Studij:	Pravo - 1. semestar
Šifra:	31871
ECTS:	8.0
Nositelji:	prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko doc. dr. sc. Miran Marelja doc. dr. sc. Ivan Obadić
Ispitni rokovi:	10. 07. 2024. 28. 08. 2024. 11. 09. 2024. Prijava ispita: Studomat

Literatura:

Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 1; Autorska naklada (2005), str Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 2; Autorska naklada (2002), str Kurtović Šefko; Hrestomatija opće povijesti prava i države 1; Autorska naklada (1999), str Kurtović Šefko; Hrestomatija opće povijesti prava i države 2; Autorska naklada (2005), str

Opis predmeta:

Kolegij Opće povijesti prava i države izlažući o državno-pravnim sustavima u povijesnoj perspektivi postavlja temelje za razumijevanje suvremenih društvenih događanja i pozitivnog prava o kojima će studenti usvajati znanje na višim godinama studija. Počevši od najranijih teokratskih oblika državnosti koji tek počinju nadilaziti centralizirane plemenske zajednice te prvotnih pravnih normi koje voljom zakonodavca nadrastaju svoj religijski supstrat, kolegij Opće povijesti prava i države daje uvid u razvitak europske i svjetske pravne kulture kao odraza slojevitosti društvenog i državno-pravnog života brojnih naroda. Ovaj dugotrajni proces studenti proučavaju upoznajući se sa sadržajem odabranih pravnih normi i instituta, kao i obilježjima vlasti karakterističnima za pojedine države i njihove pravne sustave koji pripadaju različitim vremenskim odrednicama u ovome procesu. Pri tome se prikazuje i odnos zakonodavnih akata, doktrinarnih učenja i posebno pravne prakse kao odraza zbiljske primjene prava. Država i pravo drevnog Sumera, a potom i antičke Grčke, kao suprotstavljeni arhetipovi starovjekovne države, svojim državnim i pravnim uobličenjima ukazuju na razlike u prirodi i institucionalizaciji vlasti koje ponajprije omogućuju izražena javnopravna obilježja. Ova obilježja s druge strane prati privatnopravna uređenost međusobnih odnosa stanovništva. Iako vremenski udaljeno ovo je razdoblje u naslijeđe modernom društvu ostavilo demokratski poredak i njegove institucije nastale u atenskom polisu. Srednjovjekovlje je predstavljeno kroz usporedbu tri različita modela europskog državno-pravnog života. U ovom je razdoblju od posebne važnosti Franačka - država koja je poveznica i osnova zajedničkih korijena današnje Europske Unije. Počevši s ranim feudalizmom Franačke proučavaju se sadržajne i vremenske promjene kroz usporedbu s razvijenim feudalizmom i to na primjeru srednjovjekovne engleske države i prava. Posebno se razmatra začetak i razvitak posebnosti ustrojstva engleske države i njezina pravnog sustava (common law) nastalog na običajnim pravnim načelima i pravilima, koji biva postupno nadopunjen statutima (statutarno pravo) i korigiran sudskom primjenom načela pravičnosti (equity law). Kao posebno gradivo, zbog važnosti koje je imalo za razvoj europskog društva te utjecaja koje je imalo na oblikovanje zajedničke europske pravne povijesti i pravo danas, izdvaja se materija koja se odnosi na sistematizaciju i razradu materijalnih i formalnih izvora crkvenog prava. Razvitak i funkcioniranje države u srednjem vijeku završava prikazom razvitka Turske te izlaganjem izvora šerijatskog i urf pravnog sustava. U drugom dijelu gradiva prati se razvoj države i prava od 16. stoljeća. te navode mnogobrojni zakonski i ustavni akti od kojih su mnogi i danas važeći. Naglašavajući daljnji razvoj engleske države i prava, posebno vladavinu prava, parlamentarizam i parlamentarnu vladu, širenje političkih prava, ali i promjenjivost odnosa pravnih izvora te sistematizaciju i promjene upravne i sudske strukture, analizira se njihov utjecaj na SAD, koje engleske državne i pravne tekovine uklapaju u svoj republikanizam i feudalnu strukturu. Pluralitet pravih sustava i kultura zaokružuje prikaz francuske države i prava od 18. st., čija će državnost i buran politički život, baš poput njezinih kodifikacija javnog i privatnog prava, ostaviti nemjerljiv trag u europskoj i svjetskoj pravnoj povijesti, tvoreći time i našu pravnu sadašnjosti. Konačno, izgradnja sovjetske države i prava na ruševinama ranijeg Ruskog Carstva omogućiti će studentima razumijevanje polariziranog svijeta XX. stoljeća i različitih pravnih režima te tako produbiti njihovo znanje o pravno-povijesnom procesu razvoja euroatlantskih integracija i nastanku Europske Unije. Izlaganjima vezanim za razvitak državno-pravnih sustava studentima se približavaju pojedina pravna područja (obiteljsko, stvarno, kazneno pravo i dr.) i instituti (posvojenje, trust itd.) te potiče na razmišljanja vezana za pravne sustave, poput onog koji se tiče npr. načina funkcioniranja sudskog aparata ili karakteristika sudskog postupka. Uz usvojeno gradivo, s obzirom da neki sustavi i dalje imaju važeće "stare" ustave (SAD) ili "stare" institute (npr. fee simple) studenti usvajanjem pravnopovijesnih činjenica djelomično usvajaju i one koji su neizostavni za suvremenost. Ističući razlike i ukazujući na sličnosti pravnih sustava pojedinih država i njihovih pravnih sustava koje pripadaju različitim povijesnim razdobljima, kolegij Opće povijesti prava i države studentima daje potrebna uvodna i temeljna znanja neophodna za razumijevanje gradiva pozitivno-pravnih kolegija na višim godinama Pravnog fakulteta, postavljajući tako i temelje profesionalnog razvoja mladih pravnica i pravnika.

