Znanje i razumijevanje
Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:
Prepoznati i definirati na naprednoj znanstvenoj razini pojmove i koncepte izbornog prava i izbornih sustava, kao posebnoj sub-disciplini u okviru ustavnog prava. Doktorand treba biti u stanju odrediti i razlikovati najsloženije probleme vezane uz načela i institute izbornoga prava, odnosno izbornog sustava. Bit će osposobljen prepoznati kako se ta temeljna načela i instituti koriste u ustavnom, odnosno zakonskom reguliranju izbornog prava, a naročito u oblikovanju različitih izbornih sustava za izbore predstavničkih tijela te izvršnih dužnosnika, na državnoj i lokalnoj razini.
Opisati na naprednoj znanstvenoj razini važnost izbornog sustava kao ishodišnog elementa predstavničke demokracije.
Objasniti na naprednoj znanstvenoj razini različite specifične pojmove koji se koriste u terminologiji izbornog prava i izbornih sustava, kao primjerice 'izborni inženjering', 'izborni prag', 'izborna jedinica', 'gerrymandering'.
Prepoznati kada se u konstruiranju izbornih sustava radi o 'izbornom inženjeringu' u pozitivnom smislu, a kada je riječ o 'izbornim manipulacijama' usmjerenim na pogodovanje pojedinim subjektima koji se natječu na izborima.
Objasniti kako funkcioniraju izborni sustavi i kakav će biti njihov utjecaj na izbor kandidata za izvršna i predstavnička tijela (na primjer, korištenje većinskog, razmjernog ili mješovitog izbornog sustava za predstavničko tijelo u smislu mogućih posljedica na uspješnost stranačkih i nestranačkih kandidata, na izborne strategije političkih stranaka, na sastav predstavničkog tijela i oblikovanje vlade, odnosno izvršne vlasti).
Primjena
Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:
Rasporediti specifične izborne sustave po njihovim temeljnim karakteristikama.
Ilustrirati na naprednoj znanstvenoj razini njihovu različitost na raznim komparativnim primjerima (na primjer, temeljna pravila ustavnog i zakonskog „izbornog inženjeringa“, kao sub-discipline 'ustavnog inženjeringa', koji se bavi primjenom znanstvenih spoznaja u praksi).
Interpretirati na naprednoj znanstvenoj razini političke učinke izbornih sustava, značaj raspodjele mandata, načine pretvaranja glasova birača u predstavničke mandate.
Demonstrirati specifičnosti hrvatskog izbornog prava i izbornog sustava (na primjer, prava glasa građana s prebivalištem u inozemstvu, pravo glasa pripadnika nacionalnih manjina, pitanje dvostrukog prava glasa, posebna mjesta u predstavničkom tijelu zastupnika nacionalnih manjina i državljana bez prebivališta u Republici Hrvatskoj).
Primijeniti stečena saznanja na objašnjavanje izbornih fenomena koji studenta okružuju u specifičnom društvenom kontekstu, u svrhu izrade primjenjivih propisa različite pravne snage.
Analiza
Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:
Izdvojiti na naprednoj znanstvenoj razini koji su uzroci izbornih reformi u pojedinim zemljama, na koji način do njih dolazi, odnosno čime su one uvjetovane.
Usporediti na naprednoj znanstvenoj razini temeljne tipove izbornih sustava: razmjerne (proporcionalne), većinske i kombinirane.
Analizirati unutrašnju logiku nastanka i funkcioniranja izbornih sustava.
Razlikovati različite izborne sustave te njihovo teorijsko obrazloženje sa stajališta njihovih temeljnih ciljeva i načina funkcioniranja u smislu njihova utjecaja na stranački i politički sustav.
Sinteza
Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:
Konstruirati najsloženija znanstvena objašnjenja i zakonitosti funkcioniranja izbornih sustava, koristeći komparativni pristup i uspoređujući različite sustave.
Predložiti na naprednoj znanstvenoj razini izborne sustave koji najbolje odgovaraju primjeni u određenom društvu.
Izgraditi na naprednoj znanstvenoj razini normativno obrazloženje za primjenu odgovarajućeg izbornog sustava u konkretnim situacijama.
Formulirati konkretna pravna rješenja za primjenu odgovarajućeg izbornog sustava u konkretnim situacijama
Vrednovanje
Nakon uspjeha savladanog predmeta doktorand će moći:
Preispitati na naprednoj znanstvenoj razini stvarno funkcioniranje izbornih sustava te na taj način sagledati društvenu determiniranost primjene izbornog prava.
Usporediti primjenljivost normativne, komparativne i socioloških metoda (ankete, analize sadržaja i dr.), kao pomoćnih metoda za analizu različitih tipova izbornih sustava i ponašanja birača u glasovanju na izborima kod korištenja različitih izbornih sustava.
Vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda i teorijskih pristupa za istraživanje pojedinih izbornih fenomena te ono što se odvija u izbornim procesima staviti u znanstveni okvir objašnjenja.
Procijeniti do koje mjere određene metode mogu dati odgovore na postavljena pitanja i do koje mjere određeni teoretski okviri omogućavaju elaboraciju odgovora na formulirana pitanja.