječaja za upis na doktorske studije;
- provodi upis pristupnika na doktorske studije;
- predlaže iznos školarine i ostalih naknada koje student plaća tijekom doktorskih studija;
- sustavno nadzire kvalitetu nastave na doktorskim studijima putem anonimnih studentskih
- anketa ili na druge odgovarajuće načine;
- izrađuje prijedloge pravilnika i drugih propisa o doktorskim studijima;
- predlaže voditelje doktorskoga studija;
- imenuje tajnike doktorskoga studija;
- odlučuje o zamolbama studenata za mirovanje studentskih obveza i produljenje doktorskoga studija;
- nakon završetka ciklusa doktorskih studija podnosi redovito izvješće o radu doktorskih studija Fakultetskom vijeću uključujući i samoocjenjivanje sukladno kriterijima propisanim općim aktom Sveučilišta, a prema potrebi i izvanredna izvješća;
- obavlja i druge poslove koji se tiču organizacije i izvedbe doktorskih studija te materijalnih pitanja iz područja doktorskih studija, u skladu s ovim Pravilnikom.
(2) Dekan saziva sjednice i upravlja radom Vijeća poslijediplomskih studija.
(3) Za potrebe primjene ovoga Pravilnika Vijeće poslijediplomskih studija:
- utvrđuje prijedlog studijskog programa i izvedbenog plana doktorskih studija;
- predlaže raspisivanje javnih natječaja za upis na doktorske studije;
- provodi upis pristupnika na doktorske studije;
- predlaže iznos školarine i ostalih naknada koje student plaća tijekom doktorskih studija;
- sustavno nadzire kvalitetu nastave na doktorskim studijima putem anonimnih studentskih
- anketa ili na druge odgovarajuće načine;
- izrađuje prijedloge pravilnika i drugih propisa o doktorskim studijima;
- predlaže voditelje doktorskoga studija;
- imenuje tajnike doktorskoga studija;
- odlučuje o zamolbama studenata za mirovanje studentskih obveza i produljenje doktorskoga studija;
- nakon završetka ciklusa doktorskih studija podnosi redovito izvješće o radu doktorskih studija Fakultetskom vijeću uključujući i samoocjenjivanje sukladno kriterijima propisanim općim aktom Sveučilišta, a prema potrebi i izvanredna izvješća;
- obavlja i druge poslove koji se tiču organizacije i izvedbe doktorskih studija te materijalnih pitanja iz područja doktorskih studija, u skladu s ovim Pravilnikom.
Članak 9.
Fakultetsko vijeće
(1) Za potrebe primjene ovog Pravilnika Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija obavlja sljedeće poslove:
- donosi studijske programe i izvedbene planove doktorskih studija i njihove izmjene i dopune;
- raspisuje javne natječaje za upis studenata na doktorske studije;
- imenuje članove povjerenstava za ocjenu nacrta doktorskih radova;
- imenuje članove povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih radova;
- odlučuje o izvješćima povjerenstava za ocjenu nacrta doktorskih radova;
- odlučuje o izvješćima povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih radova;
- donosi Pravilnik o poslijediplomskim doktorskim studijima i njegove izmjene i dopune;
- imenuje voditelje doktorskih studija i njihove zamjenike;
- donosi odluku o visini školarine na doktorskim studijima i o ostalim naknadama koje student plaća tijekom studija.
- donosi studijske programe i izvedbene planove doktorskih studija i njihove izmjene i dopune;
- raspisuje javne natječaje za upis studenata na doktorske studije;
- imenuje članove povjerenstava za ocjenu nacrta doktorskih radova;
- imenuje članove povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih radova;
- odlučuje o izvješćima povjerenstava za ocjenu nacrta doktorskih radova;
- odlučuje o izvješćima povjerenstava za ocjenu i obranu doktorskih radova;
- donosi Pravilnik o poslijediplomskim doktorskim studijima i njegove izmjene i dopune;
- imenuje voditelje doktorskih studija i njihove zamjenike;
- donosi odluku o visini školarine na doktorskim studijima i o ostalim naknadama koje student plaća tijekom studija.
Članak 10.
Tajnik doktorskoga studija
(1) Tajnika doktorskog studija imenuje Vijeće poslijediplomskih studija na prijedlog voditelja doktorskog studija.
(2) Tajnika doktorskog studija imenuje se na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(3) Tajnik doktorskoga studija obavlja sljedeće poslove:
- sudjeluje u organizaciji i provedbi postupka upisa na doktorski studij;
- prati evidenciju upisa studenata, financijske rezultate upisa i trošenje sredstava te o tome izvješćuje voditelja doktorskoga studija;
- brine o dokumentaciji i drugim aktima u vezi s doktorskim studijem;
- brine o pohrani i prikupljanju podataka u doktorsku mapu;
- vodi zapisnike sa sjednica Stručnog vijeća;
- brine o provedbi odluka i zaključaka Stručnoga vijeća, Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća u vezi s doktorskim studijem;
- obavještava nastavnike i studente o rasporedu nastave;
- posreduje u komunikaciji između studenata i nastavnika, i odnosno studenata i mentora;
- osigurava ostale uvjete za administrativno poslovanje doktorskoga studija.
(2) Tajnika doktorskog studija imenuje se na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(3) Tajnik doktorskoga studija obavlja sljedeće poslove:
- sudjeluje u organizaciji i provedbi postupka upisa na doktorski studij;
- prati evidenciju upisa studenata, financijske rezultate upisa i trošenje sredstava te o tome izvješćuje voditelja doktorskoga studija;
- brine o dokumentaciji i drugim aktima u vezi s doktorskim studijem;
- brine o pohrani i prikupljanju podataka u doktorsku mapu;
- vodi zapisnike sa sjednica Stručnog vijeća;
- brine o provedbi odluka i zaključaka Stručnoga vijeća, Vijeća poslijediplomskih studija i Fakultetskog vijeća u vezi s doktorskim studijem;
- obavještava nastavnike i studente o rasporedu nastave;
- posreduje u komunikaciji između studenata i nastavnika, i odnosno studenata i mentora;
- osigurava ostale uvjete za administrativno poslovanje doktorskoga studija.
Članak 11.
Financijsko poslovanje
Financijsko poslovanje
(1) Financijsko poslovanje za doktorski studij obavlja računovodstvo Fakulteta.
(2) Sredstva doktorskoga studija, odnosno svakog smjera doktorskoga studija evidentiraju
se na odvojenoj stavci u računovodstvu s time da se od svakog priljeva s tog naslova
izdvaja propisani iznos po odluci Fakultetskog vijeća. Preostali dio je namijenjen za izvođenje
nastave i s tim povezanih troškova.
(2) Sredstva doktorskoga studija, odnosno svakog smjera doktorskoga studija evidentiraju
se na odvojenoj stavci u računovodstvu s time da se od svakog priljeva s tog naslova
izdvaja propisani iznos po odluci Fakultetskog vijeća. Preostali dio je namijenjen za izvođenje
nastave i s tim povezanih troškova.
II. UPIS NA STUDIJ
Članak 12.
Javni natječaj
Javni natječaj
(1) Upis na doktorski studij provodi se na temelju javnoga natječaja.
(2) Javni natječaj se objavljuje u dnevnom tisku i na mrežnoj stranici Fakulteta najmanje 30 dana prije početka održavanja nastave.
(3) Javni natječaj sadrži podatke o uvjetima upisa, načinu provjere ispunjavanja tih uvjeta, dokumentima i drugim prilozima uz prijavu, rokovima za upis te druge podatke.
(4) Razgovor s pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnog postupka.
(2) Javni natječaj se objavljuje u dnevnom tisku i na mrežnoj stranici Fakulteta najmanje 30 dana prije početka održavanja nastave.
(3) Javni natječaj sadrži podatke o uvjetima upisa, načinu provjere ispunjavanja tih uvjeta, dokumentima i drugim prilozima uz prijavu, rokovima za upis te druge podatke.
(4) Razgovor s pristupnikom obvezan je sastavni dio upisnog postupka.
Članak 13.
Uvjeti za upis
Uvjeti za upis
(1) Doktorski studij iz pravnih znanosti može upisati osoba koja :
1. je završila integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij i stekla zvanje magistra prava (mag. iur.) ili osoba koja je završila dodiplomski pravni studij i stekla zvanje diplomiranog pravnika (dipl. iur.)
