Primjeri za vježbu i raspravu na seminaru o temama iz stvarnog prava.
Primjeri su informativne naravi te su namijenjeni detaljnijem razmatranju gradiva koje je/će biti izloženo na seminarima u pojedinim grupama (ovisno o rasporedima izlaganja na seminarima u skladu s odlukom voditelja seminarske grupe).
Primjer 1:
Lucius je dao 6.4.150.g. u prekarij svom bratu Trebaciju 2 amfore. S obzirom da jedna bila napukla, on ju je popravio. Nakon što je to Lucije vidio, 1. svibnja je odlučio darovati obje amfore Trebaciju te mu saopćava tu odluku 3. svibnja.
1. Objasnite kronološki slijed posjeda amfora.
2. Što ako Lucije ne želi darovati amfore, već ih traži natrag, ali mu ih Trebacije ne želi vratiti?
3. Što ako su amfore bile dane Luciju u posudbu od strane Marka - kojim sredstvima i tko može potraživati amfore od Trebacija?
4. Može li Trebacije nakon što je odbio izručenje, posjedovanjem steći vlasništvo na amforama?
Primjer 2:
Gaj upadne s grupom naoružanih robova na zemljište Tita dok je ovaj bio na tržnici u Rimu. Nakon njegova povratka Gaj ga ne pušta natrag na zemljište.
1. Objasnite stanje posjeda stvari kronološki.
2. Što može učiniti Tit da pribavi posjed natrag?
3. Kakvo je stanje s Titovim susjednim pašnjakom na kojem nema Gajevih robova?
4. Gaj ulovi na Titovom zemljištu jelena koji je došao iz šume. O kojoj se pravnoj situaciji radi?
Primjer 3:
Marko prodaje Manliju kuću u Laciju te mu je 1. srpnja pokazuje sa svog susjednog zemljišta. Nakon 2 mjeseca se Manlije useljava u kuću. Nisu provedene nikakve druge radnje.
1. O kojem se načinu stjecanja posjeda, kada je posjed stečen?
2. Ako bi 2 mjeseca nakon kupnje Manlija iz kuće istjerao silom Kasije, koje je najbrže sredstvo mogao upotrijebiti Manlije?
3. U situaciji iz (b) koju bi tužbu mogao podići Manlije protiv Kasija?
4. Kasije je upao na zemljište tijekom berbe grožđa i prigrabio sav urod. Objasnite pravno stanje i mogućnosti Manlija.
5. Što ako bi Kasije upao na zemljište nakon 16 i nakon 36 mjeseci?
Primjer 4.
Mucije je u diobenoj parnici dobio pravo prelaska kolima preko zemljišta svog brata Kvinta da bi mogao doći do svog polja. Nakon 2 godine dana Mucije je prodao zemljište Gaju. Nakon te prodaje Kvint je zagradio zemljište i onemogućio put Gaju.
1. Mucije je ovlaštenik kojeg prava?
2. Može li i kojom tužbom Gaj tražiti uklanjanje zapreke?
3. Ako bi preko Kvintovog zemljišta prolazio i drugi susjed Paul kako će najbrže Kvint djelovati protiv Paula?
4. Što bi bilo da je Kvint kupio zemljište od Mucija?
Primjer 5.
Publije je Gajev nasljednik te je odlučio platiti njegove dugove i izvršiti legate. Prema jednoj od odredbi legata trebao bi predati roba Seja Spuriju te mu ga tako i šalje 5.4.540.g. Rob dolazi Spuriju i kaže da ga šalje Publije. Spurije ne znajući za legat misli da mu je roba kao dobrom prijatelju Publije darovao.
1. Je li Publije postao vlasnik roba? Objasnite.(Koje su pretpostavke za traditio? Što je to putativni titul?)
2. Gaj je roba Seja pronašao prije 5 godina pretučenog i dezorijentiranog u gostionici u Beritu pri čemu su mu rekli da je riječ o robu, ali nisu znali čijemu (Sej je imao amneziju), te ga je uzeo sebi, izliječio i zaposlio u kućanstvu. Ako bi ga 20.6.541.g. kod Publija vidio njegov vlasnik prije spomenutih događaja Terencije, može li ga tražiti natrag? Objasnite.
3. Ako je Sej dobio od Publija 5.8.540.g. kao pekulij gostionicu te je iz nje 1.12.540. Julije odnio 5 velikih amfora za spremanje hrane, tko će i kako najbrže djelovati radi povrata amfora?
Primjer 6.