Intelektualne (kognitivne) vještine:

Znanje i razumijevanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- definirati državne i pravne sustave koji su svojstveni za pojedina povijesna razdoblja;
- izdvojiti i kritiĉki vrednovati ĉimbenike koji su utjecali i oblikovali drţavne i pravne sustave od njihove pojave do modernog doba;
- prepoznati uzroke, posljedice i važnost određenih povijesnih događaja i procesa u razvoju države i prava;
- objasniti povijesnu, društvenu, gospodarsku i ideologijsku bit određene države i prava;
- identificirati neke kljuĉne razvojne linije kroz duža vremenska razdoblja za pojedine pravne i državne institute
- razumjeti da su suvremeni pravni i državni sustavi rezultat ponekad dugotrajnog povijesnog razvoja, te kako je na tim temeljima potrebno nadograđivati znanje iz pozitivnog prava
- opisati istraživaĉke metode koje su u pravnoj povijesti temelj za znanstveno istraživanje

 

Primjena
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- interpretirati glavne trendove i procese povijesnog razvoja prava i države zajedniĉke za europske i druge važne svjetske regije;
- razumjeti vremensku (povijesnu) dimenziju razvoja suvremenih pravnih i državnih struktura;
- usporediti sliĉnosti i razlike pravnih i drţavnih modela i dinamiku njihovih promjena kroz povijest;

- primijeniti analitiĉke i interpretativne vještine za razumijevanje suvremenih pravnih i državnih sustava i njihovih promjena;

Analiza
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- usporediti povijesni razvoj prava i drţave u razliĉitim regijama svijeta, njihov kontinuitet i glavne promjene koje su se dogodile u duljim vremenskim razdobljima;
- izdvojiti kljuĉne koncepte pomoću kojih razumijemo povijesne trendove razvoja prava i države, kao i pojedine važne događaje u tom procesu.
- ispitati koliko su ti trendovi bili opći ili specifiĉni za pojedine zemlje ili regije
- povezati politiĉke, socijalne, ekonomske i kulturne ĉimbenike i uvjete iz kojih su nastali takvi modeli i trendovi;

 