2. je na završenom studiju ostvarila prosjek ocjena najmanje 3,5 ili
je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada, te
3. poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.
(2) Doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike može upisati osoba koja:
1. je završila sveučilišni diplomski studij socijalnog rada i stekla zvanje magistra socijalnog rada (mag.act.soc.) ili sveučilišni diplomski studij socijalne politike i stekla zvanje magistra socijalne politike (mag.polit.soc),
2. je na završenom studiju ostvarila prosjek ocjena najmanje 3,5 ili
je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada, te;
3. poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.
(3) Studijskim programom mogu se utvrditi dodatni uvjeti za upis.
(4) Studijskim programom utvrđuje se način provjere ispunjavanja uvjeta za upis.
(5) Odluku o upisu pojedinih osoba na doktorski studij donosi Vijeće poslijediplomskih studija.
Članak 14.
Upis uz ovladavanje razlikovnim sadržajem
Upis uz ovladavanje razlikovnim sadržajem
(1) Iznimno od članka 13. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika, na doktorski studij iz pravnih znanosti može se omogućiti upis i osobama koje su završile drugi diplomski sveučilišni studij pod uvjetom da, radi stjecanja temeljnih znanja potrebnih za pohađanje i završetak studija, ovladaju odgovarajućim razlikovnim sadržajem iz programa integriranog preddiplomskog i diplomskog pravnog studija polaganjem određenih ispita iz tog programa i to u opsegu od najviše 30 ECTS bodova.
(2) Iznimno od članka 13. stavak 2. točka 1. ovoga Pravilnika, na doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike može se omogućiti upis i osobama koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij, odnosno diplomski studij psihologije, politologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih srodnih društvenih polja te humanističkog, bio-medicinskih i edukacijskog područja pod uvjetom da, radi stjecanja temeljnih znanja potrebnih za pohađanje i završetak studija, ovladaju odgovarajućim razlikovnim sadržajem iz programa diplomskog sveučilišnog studija socijalnog rada, odnosno diplomskog sveučilišnog studija socijalne politike, i to u opsegu od najviše 30 ECTS bodova.
(2) Iznimno od članka 13. stavak 2. točka 1. ovoga Pravilnika, na doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike može se omogućiti upis i osobama koje su završile integrirani preddiplomski i diplomski pravni studij, odnosno diplomski studij psihologije, politologije, sociologije, socijalne pedagogije i drugih srodnih društvenih polja te humanističkog, bio-medicinskih i edukacijskog područja pod uvjetom da, radi stjecanja temeljnih znanja potrebnih za pohađanje i završetak studija, ovladaju odgovarajućim razlikovnim sadržajem iz programa diplomskog sveučilišnog studija socijalnog rada, odnosno diplomskog sveučilišnog studija socijalne politike, i to u opsegu od najviše 30 ECTS bodova.
Članak 15.
Utvrđivanje i rok za ovladavanje razlikovnim sadržajem
Utvrđivanje i rok za ovladavanje razlikovnim sadržajem
(1) Razlikovni sadržaj odnosno ispite koje je potrebno položiti utvrđuje voditelj doktorskoga studija uzimajući u obzir prethodno stečena znanja, relevantno iskustvo i vještine osobe.
(2) Osoba mora ovladati razlikovnim sadržajem prije upisa u drugi semestar studija, s time da se ispiti na doktorskome studiju ne mogu polagati prije ovladavanja razlikovnim sadržajem.
(2) Osoba mora ovladati razlikovnim sadržajem prije upisa u drugi semestar studija, s time da se ispiti na doktorskome studiju ne mogu polagati prije ovladavanja razlikovnim sadržajem.
Članak 16.
Upisne kvote
Upisne kvote određuje Vijeće poslijediplomskih studija prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i mentorskih kapaciteta.
Članak 17.
Doktorska mapa
(1) Za svakog upisanog studenta vodi se doktorska mapa koja sadrži sve bitne podatke o studentu od njegovog upisa na doktorski studij do promocije.
(2) Tajnik studija odgovoran je za prikupljanje i pohranu podataka u doktorsku mapu.
(2) Tajnik studija odgovoran je za prikupljanje i pohranu podataka u doktorsku mapu.
Članak 18..
Troškovi doktorskog studija
(1) Visinu školarine određuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija.
(2) Školarina se podmiruje prije upisa u svaki od semestara.
(3) Naknade za ovladavanje razlikovnim sadržajem, troškovi izrade doktorskoga rada, troškovi tiskanja diplome i drugi materijalni troškovi nisu uračunati u iznos školarine.
(2) Školarina se podmiruje prije upisa u svaki od semestara.
(3) Naknade za ovladavanje razlikovnim sadržajem, troškovi izrade doktorskoga rada, troškovi tiskanja diplome i drugi materijalni troškovi nisu uračunati u iznos školarine.
Članak 19.
Ugovor o studiranju
Ugovor o studiranju
(1) S pristupnikom koji ostvari pravo na upis doktorskoga studija sklapa se ugovor o studiranju uz plaćanje.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se status studenta, visina i rokovi za plaćanje školarine i ostalih naknada te prava i obveze ugovornih strana.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbe kojima se određuje da naknade i troškovi iz članka 18., stavak 3. ovoga Pravilnika nisu uračunati u cijenu školarine.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se status studenta, visina i rokovi za plaćanje školarine i ostalih naknada te prava i obveze ugovornih strana.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbe kojima se određuje da naknade i troškovi iz članka 18., stavak 3. ovoga Pravilnika nisu uračunati u cijenu školarine.
III. USTROJSTVO I TRAJANJE STUDIJA
Članak 20.
Ustrojstvo
Ustrojstvo
(1) Doktorski studiji ustrojavaju se i izvode prema studijskom programu i izvedbenom planu.
(2) Studijski program doktorskoga studija donosi Senat Sveučilišta na prijedlog Fakultetskog vijeća.
(3) Studijski program doktorskoga studija sastoji se od obveznih i izbornih predmeta te ostalih studijskih sadržaja, s naznakom ECTS bodova za svaki sadržaj.
(4) Izvedbeni plan doktorskoga studija donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija.
(2) Studijski program doktorskoga studija donosi Senat Sveučilišta na prijedlog Fakultetskog vijeća.
(3) Studijski program doktorskoga studija sastoji se od obveznih i izbornih predmeta te ostalih studijskih sadržaja, s naznakom ECTS bodova za svaki sadržaj.
(4) Izvedbeni plan doktorskoga studija donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija.
Članak 21.
Jezik
Jezik
(1) Studijski program doktorskog studija ustrojava se na hrvatskom jeziku ili na jednom od svjetskih jezika.
(2) Doktorski rad piše se i brani na hrvatskom jeziku ili na jednom od svjetskih jezika.
(3) Ako se doktorski rad piše na hrvatskom ili engleskom jeziku, student mora izraditi naslov, sažetak i ključne riječi rada na engleskom i hrvatskom jeziku.
(4) Ako se doktorski rad piše na svjetskom jeziku koji nije engleski, student mora izraditi naslov, sažetak i ključne riječi rada na tome jeziku te dodatno na engleskom i hrvatskom jeziku.
(5) Sažetak treba omogućiti razumijevanje cilja doktorskog rada, metoda istraživanja, rezultata i zaključaka.
(2) Doktorski rad piše se i brani na hrvatskom jeziku ili na jednom od svjetskih jezika.
(3) Ako se doktorski rad piše na hrvatskom ili engleskom jeziku, student mora izraditi naslov, sažetak i ključne riječi rada na engleskom i hrvatskom jeziku.
(4) Ako se doktorski rad piše na svjetskom jeziku koji nije engleski, student mora izraditi naslov, sažetak i ključne riječi rada na tome jeziku te dodatno na engleskom i hrvatskom jeziku.
(5) Sažetak treba omogućiti razumijevanje cilja doktorskog rada, metoda istraživanja, rezultata i zaključaka.
Članak 22.
Trajanje
Trajanje
(1) Student ima pravo završiti studij pod uvjetima pod kojima ga je upisao u roku osam godina od početka nastave u prvom semestru. Prije isteka roka od osam godina može podnijeti molbu za nastavak studija. Vijeće doktorskoga studija na temelju podnesene molbe određuje uvjete za nastavak studija. U navedeno razdoblje od osam godina ne uračunava se vrijeme mirovanja obaveza iz opravdanoga razloga (vrijeme trudnoće, rodiljnog, roditeljskog i posvojiteljskog dopusta, duža bolest, ostali opravdani i obrazloženi slučajevi).