Teofil i Justin su sklopili 14.04.540.g.n.e. u Carigradu ugovor o kupnji 20 tona žita i 500kg začina koji se nalaze u Teofilovim skladištima u Efezu, o čemu su sastavili ispravu u kojoj je navedeno da se potpisom isprave predaje posjed. Ključeve skladišta u kojem se nalaze začini je Justinu nakon 2 dana dana Teofilov rob Stichus. Justin je 20.6. odvezao žito i začine iz skladišta.
1. Kada je stečen posjed žita i začina (objasnite)? Kakva bi bila situacija da se sve događa 97.g.n.e. u Rimu?
2. Justinu su u skladištu natovarili i još dodatnih 800kg žita za koje on smatra da se radi o daru zbog velike količine koju je kupio, no Teofil misli da ih je Justin uzeo kao zajam. O čemu se tu radi? Kako Teofil može tražiti to žito natrag (postoji li razlika između 97. i 540.g.n.e.)? Postoji li razlika ako se radi o posebno označenim vrećama sa žitom ili je žito natovareno u kola u zrnu?
3. Kakva je pravna situacija ako je Justin preradio dodatno žito u brašno? Što ako je Justin navedeno brašno prodao trgovcu Septimiju?
4. Ako je Justin uzeo iz skladišta i 100kg začina koje je Teofilu predao Kvint kao osiguranje zajma od 3000HS, o kojem se pravnom odnosu radi (objasnite pojam)? Kako bi Teofil mogao tražiti te začine natrag (objasnite)?
5. Kvintova vreća sa začinima je vraćena Teofilu. Po dospijeću zajma čijem su osiguranju služili začini, ako isti ne bude plaćen, što može učiniti Teofil sa začinima (vrijednost začina je 4000HS)?
6. Teofilovo skladište u kojem se nalaze začini je izgrađeno na zemljištu koje je u vlasništvu Kalimaha. Kakav je pravni status tog skladišta, odnosno kakav stvarnopravni odnos bi trebao postojati da Teofil može slobodno raspolagati skladištem? Ako bi skladište 15.9. uzurpirao silom Maksencije, kako bi ga Teofil najbrže mogao izbaciti iz skladišta?
7. Što ako Teofil ima usus na skladištu u kojem se nalazi žito? Može li on prodati to svoje pravo zainteresiranom kupcu Gaju?
Primjer 7.
Marije se 6. srpnja 536. g. dogovorio s Titom da će mu predati poljoprivredno zemljište na dulje razdoblje radi obrađivanja za određenu godišnju naknadu. Dogovoreno je, između ostalog, da će nakon Titove smrti njegovi nasljednici moći nastaviti obrađivati zemljište do isteka dogovorenog razdoblja.
a) O kojem je pravnom odnosu riječ između Marija i Tita (objasnite pojam i sve o institutu)? Ako bi Tit zbog financijskih problema odlučio 540.g. prodati svoje pravo susjedu Terenciju može li on to učiniti, i ako može, pod kojim uvjetima u odnosu na Marija?
b) Ako se Marije dvije godine nakon prijenosa prava na Tita predomislio te ne bi ipak htio prepustiti trajno obrađivanje zemljišta Titu, te zbog toga odluči poslati svoje robove da ometaju Tita prilikom obrađivanja zemljišta, može li i kako to Tit spriječiti? Objasnite kako bi najbrže to mogao učiniti, odnosno koju tužbu bi mogao podići.
Primjer 8.
Marije je Gaju, trgovcu voćem, 17. veljače 216. g. prodao voćnjak u okolici Rima za 15000 HS. Gaj je ušao na imanje 1. ožujka 216. g., te nisu bile izvršene nikakve dodatne radnje. 15. rujna 218. g., dok je Gaj bio na duljem poslovnom putu, na njegovo imanje je došao Leon, vlasnik susjednog voćnjaka, te je proširio svoju ogradu na Gajev voćnjak i postavio čuvare. Zatim je ubrao većinu voća, od čega je manji dio spremio u skladište, dok je ostalo prodao. Neubrano voće je istrulilo i propalo. Gaj se vraća 1. studenog 218. g.
a) Može li Gaj tužiti Leona, i ako može, kojom tužbom (objasnite pojam)? Što je s voćem koje je Leon ubrao, spremio ili prodao, a što s onim koje je istrulilo (latinski)?
b) Nakon što je uložio 15000 HS u kupnju voćnjaka, Gaju je ponestalo novca za tekuće poslovanje. Stoga je pozajmio 3000 HS uz kamatu od 5% od susjeda Manlija uz obećanje da će vratiti novac do kraja 218.g. Manlije nije bio siguran da će mu Gaj uspjeti vratiti dug u tom roku te mu je Gaj stoga radi osiguranja predao 2 krave. Gaj zbog troškova parnice s Leonom ne uspijeva vratiti dug do kraja 218. g. Objasnite o čemu je ovdje riječ (pojam) i što može učiniti Manlije s kravama (mlijeko; vrijednost krava na tržnici 3500HS).
