Ispit iz kolegija Ekonomska politika može se položiti na tri načina: putem kolokvija (i usmenog ispita), putem pismenog predroka (i usmenog ispita) te kombinacijom pismenog i usmenog ispita.

Kolokviji

Studenti koji su bili prisutni na najmanje 50% predavanja i prvi put su upisali kolegij EP imaju pravo pristupanja kolokvijima. Studenti polažu dva kolokvija koji obuhvaćaju ukupno gradivo kolegija Ekonomska politika. Prvi kolokvij sastoji se od tri esejska pitanja (Doktrine ekonomske politike, Samuelson & Nordhaus, članci), a drugi od dva (Samuelson & Nordhaus, članci). Svako pitanje nosi po 5 bodova. Položen prvi kolokvij (min 8 bodova) je uvjet za izlazak na drugi kolokvij (na kojem je potrebno ostvariti min 6 bodova). Oba položena kolokvija priznaju se kao položeni pismeni ispit. Ukoliko student ostvari 14-18 bodova iz kolokvija ima pravo na upis ocjene dovoljan (2) bez izlaska na usmeni ispit. Ukoliko student ostvari 19 ili više bodova iz kolokvija ima pravo na upis ocjene dobar (3) bez izlaska na usmeni ispit. Prava ostvarena kolokvijem moraju se ostvariti do kraja ljetnog ispitnog roka tekuće akademske godine. Ukupni bodovi s kolokvija vrednuju se prema bodovnoj skali s pismenog dijela ispita.

Za kvalitetno održanu prezentaciju i/ili kontinuirano argumentirano sudjelovanje u nastavi student/ica može ostvariti najviše 4 dodatna boda. Bodove određuje nastavnik/ica i pribrajaju se ukupnim bodovima pozitivno ocijenjenih kolokvija ili pozitivno ocijenjenog pismenog ispita.

Pismeni predrok

Studenti koji su bili prisutni na najmanje 50% predavanja imaju pravo pristupanja pismenom predroku koji obuhvaća cijelo gradivo i za isti vrijedi bodovna skala kao za pismeni ispit. Položen pismeni predrok priznaje se umjesto pismenog dijela ispita. Po istim pravilima kao za oba položena kolokvija moguće je prihvatiti ocjenu pismenog predroka (uz eventualno dodatne bodove za aktivnost i prezentaciju) kao ukupnu ocjenu kolegija.

Pismeni i usmeni ispit (redovni ispitni rok)

Završna ocjena kolegija formulira se temeljem uspjeha na obaveznom pismenom i usmenom dijelu ispita, te (dodatno, ali neobavezno) temeljem individualnog i timskom rada studenta kroz prezentacije i sudjelovanje na nastavi.  Kroz takav se način osigurava pokrivenost provjere svih navedenih ishoda učenja.

Bodovna skala na pismenom dijelu ispita koji se sastoji od pet esejskih pitanja (svaki nosi po 5 bodova) je sljedeća:

do 11 bodova – nedovoljan (1)

12-15 bodova – dovoljan (2)

16-19 bodova – dobar (3)

20-23 boda – vrlo dobar (4)

24-25 bodova – izvrstan (5)

Važno je napomenuti da student ukupan broj bodova treba ostvariti iz najmanje četiri pitanja čime se osigurava potvrda znanja iz većeg dijela gradiva. Za kvalitetno održanu prezentaciju i/ili kontinuirano argumentirano sudjelovanje u nastavi student/ica može ostvariti najviše 4 dodatna boda. Bodove određuje nastavnik/ica i pribrajaju se ukupnim bodovima pozitivno ocijenjenih kolokvija ili pozitivno ocijenjenog ispita.

Na redovnom ispitnim roku nema mogućnosti prihvaćanja ocjene iz pismenog dijela ispita, odnosno obavezan je pismeni i usmeni dio ispita.