(2) Rok završetka studija iz stavka 1. ovog članka za studente koji su na doktorski studij prešli temeljem glave IX. ovoga Pravilnika teku od dana upisa prijelaza na doktorski studij.
(3) U odluci kojom se produljuje trajanje doktorskog studija odredit će se i plaćanje s tim povezanih propisanih naknada.
IV. ZNANSTVENO ISTRAŽIVANJE I NASTAVA
Članak 23.
Struktura doktorskog studija
Struktura doktorskog studija
(1) Doktorski studij ima znanstveno-nastavnu i znanstveno-istraživačku komponentu.
(2) Središnja komponenta doktorskog studija je znanstveno istraživanje i stvaranje.
(2) Središnja komponenta doktorskog studija je znanstveno istraživanje i stvaranje.
Članak 24.
Nastava
(1) Ukupne obveze studenata u nastavi, kao i stjecanje ECTS bodova, određuje se studijskim programom u skladu s općim aktom Fakulteta.
(2) Nastava se izvodi po semestrima.
(2) Nastava se izvodi po semestrima.
Članak 25.
Oblici nastave
(1) U okviru znanstveno-nastavnog programa nastava na doktorskom studiju izvodi se u obliku predavanja, znanstvenih i stručnih diskusijskih skupina, seminara, konzultacija te drugih oblika nastave utvrđenih izvedbenim planom.
(2) Nastava u obliku predavanja i u obliku znanstvenih i stručnih diskusijskih skupina izvodi se za nastavni predmet koji je upisalo barem pet studenata. Ako je nastavni predmet upisalo četiri ili manje studenata, nastava se izvodi u obliku konzultacija, a može i u obliku znanstvenih i stručnih diskusijskih skupina.
(3) Nastava u obliku predavanja ne smije prelaziti 30 posto ukupnog opterećenja predviđenog studijskim programom.
(2) Nastava u obliku predavanja i u obliku znanstvenih i stručnih diskusijskih skupina izvodi se za nastavni predmet koji je upisalo barem pet studenata. Ako je nastavni predmet upisalo četiri ili manje studenata, nastava se izvodi u obliku konzultacija, a može i u obliku znanstvenih i stručnih diskusijskih skupina.
(3) Nastava u obliku predavanja ne smije prelaziti 30 posto ukupnog opterećenja predviđenog studijskim programom.
Članak 26.
Znanstveno-nastavni program
(1) Znanstveno-nastavni program sastoji se od općeg studija i studija smjera.
(2) U okviru općeg studija, izvode se opći predmeti doktorskog studija koji su zajednički svim smjerovima doktorskog studija. Predmeti općeg studija izvode se u obliku predavanja i diskusijskih skupina radi usvajanja metodologija nužnih za znanstveno istraživanje.
(3) U okviru studija smjera, izvode se predmeti smjera doktorskog studija koji obuhvaćaju specifične sadržaje pojedinog smjera. Predmeti smjera mogu biti obvezni ili izborni. Izvode se u obliku predavanja i diskusijskih skupina, radi usvajanja recentnih znanstvenih spoznaja u pojedinoj znanstvenoj grani kao nužnoj pretpostavci za znanstveno istraživanje.
(2) U okviru općeg studija, izvode se opći predmeti doktorskog studija koji su zajednički svim smjerovima doktorskog studija. Predmeti općeg studija izvode se u obliku predavanja i diskusijskih skupina radi usvajanja metodologija nužnih za znanstveno istraživanje.
(3) U okviru studija smjera, izvode se predmeti smjera doktorskog studija koji obuhvaćaju specifične sadržaje pojedinog smjera. Predmeti smjera mogu biti obvezni ili izborni. Izvode se u obliku predavanja i diskusijskih skupina, radi usvajanja recentnih znanstvenih spoznaja u pojedinoj znanstvenoj grani kao nužnoj pretpostavci za znanstveno istraživanje.
Članak 27.
Znanstveno-istraživački program
(1) Znanstveno-istraživački program obuhvaća originalna znanstvena istraživanja, znanstveno-istraživačke seminare, izradu i javnu obranu prijavljenog nacrta doktorskoga rada, izradu i javnu obranu doktorskoga rada i ostale aktivnosti vezane uz doktorsko istraživanje (objavljivanje radova, sudjelovanje na znanstvenim skupovima, znanstveno-istraživački boravci u drugim ustanovama).
(2) Znanstveno-istraživački seminari (kao nastavni predmeti doktorskog studija) izvode se pod vodstvom predmetnog nastavnika, radi produbljenog sudjelovanja doktoranda u znanstveno-istraživačkom radu i stjecanja generičkih, istraživačkih, akademskih i poslovnih vještina.
(2) Znanstveno-istraživački seminari (kao nastavni predmeti doktorskog studija) izvode se pod vodstvom predmetnog nastavnika, radi produbljenog sudjelovanja doktoranda u znanstveno-istraživačkom radu i stjecanja generičkih, istraživačkih, akademskih i poslovnih vještina.
Članak 28.
Nastavnici
Nastavnici na doktorskom studiju su nastavnici Fakulteta. U nastavi mogu sudjelovati i nastavnici s drugih fakulteta i sveučilišta te istaknuti znanstvenici i stručnjaci, u skladu s općim propisima Sveučilišta i Fakulteta.
V. STUDENTI
Članak 29.
Prava i obveze studenata
(1) Studenti imaju sljedeća prava:
- na konzultacije s predmetnim nastavnikom i voditeljem studija prema unaprijed dogovorenom rasporedu;
- na pristup svim odgovarajućim resursima Fakulteta (Knjižnica, Internet);
- polagati ispite u dogovoru s predmetnim nastavnikom;
- na mentora za izradu doktorskoga rada;
- zatražiti promjenu mentora ili teme doktorskog rada, uz pisani zahtjev i očitovanje mentora odnosno dotadašnjeg mentora o čemu na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija odlučuje Fakultetsko vijeće.;
- na prilagođenost ispitnog i drugog nastavnog gradiva broju studentskih radnih sati, broju nastavnih sati i ispitnoj literaturi;
- na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za unapređenje studija;
- da se svi nastavnici i osoblje doktorskog studija odnose prema njima u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu;
- na mirovanje obveza, sukladno članku 30. ovoga Pravilnika;
- druga prava propisana zakonom i općim aktom Sveučilišta, odnosno Fakulteta.
- na konzultacije s predmetnim nastavnikom i voditeljem studija prema unaprijed dogovorenom rasporedu;
- na pristup svim odgovarajućim resursima Fakulteta (Knjižnica, Internet);
- polagati ispite u dogovoru s predmetnim nastavnikom;
- na mentora za izradu doktorskoga rada;
- zatražiti promjenu mentora ili teme doktorskog rada, uz pisani zahtjev i očitovanje mentora odnosno dotadašnjeg mentora o čemu na prijedlog Vijeća poslijediplomskih studija odlučuje Fakultetsko vijeće.;
- na prilagođenost ispitnog i drugog nastavnog gradiva broju studentskih radnih sati, broju nastavnih sati i ispitnoj literaturi;
- na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za unapređenje studija;
- da se svi nastavnici i osoblje doktorskog studija odnose prema njima u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu;
- na mirovanje obveza, sukladno članku 30. ovoga Pravilnika;
- druga prava propisana zakonom i općim aktom Sveučilišta, odnosno Fakulteta.
(2) Studenti imaju sljedeće obveze:
- redovito pohađati nastavu koju su upisali i aktivno u njoj sudjelovati te ispunjavati obveze predviđene izvedbenim planom i programom;
- podnositi jednom godišnje Vijeću poslijediplomskih studija izvješće o svojem radu;
- prije obrane doktorskog rada imati objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan samostalan rad u uglednom međunarodnom ili domaćem znanstvenom časopisu za znanstveno područje znanosti na koje se odnosi doktorski rad, tematski vezan za doktorsko istraživanje;
- osigurati podmirivanje troškova studija;
- pridržavati se pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu;
- druge obveze propisane zakonom ili općim aktom Sveučilišta, odnosno Fakulteta.
