Ispit iz Rimskog privatnog prava sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Polaznici turnusa koji su po prvi put upisali predmet mogu se osloboditi pisanog dijela ispita ostvarivanjem prolaza na dvije parcijalne provjere znanja, tj. dva kolokvija. Prvi kolokvij održava se na polovici ciklusa predavanja, i obuhvaća uvod, izvore, pravo osoba, obiteljsko i stvarno pravo (str. 1-213 udžbenika). Drugi kolokvij održava se nakon održanih predavanja te obuhvaća obvezno i nasljedno pravo te civilni proces (str. 214-411 udžbenika). Rasporedi predavanja i kolokvija kao i sve ostale relevantne informacije objavljuju se u odgovarajućem kolegiju za svaki turnus na Merlinu na zasebnoj stranici.
Svaki kolokvij sastoji se od 7 pitanja, od čega je 6 teoretskih zadataka i 1 problemski zadatak (u prvom kolokviju iz stvarnog prava, u drugom iz obveznog). Na svakom pitanju može se ostvariti najviše 2 boda, a za prolaz svakog pojedinog kolokvija potrebno je na njemu ostvariti barem 8 bodova. Oslobođenje od pisanog dijela ispita nastupa ako se ostvari prolaz na oba kolokvija.
Kolegice i kolege koji ne ostvare prolaznu ocjenu na jednom kolokviju pristupaju pisanom dijelu ispita. Pisani dio ispita sastoji se od 7 pitanja, od čega je 6 teoretskih zadataka i 1 problemski zadatak (iz stvarnog ili iz obveznog prava). Za prolaz na usmeni dio ispita potrebno je ostvariti barem 7 bodova. Konačna ocjena ostvaruje se na usmenom dijelu ispita (nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) ili izvrstan (5)).
Literatura za polaganje kolokvija i ispita je udžbenik Marijan Horvat; Marko Petrak, Rimsko pravo, XVII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2022.
Copyright 2024 - Pravni fakultet, Sveučilište u Zagrebu, sva prava pridržana.