Znanstveni skup "Hrvatska u Europskoj uniji – 5 godina poslije"

^{Znanstveni skup Akademije pravnih znanosti Hrvatske održan na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 25. i 26. listopada 2018. godine okupio je preko 40 članova i suradnika Akademije te drugih izlagača koji su održali tridesetak izlaganja.}

^{Nakon pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji pogled unatrag i znanstvena analiza učinjenog nameću se kao imperativ odgovornog društvenog ponašanja Akademije. Poučeni iskustvima post-pristupne krize u prethodnim valovima proširenja, valjalo je pomno analizirati razinu normativne i praktične usklađenosti s propisima Europske unije. Nova, otvorena pitanja nametnula su analizu pravne perspektive kao neizbježnu. U tom smislu se pokušalo promišljati i potencijal za aktivniju ulogu Hrvatske, ne samo kao adresata već i kao kreatora i sunositelja politika Unije. Akademija je željela analizirati stanje u društvu „5 godina poslije“ i argumentirano kritizirati ostvarene dosege te za buduće izazove predložiti rješenja de lege ferenda.}

^{Uz nesumnjivo uspješnu opću pravnu harmonizaciju, kao temeljni problemi utvrđeni su nesustavnost u recepciji europskog prava, izbjegavanje istinske europeizacije u pojedinim pravnim područjima ili pitanjima, napose u stručnoj pripremi i oblikovanju propisa, javnoj upravi, lokalnoj samoupravi pa i pravosuđu. Provedba prihvaćenih standarda u praksi ponekad je i ponegdje upitna ili je upitne kvalitete. Potrebno je bolje informiranje, edukacija i zagovaranje promjena propisa i pravne prakse. Hrvatska bi trebala igrati aktivniju ulogu u oblikovanju politika i propisa Europske unije.}

^{Kroz izlaganja na ovom skupu Akademije vidjela se kritična nužnost neodgodivih, fokusiranih znanstvenih istraživanja, što Akademiju upućuje na oblikovanje znanstvenog projekta koji bi omogućio ta istraživanja u sustavnoj formi. Tome će se odmah pristupiti. No, za provedbu takvog projekta nužni su suradnja i potpora Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, pravosudnih, upravnih i drugih tijela.}

^{Neki prijedlozi održanih izlaganja su sljedeći:}

• ^{Hrvatska se obvezala poštivati manjinska prava i prihvatila odgovarajuće konvencije Vijeća Europe. No, sudeći prema posljednjim izvješćima tijela ovlaštenih za nadzor primjene tih konvencija, Hrvatska bi morala poduzeti dodatne napore u ispunjavanju svih obveza.}

• ^{Primjena prava Europske unije u dijelu ostvarivanja njezinih isključivih nadležnosti ograničavajući je faktor u nekoj budućoj reviziji Ustava Republike Hrvatske ako bi se takvom revizijom zadiralo u te nadležnosti.}

• ^{Indeks razvijenosti politika integracije migranata (MIPEX) s ukupnom ocjenom 44/100 u 2014. godini pokazivao je da su migranti u Hrvatskoj u mnogim aspektima u nepovoljnijem položaju u odnosu na većinsko stanovništvo što upućuje na potrebu njezinog sustavnog unaprijeđenja.}

• ^{Profesionalno pripremljena politika decentralizacije nužna je kako bi lokalna samouprava brže i učinkovitije prihvatila europske standarde djelovanja te u iskorištavanju prilika za modernizaciju bila proaktivna i odgovorna.}

• ^{Potrebno je što prije oblikovati i započeti teritorijalnu transformaciju s većim, jačim i ujednačenijim lokalnim jedinicama koje će objediniti područja koja čine prostorne, gospodarske i funkcionalne cjeline.}

• ^{Potrebno je pojednostavljenje i preciziranje zakonskog okvira suradnje gradova i općina, kao i njezino poticanje.}

• ^{Treba jačati mehanizme demokratske participacije, legitimacije i kontrole građana u lokalnoj samoupravi kako bi im razvojni i modernizacijski procesi koje Europska unija svojim politikama potiče postali bliski, razumljivi i transparentni.}

• ^{Izostali su učinci europeizacije u pogledu funkcioniranja mjesne samouprave. Nju se može ojačati provedbom teritorijalne reforme, propisivanjem obveza konzultiranja mjesnih odbora prilikom donošenja lokalnih proračuna, istovremenim održavanjem izbora za mjesne odbore i lokalna predstavnička tijela te propisivanjem zakonske obveze da mjesni odbori imaju udio u lokalnom proračunu ili zagarantirana sredstva.}