- redovito pohađati nastavu koju su upisali i aktivno u njoj sudjelovati te ispunjavati obveze predviđene izvedbenim planom i programom;
- podnositi jednom godišnje Vijeću poslijediplomskih studija izvješće o svojem radu;
- prije obrane doktorskog rada imati objavljen ili prihvaćen za objavljivanje najmanje jedan samostalan rad u uglednom međunarodnom ili domaćem znanstvenom časopisu za znanstveno područje znanosti na koje se odnosi doktorski rad, tematski vezan za doktorsko istraživanje;
- osigurati podmirivanje troškova studija;
- pridržavati se pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu;
- druge obveze propisane zakonom ili općim aktom Sveučilišta, odnosno Fakulteta.
Članak 30.
Mirovanje obveza
(1) Student ima pravo na mirovanje obveza:
1. u vrijeme korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva (rodiljnih, roditeljskih i
posvojiteljskih dopusta);
2. za vrijeme bolovanja dužih od tri mjeseca;
3. u drugim opravdanim slučajevima predviđenim zakonom, kolektivnim ugovorom ili
općim aktom Fakulteta.
(2) Student je dužan podnijeti zamolbu za mirovanje obveza s dokumentacijom u roku od 15 dana od dana nastupa razloga za mirovanje obveza.
(3) O zamolbi odlučuje Vijeće poslijediplomskih studija uz prethodno očitovanje voditelja studija.
1. u vrijeme korištenja prava vezanih uz zaštitu roditeljstva (rodiljnih, roditeljskih i
posvojiteljskih dopusta);
2. za vrijeme bolovanja dužih od tri mjeseca;
3. u drugim opravdanim slučajevima predviđenim zakonom, kolektivnim ugovorom ili
općim aktom Fakulteta.
(2) Student je dužan podnijeti zamolbu za mirovanje obveza s dokumentacijom u roku od 15 dana od dana nastupa razloga za mirovanje obveza.
(3) O zamolbi odlučuje Vijeće poslijediplomskih studija uz prethodno očitovanje voditelja studija.
Članak 31.
Prestanak statusa studenta
Status studenta prestaje:
1. završetkom studija, odnosno protekom rokova trajanja studija iz članka 22. ovoga Pravilnika;
2. ispisom sa studija;
3. neplaćanjem dospjelih iznosa školarina i drugih naknada u rokovima propisanima u ugovoru o studiranju;
4. neovladavanjem razlikovnim sadržajem do isteka roka propisanog u članku 15. stavak 2. ovoga Pravilnika;
5. u slučaju iz članka 36. stavka 5. ovoga Pravilnika;
6. donošenjem negativnog mišljenja Vijeća poslijediplomskih studija na dva godišnja izvješća o radu;
7. isključenjem na temelju stegovne odluke nakon provedenog postupka prema općem aktu Fakulteta;
8. u drugim slučajevima predviđenim općim aktom Fakulteta.
1. završetkom studija, odnosno protekom rokova trajanja studija iz članka 22. ovoga Pravilnika;
2. ispisom sa studija;
3. neplaćanjem dospjelih iznosa školarina i drugih naknada u rokovima propisanima u ugovoru o studiranju;
4. neovladavanjem razlikovnim sadržajem do isteka roka propisanog u članku 15. stavak 2. ovoga Pravilnika;
5. u slučaju iz članka 36. stavka 5. ovoga Pravilnika;
6. donošenjem negativnog mišljenja Vijeća poslijediplomskih studija na dva godišnja izvješća o radu;
7. isključenjem na temelju stegovne odluke nakon provedenog postupka prema općem aktu Fakulteta;
8. u drugim slučajevima predviđenim općim aktom Fakulteta.
VI. MENTORSTVO
Članak 32.
Mentor
Mentor
(1) Vijeće poslijediplomskih studija imenuje studentu mentora, u skladu s člankom 43. ovoga Pravilnika.
(2) Za mentora može se imenovati zaposlenik Fakulteta nastavnik na doktorskom studiju i nastavnik koji nije zaposlenik Fakulteta. Mentor koji nije zaposlenik Fakulteta mora potpisati
ugovor o suradnji i preuzimanju odgovornosti s dekanom Fakulteta.
(3) Za mentora može se imenovati osoba koja je:
1. izabrana najmanje u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, ili u odgovarajuće zvanje, ako je riječ o mentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu;
2. voditelj ili član znanstvenoistraživačkog projekta odnosno aktivan istraživač u području istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad;
3. znanstveno aktivna i relevantna u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i
4. u posljednjih pet godina objavila znanstvene radove u području istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad.
(4). Za mentora može biti imenovan professor emeritus odnosno redoviti član HAZU.
(5) Mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu, ima pravo dovesti mentorstvo do kraja, uz suglasnost Vijeća poslijediplomskih studija.
(6) Radi osiguravanja kvalitete doktorskoga rada, ako za to postoji potreba, npr. interdisciplinarnost istraživanja ili provođenje istraživanja u više ustanova, studentu se može, pod uvjetima iz stavka 2. ovog članka, imenovati i komentor.
(7) Vijeće poslijediplomskih studija odlučuje o broju doktoranada koje mentor može istovremeno voditi.
(2) Za mentora može se imenovati zaposlenik Fakulteta nastavnik na doktorskom studiju i nastavnik koji nije zaposlenik Fakulteta. Mentor koji nije zaposlenik Fakulteta mora potpisati
ugovor o suradnji i preuzimanju odgovornosti s dekanom Fakulteta.
(3) Za mentora može se imenovati osoba koja je:
1. izabrana najmanje u znanstveno-nastavno zvanje docenta ili znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, ili u odgovarajuće zvanje, ako je riječ o mentoru koji je akademsko zvanje stekao u inozemstvu;
2. voditelj ili član znanstvenoistraživačkog projekta odnosno aktivan istraživač u području istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad;
3. znanstveno aktivna i relevantna u međunarodnoj znanstvenoj zajednici i
4. u posljednjih pet godina objavila znanstvene radove u području istraživanja iz kojeg se radi doktorski rad.
(4). Za mentora može biti imenovan professor emeritus odnosno redoviti član HAZU.
(5) Mentor koji je preuzeo mentorstvo prije odlaska u mirovinu, ima pravo dovesti mentorstvo do kraja, uz suglasnost Vijeća poslijediplomskih studija.
(6) Radi osiguravanja kvalitete doktorskoga rada, ako za to postoji potreba, npr. interdisciplinarnost istraživanja ili provođenje istraživanja u više ustanova, studentu se može, pod uvjetima iz stavka 2. ovog članka, imenovati i komentor.
(7) Vijeće poslijediplomskih studija odlučuje o broju doktoranada koje mentor može istovremeno voditi.
Članak 33.
Obveze mentora
Obveze mentora
(1) Mentor odnosno komentor :
- upućuje studenta u literaturu i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada;
- pomaže studentu, surađuje i prati studenta u njegovom znanstvenom i istraživačkom radu;
- potiče studenta na sudjelovanje u znanstvenim projektima;
- prati kvalitetu studentovog znanstvenog rada i napredovanje studenta kroz mentorska izvješća;
- pomaže studentu u izboru teme doktorskoga rada i pripremi javne obrane teme doktorskoga rada;
- vodi studenta tijekom izrade doktorskoga rada.
(2) Ako ima više mentora, svaki od njih preuzima odgovornost za unaprijed određeni dio istraživanja i postupka izrade doktorskoga rada.
(3) Mentor je obvezan jednom u dvije godine podnijeti Vijeću poslijediplomskih studija pisano izvješće o radu studenta čiji je mentor.
(4) U međusobnim odnosima student i mentor dužni su se pridržavati pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.
- upućuje studenta u literaturu i metodologiju znanstveno-istraživačkog rada;
- pomaže studentu, surađuje i prati studenta u njegovom znanstvenom i istraživačkom radu;
- potiče studenta na sudjelovanje u znanstvenim projektima;
- prati kvalitetu studentovog znanstvenog rada i napredovanje studenta kroz mentorska izvješća;
- pomaže studentu u izboru teme doktorskoga rada i pripremi javne obrane teme doktorskoga rada;
- vodi studenta tijekom izrade doktorskoga rada.
(2) Ako ima više mentora, svaki od njih preuzima odgovornost za unaprijed određeni dio istraživanja i postupka izrade doktorskoga rada.