Primjer 9.
Makrobije se 6. srpnja 146. g. dogovorio s Feliksom da će mu predati zemljište u gradu na dulje razdoblje (99 godina) kako bi Feliks na tom zemljištu izgradio zgradu za stanovanje, za što će plaćati godišnju naknadu. Dogovoreno je, između ostalog, da će nakon eventualne Feliksove smrti njegovi nasljednici moći nastaviti koristiti zgradu do isteka dogovorenog razdoblja.
a) O kojem je pravnom odnosu riječ između Makrobija i Feliksa (objasnite pojam i sve o njemu i njegovim karakteristikama)?
b) Ako bi Makrobije nakon tri godine odlučio da ipak ne želi prepustiti iskorištavanje zgrade Feliksu te zbog toga pošalje svoje robove s oružjem da istjeraju Feliksa iz zgrade. Može li i kako Feliks najbrže djelovati protiv Makrobija? Objasnite. Koju tužbu bi mogao podići Feliks u ovom slučaju?
c) Što ako Feliks nije održavao zgradu u dobrom stanju te je postojala opasnost od rušenja i za zgradu susjeda Filipa, što Filip može učiniti?
d) O kojem bi odnosu bila riječ da je dogovoreno samo da Feliks i njegova obitelj mogu živjeti u stanu u već izgrađenoj zgradi na rok od sljedećih 20 godina, a najduže do njegove smrti? Objasnite. Postoji li razlika ako je je predviđeno da se stan može dati drugome u najam ili je to zabranjeno?
Primjer 10.
1. Rimski građanin Paulus uselio je 61.g. u napuštenu kuću u blizini Paestuma (Italija) te ju je popravio i živi u njoj. Nakon 5 godina bogati veleposjednik Petronije odluči od njega kupiti kuću i zemljište te ga poziva u svoju vilu u grad gdje se dogovaraju o prodaji. Pri tome je usuglašeno da će Paul živjeti u kući još sljedećih 6 mjeseci kao najamnik, a na ime najamnine umanjit će se cijena za 500HS. Nakon 6 mjeseci Petronije zahtijeva od Paula da se iseli, no ovaj to ne želi. Kakav je pravni položaj Paulusa i što može učiniti Petronije?
2. Paulus je u međuvremenu napravio veći ribarski čamac te ga je 1.4.63.g. prodao Luciju. Dogovor je obavljen na Forumu, a 2.4. je Lucije poslao dvojicu svojih robova da dovezu čamac u blizinu njegove vile u Herkulaneju. Tijekom plovidbe, iznenada se pojavila oluja i izbacila robove iz čamca te ga odnijela dalje. Čamac je nasukan 5.4. našao Kvint te ga je odvukao radi popravka. Lucije je 5.6. vidio čamac u luci i tuži Kvinta na povrat stvari. Objasnite tko i zašto će pobijediti u sporu između Lucija i Kvinta?
Primjer 11.
a) Rimski građanin Ticije kupio je 1. svibnja 65.g.n.e. malu zlatnu skulpturu Isis koju je držao u kući kao ukras. Skulptura se jako svidjela njegovom bratiću Luciju te mu ju je Ticije poslao 23. lipnja 69.g.n.e. na posudbu za proslavu koju je ovaj spremao, no Lucije je pretpostavio da se radi o daru. b) U kasnim satima, tijekom proslave 26.6. kod Lucija, Metelusov rob Stichus je ukrao skulpturu te ju je prodao oslobođeniku Ašuru, trgovcu orijentalnim stvarima. Ašur je skulpturu 1.7. prodao Titu pri čemu su se dogovorili da je Ašurov rob Pamfil poslijepodne odnese u Titovu vilu, sa jednom većom rolom tkanine koju je Tit također kupio. Pamfil je otišao kod Tita kući, no kako nije nikoga tamo vidio, stvari je samo ostavio u atriju. Ubrzo je kod Tita došao i Ticije radi poslovnog dogovora te je tamo vidio svoju skulpturu, uzeo je i odmah otišao, no pri tome ga je vidio jedan od Titovih robova. c) Tit se vraća kući, saznaje da mu je Ticije uzeo skulpturu te je traži natrag, no Ticije je ne želi vratiti jer je njegova. Što će učiniti Tit? Opišite razvoj pravne situacije.
Primjer 12.