Sinteza
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- formulirati karakteristike procesa izgradnje pojedinih državnih modela i pravnih sustava u prostoru i vremenu;
- konstruirati međusobni utjecaj i povezanost pravnih sustava poĉevši od temeljne strukturne jedinice, pravne norme;
- izgraditi strukturu uzroĉno-posljediĉnog razvoja prava u vremenu te utjecaj razvoja države i centralizacije drţavnih funkcija na javno i privatno pravo kao i potrebu pravne regulacije odnosa između drţava;
- predložiti materijalne i formalne pretpostavke izgradnje pravnih pravila i nastanak pravnih grana kao i zaokruženih pravnih sustava;

 

Vrednovanje
Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- usporediti u vremenu razliĉite državne modele i pravne sustave, kao i njihovu međusobnu interakciju i sam proces izgradnje tih modela i sustava;
- odabrati i ponderirati važnost pojedinih pravna pravila, pravnih instituta i povijesnih događaja kao ekonomskih, socioloških, ideološko-filozofskih temelja modernih drţava i pravnih sustava današnjice;
- preispitati teleološku određenost i dinamiĉnost procesa razvoja drţave i prava;
- ocijeniti ulogu pravne znanosti na oblikovanje pravnih pravila, pravnih grana i pravnih sustava;

 

 

 

Praktične i generičke vještine:

Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:
- javno prezentirati usvojene ishode uĉenja;
- izlagati pred auditorijem jasno i argumentirano vodeći raĉuna o razliĉitim stavovima unutar doktrine u odnosu na polazne teze izabranog izlaganja;
- uvažavati tuđe mišljenje i konstruktivno pristupiti tuđem neslaganju s vlastitim stavovima;
- biti samostalan u radu, ali i sudjelovati u radu kao dio skupine uz zdrav odnos prema kolektivu i svijest o prednostima i nedostacima takvog rada naspram individualnog rada.
- interdisciplinarni pristup pristup usvojen pri ovom predmetu uvažavati i primjenjivati i nadalje

 

 

 

 

Povezivanje ishoda učenja i provjere znanja:

POVEZIVANJE ISHODA UĈENJA I PROVJERE ZNANJA
- pomoću tranzitivnih testiranja u vidu periodiĉnih priprema i ponavljanja za ispit utvrditi usvojenost pojedinog ishoda u danom trenutku.
- kompleksnijim ishodima uĉenja nadograđivati znanje studenta i utvrđene nedostatke sustavno ispravljati te studente pripremati i navikavati na moduse praćenja i vrednovanja usvojenosti ishoda uĉenja.
- finalnom provjerom znanja u vidu pisanog i usmenog dijela ispita utvrditi stupanj usvojenosti pojedinih ishoda uĉenja studenata u okviru predmeta;

Preporučeni koraci u pisanju kriterija provjere znanja i vještina:
- Poticati rad studenata tijekom cijelog semestra kroz razvijanje i usavršavanje radnih navika studenta uz kontinuirani nadzor.
- Frontalnim metodiĉkim organizacijskim oblikom rada na predavanjima doprinositi usvajanju znanja i razumijevanju nastojeći analizu sadrţaja induktivno dovesti do sinteze pojedinih cjelina, potiĉući pritom samostalan rad studenata.
- Tranzitivnim testiranjima u vidu periodiĉnih priprema i ponavljanja za ispit utvrditi i vrednovati stupanj sposobnosti analize, sinteze gradiva, kao i mogućnost vrednovanja od strane studenta u danom trenutku.
- Uoĉene nedostatke u procesu usvajanja ishoda uĉenja analizirati i otkloniti individualnim radom ili radom u manjim skupinama na konzultacijama unapređujući znanje i razumijevanje gradiva od strane studenata, te njihovu sposobnost analize i sinteze gradiva.

 

 

 

 

Termini konzultacija:

• prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko:

  Srijedom od 10 do 11.30 sati

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 31
• doc. dr. sc. Miran Marelja:

  Utorkom u 10h. Konzultacije su moguće i u drugom terminu uz prethodnu najavu putem e-maila (mmarelja@pravo.hr).

   

   

   

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 38
• doc. dr. sc. Ivan Obadić:

  Utorkom od 14 sati

  Lokacija: Ćirilometodska 4, soba 49