(3) Mentor je obvezan jednom u dvije godine podnijeti Vijeću poslijediplomskih studija pisano izvješće o radu studenta čiji je mentor.
(4) U međusobnim odnosima student i mentor dužni su se pridržavati pravila Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu.
VII. ECTS BODOVI
Članak 34.
ECTS bodovi
ECTS bodovi
(1) Doktorski studij usklađen je s europskim sustavom prijenosa bodova (dalje: ECTS) radi omogućavanja mobilnosti studenata.
(2) Sukladno navedenom sustavu, određuje se bodovna vrijednost svakog studijskog sadržaja (nastavni predmeti, seminarski radovi, originalna znanstvena istraživanja, znanstveni radovi, doktorski rad i dr.) na način da student u jednom semestru upisuje, u pravilu, 30 ECTS bodova.
(3) Ukupna bodovna vrijednost upisanih studijskih sadržaja na doktorskom studiju iznosi 180 ECTS bodova.
(2) Sukladno navedenom sustavu, određuje se bodovna vrijednost svakog studijskog sadržaja (nastavni predmeti, seminarski radovi, originalna znanstvena istraživanja, znanstveni radovi, doktorski rad i dr.) na način da student u jednom semestru upisuje, u pravilu, 30 ECTS bodova.
(3) Ukupna bodovna vrijednost upisanih studijskih sadržaja na doktorskom studiju iznosi 180 ECTS bodova.
Članak 35.
Struktura ECTS bodova
Struktura ECTS bodova
(1) Za znanstveno-nastavne sadržaje predviđene studijskim programom ukupno se stječe 60 ECTS bodova.
(2) Za znanstveno-istraživačke sadržaje predviđene studijskim programom ukupno se stječe 120 ECTS bodova.
(3) Utvrđivanje ostvarenih ECTS bodova provodi se prema studijskom programu doktorskog studija.
(2) Za znanstveno-istraživačke sadržaje predviđene studijskim programom ukupno se stječe 120 ECTS bodova.
(3) Utvrđivanje ostvarenih ECTS bodova provodi se prema studijskom programu doktorskog studija.
VIII. ISPITI
Članak 36.
Polaganje ispita i ocjenjivanje
Polaganje ispita i ocjenjivanje
(1) Ispiti se polažu pisano, usmeno ili pisano i usmeno. Način polaganja utvrđuje se izvedbenim planom.
(2) Ispit se polaže pred predmetnim nastavnikom odnosno pred drugim nastavnikom koji ima znanstveno-nastavno zvanje ili drugim istaknutim znanstvenikom i stručnjakom predviđenim izvedbenim planom nastave.
(3) Uspjeh na ispitu ocjenjuje se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Neprolazna ocjena je nedovoljan (1).
(4) O ispitima i drugim obvezama kojima se stječu ECTS bodovi vodi se poseban ispitni zapisnik za svaki doktorski studij.
(5) Student može polagati ispit iz istog predmeta najviše tri puta. Ako student ne položi ispit ni iz trećeg puta, gubi pravo studiranja.
(6) Student koji je dobio neprolaznu ocjenu prilikom izlaska na ispit ima pravo, ako to zatraži, sljedeći put polagati ispit kod drugog nastavnika iz kolegija.
(2) Ispit se polaže pred predmetnim nastavnikom odnosno pred drugim nastavnikom koji ima znanstveno-nastavno zvanje ili drugim istaknutim znanstvenikom i stručnjakom predviđenim izvedbenim planom nastave.
(3) Uspjeh na ispitu ocjenjuje se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2). Neprolazna ocjena je nedovoljan (1).
(4) O ispitima i drugim obvezama kojima se stječu ECTS bodovi vodi se poseban ispitni zapisnik za svaki doktorski studij.
(5) Student može polagati ispit iz istog predmeta najviše tri puta. Ako student ne položi ispit ni iz trećeg puta, gubi pravo studiranja.
(6) Student koji je dobio neprolaznu ocjenu prilikom izlaska na ispit ima pravo, ako to zatraži, sljedeći put polagati ispit kod drugog nastavnika iz kolegija.
IX. PRIJELAZ NA DOKTORSKI STUDIJ
Članak 37.
Sveučilišni specijalisti i magistri znanosti
Sveučilišni specijalisti i magistri znanosti
(1) Osobi koja je na ovom Fakultetu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja prava s prosječnom ocjenom najmanje 3,5 te koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti upis u četvrti semestar doktorskog studija iz pravnih znanosti. Upis u četvrti semestar doktorskoga studija iz pravnih znanosti može se odobriti i osobi koja je navedeni specijalistički studij završila s prosječnom ocjenom manjom od 3,5 ako je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada te poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.
(2) Osobi koja je na ovom Fakultetu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja socijalnih djelatnosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5, te koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti upis u četvrti semestar doktorskoga studija iz socijalnog rada i socijalne politike. Upis u četvrti semestar doktorskoga studija iz socijalnog rada i socijalne politike može se odobriti i osobi koja je navedeni specijalistički studij završila s prosječnom ocjenom manjom od 3,5 ako je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada te poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su na ovom Fakultetu završile poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pravnih znanosti, odnosno na osobe koje su na ovom Fakultetu završile poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz znanosti socijalnog rada s time da se njima može odobriti upis u peti semestar doktorskoga studija.
(4) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja prava ili drugog srodnog polja odnosno poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pravnih znanosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5 i koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz pravnih znanosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija kojeg je završila.
(5) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja socijalnih djelatnosti ili poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5 i koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne djelatnosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija kojeg je završila.
(6) Odluku o upisu donosi Vijeće poslijediplomskih studija na temelju prijedloga voditelja doktorskoga studija. Voditelj doktorskoga studija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti te utvrđuje pripadajući broj ECTS bodova za znanstveno-nastavni i za znanstveno-istraživački dio studija.
(7) U odluci o upisu utvrdit će se obveza polaganja predmeta općeg studija, a može se utvrditi i obveza polaganja pojedinih predmeta studija smjera.
(2) Osobi koja je na ovom Fakultetu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja socijalnih djelatnosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5, te koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti upis u četvrti semestar doktorskoga studija iz socijalnog rada i socijalne politike. Upis u četvrti semestar doktorskoga studija iz socijalnog rada i socijalne politike može se odobriti i osobi koja je navedeni specijalistički studij završila s prosječnom ocjenom manjom od 3,5 ako je objavila jedan znanstveni rad ili dva stručna rada te poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su na ovom Fakultetu završile poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pravnih znanosti, odnosno na osobe koje su na ovom Fakultetu završile poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz znanosti socijalnog rada s time da se njima može odobriti upis u peti semestar doktorskoga studija.
(4) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja prava ili drugog srodnog polja odnosno poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pravnih znanosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5 i koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz pravnih znanosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija kojeg je završila.
(5) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu završila poslijediplomski specijalistički studij iz polja socijalnih djelatnosti ili poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti s prosječnom ocjenom najmanje 3,5 i koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne djelatnosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija kojeg je završila.
(6) Odluku o upisu donosi Vijeće poslijediplomskih studija na temelju prijedloga voditelja doktorskoga studija. Voditelj doktorskoga studija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti te utvrđuje pripadajući broj ECTS bodova za znanstveno-nastavni i za znanstveno-istraživački dio studija.
(7) U odluci o upisu utvrdit će se obveza polaganja predmeta općeg studija, a može se utvrditi i obveza polaganja pojedinih predmeta studija smjera.
Članak 38.
Studenti poslijediplomskog specijalističkog i
poslijediplomskog magistarskog znanstvenog studija
Studenti poslijediplomskog specijalističkog i
poslijediplomskog magistarskog znanstvenog studija
(1) Studentu koji je na ovom Fakultetu upisao poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski magistarski znanstveni studij, i na tom studiju ispunio sve obveze s prosječnom ocjenom najmanje 3,5, osim izrade i obrane završnog ili magistarskog rada, koji poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, te koji je objavio najmanje tri znanstvena rada može se odobriti upis u četvrti semestar doktorskog studija.
(2) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu upisala poslijediplomski specijalistički studij iz polja prava ili drugog srodnog polja odnosno poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz pravnih znanosti, i na tom studiju ispunila sve obveze s prosječnom ocjenom najmanje 3,5, osim izrade i obrane završnog ili magistarskog rada, koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, te koja je objavila najmanje tri znanstvena rada, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz pravnih znanosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija s kojega prelazi.