1.a) Marius je trgovac vinom, no istodobno i pasionirani lovac. Dana 11.2.71.g. ujutro je došao kod Luciusa te se su se dogovorili o kupnji dvije bačve Luciusovog vina te su sišli u podrum prilikom čega su zapečaćene pipe na obje bačve. Luciusu kaže da će poslati nekoga s kolima po bačve za 2 dana. Nakon toga je popodne otišao u lov. Prvo je postavio zamku za divljač, a nakon toga krenuo dalje i vidio vepra kojeg međutim nije uspio odmah uhvatiti, već samo raniti. Za vrijeme njegova lova, u zamku se uhvatio jelen, no lokalni seljak ga je oslobodio iz zamke i pustio na slobodu prije Mariusovog povratka.
Analizirajte pitanje stjecanja posjeda i vlasništva u svakom od tri slučaja - vino, vepar, jelen.
b) Ulpianus D. 18,6,1,2: Si dolium signatum sit ab emptore, Trebatius ait traditum id videri: Labeo contra, quod et verum est: magis enim ne summutetur, signari solere, quam ut traditum videatur. (Ako je vino zapečećeno od strane kupca, Trebatius tvrdi je je tradirano: Labeo protivno, što je i pravilno: češće se pečati da vino ne bi bilo zamijenjeno, nego da bi se izvršila predaja.)
Gaius D. 41, 1, 5, 1: Illud quaesitum est, an fera bestia, quae ita vulnerata sit, ut capi possit, statim nostra esse intellegatur. Trebatio placuit statim nostram esse et eo usque nostram videri, donec eam persequamur, quod si desierimus eam persequi, desinere nostram esse et rursus fieri occupantis: itaque si per hoc tempus, quo eam persequimur, alius eam ceperit eo animo, ut ipse lucrifaceret, furtum videri nobis eum commisisse. Plerique non aliter putaverunt eam nostram esse, quam si eam ceperimus, quia multa accidere possunt, ut eam non capiamus: quod verius est. (Upitno je može li se uzeti, je li divlja životinja, ranjena da se može uhvatiti, odmah postala naša. Trebatius smatra da je naša i ostaje naša dok je progonimo. Ako je prestanemo goniti, prestaje biti naša i može je tko treći steći okupacijom. Ako je netko treći uzme tijekom progona za sebe, on čini krađu. Mnogi pravnici smatraju da ona postaje naša kad ju uhvatimo, jer se može puno toga dogoditi da je ne uhvatimo: što je i pravilnije.)
D. 41, 1, 55: In laqueum, quem venandi causa posueras, Aper incidit: cum eo haereret, exemptum eum abstuli: num tibi videor tuum aprum abstulisse? Et si tuum putas fuisse, si solutum eum in silvam dimisissem, eo casu tuus esse desisset an maneret? Et quam actionem mecum haberes, si desisset tuus esse, num in factum dari oportet, quaero. respondit: laqueum videamus ne intersit in publico an in privato posuerim et, si in privato posui, utrum in meo an in alieno, et, si in alieno, utrum permissu eius cuius fundus erat an non permissu eius posuerim: praeterea utrum in eo ita haeserit aper, ut expedire se non possit ipse, an diutius luctando expediturus se fuerit. Summam tamen hanc puto esse, ut, si in meam potestatem pervenit, meus factus sit. Sin autem aprum meum ferum in suam naturalem laxitatem dimisisses et eo facto meus esse desisset, actionem mihi in factum dari oportere, veluti responsum est, cum quidam poculum alterius ex nave eiecisset. (U zamku koju si postavio radi lova upadne divlji vepar, te dok je on tu bio vezan, ja ga izvadim i odnesem – pa se postavlja pitanje, da li smatraš da sam ja odnio tvog vepra? I ako smatraš da je bio tvoj, da li on, ako ga ja odriješim i pustim u šumu, tim časom prestaje da bude tvoj ili i dalje ostaje tvoj, te kakvu tužbu imaš protiv mene ako je vepar prestao da bude tvoj i treba li dozvoliti tužbu in factum. Odgovoreno je: treba razlikovati da li sam stupicu postavio na javnom ili privatnom zemljištu, te ako je na privatnom, na svom ili tuđem, te ako je na na tuđem, da li sam to učinio uz ili bez dozvole vlasnika; pored toga treba utvrditi da li je vepar bio tako zahvaćen stupicom, da se sam nije više mogao izvući ili je dužim naprezanjem. Uglavnom, smatram da vrijedi pravilo da je vepar postao moje vlasništvo, ako je došao u moj posjed. Ali ako ti moga divljeg vepra ponovno pustiš na slobodu, samom tom činjenicom on prestaje biti moj, pa mi treba dozvoliti tužbu in factum, dakle isto onako kada bi netko tuđu čašu izbacio s broda.)
D. 41, 2, 3, 1: 1. Et apiscimur possessionem corpore et animo, neque per se animo aut per se corpore. (Posjed stječemo „corpore et animo“, ne kad se stekne samo corpus niti samo animus.)