(3) Osobi koja je na nekom drugom sveučilištu upisala poslijediplomski specijalistički studij iz polja socijalnih djelatnosti ili poslijediplomski magistarski znanstveni studij iz polja socijalnih djelatnosti, i na tom studiju ispunila sve obveze s prosječnom ocjenom najmanje 3,5, osim izrade i obrane završnog ili magistarskog rada, koja poznaje dva svjetska jezika u mjeri da se može koristiti stranom literaturom, te koja je objavila najmanje tri znanstvena rada, može se odobriti prijelaz na doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne djelatnosti na ovom Fakultetu i priznati trajanje studija, odnosno ispiti iz pojedinih nastavnih predmeta sa studija s kojega prelazi.
(4) Odluku o upisu donosi Vijeće poslijediplomskih studija na temelju prijedloga voditelja doktorskoga studija. Voditelj doktorskoga studija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti te utvrđuje pripadajući broj ECTS bodova za znanstveno-nastavni i za znanstveno-istraživački dio studija.
(5) U odluci o upisu utvrdit će se obveza polaganja predmeta općeg studija, a može se utvrditi i obveza polaganja pojedinih predmeta studija smjera.
X. DOKTORSKI RAD
Članak 39.
Doktorski rad
Doktorski rad
(1) Doktorski rad je izvoran i samostalan znanstveni rad, a po metodologiji obrade i stupnju doprinosa znanosti prikladan za utvrđivanje pristupnikove sposobnosti da kao samostalni istraživač djeluje u znanstvenom polju prava odnosno polju socijalne djelatnosti.
(2) Doktorski rad student izrađuje pod nadzorom mentora. Doktorski rad je rad podložan javnoj znanstvenoj procjeni i naknadnoj objavi.
(2) Doktorski rad student izrađuje pod nadzorom mentora. Doktorski rad je rad podložan javnoj znanstvenoj procjeni i naknadnoj objavi.
PRIJAVA, OCJENA I ODOBRENJE NACRTA DOKTORSKOGA RADA
Članak 40.
Prijava nacrta
Prijava nacrta
(1) Tijekom studija, a najkasnije do kraja petoga semestra, određuje se nacrt doktorskoga rada i imenuje mentor.
(2) Prijava nacrta doktorskoga rada mora sadržavati:
- opće podatke o studentu;
- životopis i popis radova studenta;
- prijedlog naslova doktorskoga rada;
- izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju Sveučilišta, odnosno na drugome sveučilištu;
- podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama;
- temeljni cilj i plan istraživanja;
- obrazloženje teme i očekivani izvorni znanstveni doprinos doktorskoga rada;
- preliminarni popis literature i drugih izvora; te
- po potrebi, procjenu troškova istraživanja.
(3) Uz prijavu nacrta doktorskoga rada student mora priložiti:-
- pisanu suglasnost mogućega mentoraobrazloženu suglasnost Etičkog povjerenstva Fakulteta ako se istraživanje izvodi na ljudima ili djeci.
(2) Prijava nacrta doktorskoga rada mora sadržavati:
- opće podatke o studentu;
- životopis i popis radova studenta;
- prijedlog naslova doktorskoga rada;
- izjavu da nije prijavio doktorski rad s istovjetnom temom na drugome studiju Sveučilišta, odnosno na drugome sveučilištu;
- podatke o predloženom mentoru i njegovim kompetencijama;
- temeljni cilj i plan istraživanja;
- obrazloženje teme i očekivani izvorni znanstveni doprinos doktorskoga rada;
- preliminarni popis literature i drugih izvora; te
- po potrebi, procjenu troškova istraživanja.
(3) Uz prijavu nacrta doktorskoga rada student mora priložiti:-
- pisanu suglasnost mogućega mentoraobrazloženu suglasnost Etičkog povjerenstva Fakulteta ako se istraživanje izvodi na ljudima ili djeci.
Članak 41.
Povjerenstvo za ocjenu nacrta
Povjerenstvo za ocjenu nacrta
(1) Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskoga rada i predlaganje mentora.
(2) Povjerenstvo se imenuje se iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju te drugih istaknutih znanstvenika i stručnjaka u znanstvenom području na koje se odnosi tema doktorskoga rada.
(3) Jedan član povjerenstva mora biti osoba koja nije nastavnik na studiju niti je zaposlena na Fakultetu.
(4) Predloženi mentor ne može biti predsjednik povjerenstva.
(5) Povjerenstvo se sastoji od tri ili pet članova.
(2) Povjerenstvo se imenuje se iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju te drugih istaknutih znanstvenika i stručnjaka u znanstvenom području na koje se odnosi tema doktorskoga rada.
(3) Jedan član povjerenstva mora biti osoba koja nije nastavnik na studiju niti je zaposlena na Fakultetu.
(4) Predloženi mentor ne može biti predsjednik povjerenstva.
(5) Povjerenstvo se sastoji od tri ili pet članova.
Članak 42.
Ocjena nacrta i njegova obrana
(1) Povjerenstvo za ocjenu nacrta doktorskoga rada dužno je u roku od tri mjeseca od imenovanja sastaviti izvješće o prijavljenom nacrtu.
(2) Javna obrana nacrta doktorskoga rada održava se najkasnije do kraja petog semestra.
(3) Datum obrane određuje povjerenstvo. Datum obrane objavljuje se na oglasnoj ploči Fakulteta. Obrana nacrta doktorskoga rada je javna.
(4) O obrani nacrta doktorskoga rada povjerenstvo sastavlja zapisnik.
(5) Izvješće o nacrtu doktorskoga rada i zapisnik o obrani nacrta povjerenstvo dostavlja Fakultetskom vijeću. Izvješće sadržava ocjenu povjerenstva o predloženome nacrtu te, ako je ocjena pozitivna, i prijedlog za imenovanje mentora.
(2) Javna obrana nacrta doktorskoga rada održava se najkasnije do kraja petog semestra.
(3) Datum obrane određuje povjerenstvo. Datum obrane objavljuje se na oglasnoj ploči Fakulteta. Obrana nacrta doktorskoga rada je javna.
(4) O obrani nacrta doktorskoga rada povjerenstvo sastavlja zapisnik.
(5) Izvješće o nacrtu doktorskoga rada i zapisnik o obrani nacrta povjerenstvo dostavlja Fakultetskom vijeću. Izvješće sadržava ocjenu povjerenstva o predloženome nacrtu te, ako je ocjena pozitivna, i prijedlog za imenovanje mentora.
Članak 43.
Odobravanje nacrta i imenovanje mentora.
Odobravanje nacrta i imenovanje mentora.
Fakultetsko vijeće na temelju pozitivnog izvješća povjerenstva i zapisnika o obrani nacrta odobrava nacrt doktorskoga rada i imenuje mentora.
OCJENA DOKTORSKOGA RADA
Članak 44.
Zahtjev za ocjenu doktorskoga rada
(1) Student koji je koji je ispunio sve obveze predviđene studijskim programom može podnijeti Fakultetu zahtjev za ocjenu doktorskoga rada. Zahtjev se podnosi u urudžbeni zapisnik Fakulteta.
(2) Uz zahtjev za ocjenu doktorskoga rada potrebno je priložiti neuvezani doktorski rad u dovoljnom broju primjeraka i u elektroničkom obliku te pisanu suglasnost i mišljenje mentora o provedenom istraživanju i postignutom izvornom znanstvenom doprinosu.
(3) Ako mentor ne želi dati suglasnost iz stavka 2. ovog članka, mora u roku 15 dana u pisanom obliku obrazložiti svoje razloge. U oba slučaja mentorovo obrazloženje dostavlja se članovima povjerenstva za ocjenu doktorskoga rada, koji ga uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja.
(2) Uz zahtjev za ocjenu doktorskoga rada potrebno je priložiti neuvezani doktorski rad u dovoljnom broju primjeraka i u elektroničkom obliku te pisanu suglasnost i mišljenje mentora o provedenom istraživanju i postignutom izvornom znanstvenom doprinosu.
(3) Ako mentor ne želi dati suglasnost iz stavka 2. ovog članka, mora u roku 15 dana u pisanom obliku obrazložiti svoje razloge. U oba slučaja mentorovo obrazloženje dostavlja se članovima povjerenstva za ocjenu doktorskoga rada, koji ga uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja.
Članak 45.
Postupak ocjene doktorskoga rada
Postupak ocjene doktorskoga rada
(1) O zahtjevu za ocjenu doktorskoga rada odlučuje Fakultetsko vijeće.
(2) Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju te drugih istaknutih znanstvenika i stručnjaka u znanstvenom području na koje se odnosi tema doktorskoga rada.
(3) Jedan član povjerenstva mora biti osoba koja nije nastavnik na studiju niti je zaposlena na Fakultetu.
(4) Povjerenstvo se sastoji od tri ili pet članova.
(2) Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju te drugih istaknutih znanstvenika i stručnjaka u znanstvenom području na koje se odnosi tema doktorskoga rada.
(3) Jedan član povjerenstva mora biti osoba koja nije nastavnik na studiju niti je zaposlena na Fakultetu.
(4) Povjerenstvo se sastoji od tri ili pet članova.
Članak 46.
Izvješće i ocjena o doktorskome radu
(1) Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada dužno je u roku od tri mjeseca od imenovanja i primitka rada dati pisano izvješće s ocjenom doktorskoga rada. Predsjednik povjerenstva priprema izvješće na temelju prikupljenih mišljenja članova povjerenstva, a izvješće potpisuju svi članovi povjerenstva. Svaki član povjerenstva ima pravo predati izdvojenu ocjenu.
(2) Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada u svojem izvješću može predložiti:
1. prihvaćanje doktorskoga rada s izričitom izjavom o postignutom izvornom znanstvenom doprinosu, ili
2. doradu doktorskoga rada i završno ocjenjivanje, ili
3. odbijanje doktorskoga rada nakon čega student gubi pravo stjecanja doktorata znanosti na tom studijskom programu.
(3) Pisano izvješće priprema predsjednik povjerenstva na temelju mišljenja članova povjerenstva. Izvješće potpisuju svi članovi povjerenstva. U slučaju neslaganja oko ocjene, svaki član povjerenstva za ocjenu rada mora pisano obrazložiti svoju odluku.
(2) Povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada u svojem izvješću može predložiti:
1. prihvaćanje doktorskoga rada s izričitom izjavom o postignutom izvornom znanstvenom doprinosu, ili
2. doradu doktorskoga rada i završno ocjenjivanje, ili
3. odbijanje doktorskoga rada nakon čega student gubi pravo stjecanja doktorata znanosti na tom studijskom programu.
(3) Pisano izvješće priprema predsjednik povjerenstva na temelju mišljenja članova povjerenstva. Izvješće potpisuju svi članovi povjerenstva. U slučaju neslaganja oko ocjene, svaki član povjerenstva za ocjenu rada mora pisano obrazložiti svoju odluku.
Članak 47.
Obavijest o izvješću o doktorskom radu
Obavijest o izvješću o doktorskom radu
Nakon što povjerenstvo za ocjenu doktorskoga rada podnese pisano izvješće, dekan će odmah bez odgađanja objaviti oglas da je izvješće predano i da sve zainteresirane osobe mogu u prostorijama Fakulteta, u roku petnaest dana od objavljivanja oglasa, pregledati izrađeni doktorski rad i izvješće, te podnijeti svoje pisane primjedbe na doktorski rad i na izvješće.
Članak 48.
Odlučivanje o izvješću o doktorskom radu
Odlučivanje o izvješću o doktorskom radu
(1) Fakultetsko vijeće će na prvoj svojoj sjednici nakon proteka roka iz članka 46. ovoga Pravilnika raspraviti o izvješću o ocjeni doktorskoga rada i pisanim primjedbama koje su na izvješće podnesene do dana održavanja sjednice.
(2) Fakultetsko vijeće može prihvatiti doktorski rad samo ako je to predložila većina članova povjerenstva.
(2) Fakultetsko vijeće može prihvatiti doktorski rad samo ako je to predložila većina članova povjerenstva.
OBRANA DOKTORSKOGA RADA
Članak 49.
Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada
Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada
(1) Ako Fakultetsko vijeće, na temelju prijedloga povjerenstva za ocjenu doktorskoga rada, prihvati taj rad, imenovat će povjerenstvo za obranu doktorskoga rada i pozvati pristupnika na njegovu usmenu obranu.
(2) U povjerenstvo za obranu doktorskoga rada imenuju se u pravilu članovi povjerenstva za ocjenu doktorskoga rada. Na sastav povjerenstva za obranu doktorskoga rada primjenjuju se odredbe članka 45. stavaka 2.- 4. ovoga Pravilnika.
(2) U povjerenstvo za obranu doktorskoga rada imenuju se u pravilu članovi povjerenstva za ocjenu doktorskoga rada. Na sastav povjerenstva za obranu doktorskoga rada primjenjuju se odredbe članka 45. stavaka 2.- 4. ovoga Pravilnika.
Članak 50.
Određivanje obrane doktorskoga rada
(1) Dekan određuje dan i mjesto obrane.
(2) Obrana doktorskoga rada mora se održati najkasnije u roku dva mjeseca od dana kad je Fakultetsko vijeće prihvatilo doktorski rad.
(3) Obrana doktorskoga rada mora se održati u prostorijama Fakulteta. U slučaju združenih ili dvojnih doktorskih radova, obrana se može održati na drugom sveučilištu. Postupak takve obrane određuje se posebnim protokolom.
(4) Dekan objavljuje oglas o obrani doktorskoga rada s podacima o pristupniku, temi rada te vremenu i mjestu održavanja obrane, najkasnije osam dana prije održavanja obrane.
(5) Ako pristupnik bez opravdanog razloga ne pristupi obrani u roku iz stavka 2. ovog članka, dekan na prijedlog povjerenstva za obranu doktorskoga rada obustavlja postupak i vraća rad pristupniku.
(2) Obrana doktorskoga rada mora se održati najkasnije u roku dva mjeseca od dana kad je Fakultetsko vijeće prihvatilo doktorski rad.
(3) Obrana doktorskoga rada mora se održati u prostorijama Fakulteta. U slučaju združenih ili dvojnih doktorskih radova, obrana se može održati na drugom sveučilištu. Postupak takve obrane određuje se posebnim protokolom.
(4) Dekan objavljuje oglas o obrani doktorskoga rada s podacima o pristupniku, temi rada te vremenu i mjestu održavanja obrane, najkasnije osam dana prije održavanja obrane.
(5) Ako pristupnik bez opravdanog razloga ne pristupi obrani u roku iz stavka 2. ovog članka, dekan na prijedlog povjerenstva za obranu doktorskoga rada obustavlja postupak i vraća rad pristupniku.
Članak 51.
Postupak obrane doktorskoga rada
Postupak obrane doktorskoga rada
(1) Postupak obrane doktorskoga rada je javan.
(2) Predsjednik povjerenstva za obranu doktorskoga rada otvara postupak obrane, iznosi opće podatke o pristupniku, o rezultatima njegova studija, o doktorskom istraživanju te ocjene izvješća na temelju kojeg je Fakultetsko vijeće prihvatilo doktorski rad.
(3) Nakon izvješća predsjednika povjerenstva pristupnik izlaže sadržaj doktorskoga rada i objašnjava zaključke do kojih je u doktorskom radu došao.
(4) Nakon izlaganja pristupnika, članovi povjerenstva postavljaju mu pitanja i iznose primjedbe na doktorski rad, a mogu tražiti i objašnjenja u vezi s doktorskim radom i usmenom obranom.
(5) Pristupnik je dužan odgovoriti na pitanja koja mu postave članovi povjerenstva te dati tražena objašnjenja.
(6) Kad povjerenstvo nađe da se o predmetu obrane dovoljno raspravljalo, predsjednik povjerenstva priopćuje da je obrana zaključena, a povjerenstvo se povlači na vijećanje i odlučivanje glasovanjem.
(7) Povjerenstvo većinom glasova donosi odluku o tome je li pristupnik obranio doktorski rad.
(8) Ocjena na obrani može biti rite, cum laude, magna cum laude ili summa cum laude.
(9) Predsjednik povjerenstva javno proglašava odluku povjerenstva.
(10) Doktorski rad brani se samo jedanput.
(2) Predsjednik povjerenstva za obranu doktorskoga rada otvara postupak obrane, iznosi opće podatke o pristupniku, o rezultatima njegova studija, o doktorskom istraživanju te ocjene izvješća na temelju kojeg je Fakultetsko vijeće prihvatilo doktorski rad.
(3) Nakon izvješća predsjednika povjerenstva pristupnik izlaže sadržaj doktorskoga rada i objašnjava zaključke do kojih je u doktorskom radu došao.
(4) Nakon izlaganja pristupnika, članovi povjerenstva postavljaju mu pitanja i iznose primjedbe na doktorski rad, a mogu tražiti i objašnjenja u vezi s doktorskim radom i usmenom obranom.
(5) Pristupnik je dužan odgovoriti na pitanja koja mu postave članovi povjerenstva te dati tražena objašnjenja.
(6) Kad povjerenstvo nađe da se o predmetu obrane dovoljno raspravljalo, predsjednik povjerenstva priopćuje da je obrana zaključena, a povjerenstvo se povlači na vijećanje i odlučivanje glasovanjem.
(7) Povjerenstvo većinom glasova donosi odluku o tome je li pristupnik obranio doktorski rad.
(8) Ocjena na obrani može biti rite, cum laude, magna cum laude ili summa cum laude.
(9) Predsjednik povjerenstva javno proglašava odluku povjerenstva.
(10) Doktorski rad brani se samo jedanput.
Članak 52.
Zapisnik o obrani doktorskoga rada
(1) O obrani doktorskoga rada vodi se zapisnik koji potpisuju članovi povjerenstva za obranu i zapisničar.
(2) Zapisnik o obrani doktorskoga rada vodi se na hrvatskom jeziku i na jeziku na kojemu se rad brani.
(2) Zapisnik o obrani doktorskoga rada vodi se na hrvatskom jeziku i na jeziku na kojemu se rad brani.
Članak 53.
Završetak doktorskog studija
Kada povjerenstvo za obranu doktorskoga rada odluči da je pristupnik s uspjehom obranio doktorski rad, smatra se da je pristupnik završio doktorski studij.
Članak 54.
Uvezani doktorski rad
Uvezani doktorski rad
(1) Nakon uspješne obrane doktorskoga rada, pristupnik u dogovoru s tajnikom studija u doktorski rad dodaje list s podacima o autoru rada, sastavu povjerenstva za ocjenu i obranu doktorskoga rada, potpisima članova povjerenstva te datumom obrane doktorskoga rada (uvezani doktorski rad).
(2) Pristupnik tajniku studija u roku od mjesec dana od dana obrane doktorskoga rada dostavlja četiri primjerka uvezanog doktorskoga rada te primjerak rada u računalno čitljivom formatu i na mediju kako je propisao Senat Sveučilišta u Zagrebu, za potrebe Fakulteta i drugih odgovarajućih ustanova u Republici Hrvatskoj.
(3) Doktorski rad može se trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi doktorskih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice ako je to autor odobrio pisanom izjavom.
(2) Pristupnik tajniku studija u roku od mjesec dana od dana obrane doktorskoga rada dostavlja četiri primjerka uvezanog doktorskoga rada te primjerak rada u računalno čitljivom formatu i na mediju kako je propisao Senat Sveučilišta u Zagrebu, za potrebe Fakulteta i drugih odgovarajućih ustanova u Republici Hrvatskoj.
(3) Doktorski rad može se trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi doktorskih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice ako je to autor odobrio pisanom izjavom.
XI. AKADEMSKI STUPANJ
Članak 55.
Akademski stupanj
Akademski stupanj
(1) Osoba koja završi doktorski studij iz pravnih znanosti stječe akademski stupanj doktora pravnih znanosti (dr. sc.) uz naznaku znanstvene grane iz polja prava.
(2) Osoba koja završi doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike stječe akademski stupanj doktora socijalnih djelatnosti (dr. sc.) uz naznaku znanstvene grane iz polja socijalnih djelatnosti.
(2) Osoba koja završi doktorski studij socijalnog rada i socijalne politike stječe akademski stupanj doktora socijalnih djelatnosti (dr. sc.) uz naznaku znanstvene grane iz polja socijalnih djelatnosti.
XII. DIPLOMA O DOKTORATU ZNANOSTI
Članak 56.
Diploma o doktoratu znanosti
Diploma o doktoratu znanosti
(1) Na temelju pozitivne odluke iz članka 51. stavak 7. i 8. ovoga Pravilnika, Sveučilište u Zagrebu izdaje diplomu o doktoratu znanosti.
(2) Diploma o doktoratu znanosti može se uručiti na svečanoj promociji u kojem slučaju diplomu uručuje rektor Sveučilišta u Zagrebu.
(3) Studentu se izdaje i dopunska isprava o rezultatima postignutim tijekom doktorskog studija te ostvarenom broju ECTS bodova.
(4) Studentu se na osobni zahtjev dopunska isprava o studiju može izdati i prije završetka studija.
(5) Diploma o doktoratu znanosti i druge isprave koje se izdaju u skladu s ovim Pravilnikom
javne su isprave. Izdaju se na propisanom obrascu za hrvatskom jeziku s tim da se, na zahtjev, diploma izdaje i na latinskom jeziku.
(2) Diploma o doktoratu znanosti može se uručiti na svečanoj promociji u kojem slučaju diplomu uručuje rektor Sveučilišta u Zagrebu.
(3) Studentu se izdaje i dopunska isprava o rezultatima postignutim tijekom doktorskog studija te ostvarenom broju ECTS bodova.
(4) Studentu se na osobni zahtjev dopunska isprava o studiju može izdati i prije završetka studija.
(5) Diploma o doktoratu znanosti i druge isprave koje se izdaju u skladu s ovim Pravilnikom
javne su isprave. Izdaju se na propisanom obrascu za hrvatskom jeziku s tim da se, na zahtjev, diploma izdaje i na latinskom jeziku.
XIII. POSTUPAK ZA ODUZIMANJE STEČENOG AKADEMSKOG STUPNJA –
Članak 57.
Postupak za oduzimanje stečenog akademskog stupnja
(1) Nakon što Fakultet od nadležnih tijela Sveučilišta zaprimi prijavu za oduzimanje akademskog stupnja, Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo od tri člana u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora.
(2) U povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ne može biti imenovana osoba koja je bila član povjerenstva u postupku stjecanja osporavanog akademskog stupnja.
(3) Povjerenstvo je dužno u roku od 60 dana od dana imenovanja dati pisano izvješće o osnovanosti pokretanja postupka za oduzimanje akademskog stupnja.
(4) Dekan dostavlja podnositelju prijave i osobi čiji se akademski stupanj osporava izvješće iz stavka 3. ovog članka.
(5) Podnositelj prijave i osoba čiji se akademski stupanj osporava mogu u roku od 30 dana od primitka izvješća dati svoje pisano očitovanje.
Članak 58.
Odlučivanje o izvješću
Odlučivanje o izvješću
(1) Nakon primitka očitovanja podnositelja prijave odnosno osobe čiji se akademski stupanj osporava, ili nakon proteka roka iz članka 57. stavak 5. ovog Pravilnika, dekan saziva sjednicu Fakultetskog vijeća radi raspravljanja i donošenja odluke o izvješću iz članka 57. ovoga Pravilnika.
(2) Na sjednicu Fakultetskog vijeća pozivaju se podnositelj prijave i osoba protiv koje je pokrenut postupak za oduzimanje akademskog stupnja.
(3) Odluka Fakultetskoga vijeća upućuje se na daljnje odlučivanje nadležnim tijelima Sveučilišta.
XIV. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE
Članak 59.
Tumačenje Pravilnika
Tumačenje Pravilnika
Za tumačenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Fakultetsko vijeće.
Članak 60.
Stupanje na snagu
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Fakulteta.
(2) Pravilnik se primjenjuje na doktorske studije započete nakon njegovog stupanja na snagu.
(3) Na doktorske studije započete prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Pravilnika o poslijediplomskim studijima od 22. travnja 2009.
(2) Pravilnik se primjenjuje na doktorske studije započete nakon njegovog stupanja na snagu.
(3) Na doktorske studije započete prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Pravilnika o poslijediplomskim studijima od 22. travnja 2009.
Dekanica:
Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar
Klasa: 640-01/16-22/11
Urbroj: 251-55-16-3
Urbroj: 251-55-16-3