• ^{Hrvatski sudovi u poreznim predmetima nisu prepoznali važnost prethodnog postupka pred Europskim sudom. Kako predvidivost odluka u poreznim predmetima koji slijede sudsku praksu Europskog suda nije ohrabrujuća, u poreznim se predmetima napose iz područja izravnog oporezivanja nacionalni sudovi trebaju češće, ako ne u pravilu, obratiti Europskom sudu i pokrenuti prethodni postupak.}

• ^{S obzirom na podrobno normiranu i vrlo razvijenu administrativnu suradnju poreznih administracija država članica Europske unije te na opseg informacija koje porezne administracije razmjenjuju, potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti prava poreznih obveznika, tj. sprječavanju nepotrebnog zadiranja u njihovu privatnost.}

• ^{Potrebno je analizirati pojedine elemente hrvatskog pravnog okvira da bi se postigla potpuna usklađenost sa zahtjevima i kriterijima koje je o čuvanju telekomunikacijskih podataka postavio Sud Europske unije u svojim presudama Digital rights i Tele2. To se posebice odnosi na neselektivno zadržavanje podataka o svim korisnicima bez obzira na to što mnogi od njih nisu ni posredno u doticaju s kriminalom.}

• ^{Republika Hrvatska neimplementacijom Direktiva u nacionalno zakonodavstvo krši obveze iz čl. 4(3) UFEU, tj. jedno od temeljenih načela europskog prava – načela lojalne suradnje, a hrvatski sudovi nisu dovoljno educirani o primjeni mehanizma prethodnog postupka jer je čak jedna trećina zahtjeva s prethodnim pitanjem odbačena.}

• ^{Pravo Europske unije nije previše poznato hrvatskim pravnim praktičarima, premda su hrvatski sudovi uputili neka važna i dobro formulirana pitanja, potrebno je kontinuirano provoditi te jačati informiranje i edukaciju.}

• ^{Europski istražni nalog je obuhvatniji instrument pribavljanja i transferiranja dokaza od onih koji su postojali ranije, ali i kod njega postoje sporna pitanja koja bi mogla dovesti do poteškoća u provedbi.}

• ^{Implementacija Direktive o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku (Direktiva 2013/48/EU) u hrvatski pravni poredak kroz nove odredbe o policijskom ispitivanju osumnjičenika pokazuje niz manjkavosti. Njih određuju percepcija policije kao tijela izvršne vlasti koje djeluje neformalno, izvan kaznenog postupka, nove ovlasti policije da građane ispituje na formalan način u svojstvu osumnjičenika te spremnost policije da prihvati novu ulogu i ponaša se prema propisanom modelu.}

• ^{Premda je broj obiteljskopravnih instituta oko kojih postoji europsko suglasje za moguću unifikaciju zanemarivo malen, europska regulativa i judikatura stvaraju svoj fundus novih vrijednosti, što možda pokazuje kako Europska unija odustaje od svojih temelja sadržanih u izričaju „zajedničkih ustavnih vrijednosti“ i „duhovnog i moralnog nasljeđa“ i kroči nekim novim putom. Republika Hrvatska treba pažljivo pratiti daljnji razvoj u tom području.}

• ^{Iskustva primjene mehanizma pojačane suradnje Europske unije i razvoj interesa Unije za pitanja obiteljskog prava nalažu oprez u odlučivanju o pristupanju novim uredbama koje će uslijediti u području obiteljskog prava.}

• ^{Poveznica mjesta nastanka štete nije najbolji izbor s aspekta predvidljivosti konačnog ishoda spora o šteti nastaloj povredom prava osobnosti te je njezino prihvaćanje potrebno iznova razmotriti. Ta je poveznica u zakonodavnom postupku donošenja Uredbe (EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze (Uredba Rim II) bila ocijenjena neadekvatnom za slučajeve povrede prava osobnosti, ali se temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu proširuje, među ostalim, i na povrede prava osobnosti.}

• ^{Sadašnji nesustavan pristup recepciji uredaba, direktiva i odluka Suda Europske unije treba biti predmetom daljnjih znanstvenih istraživanja te edukacije u pravosuđu, pripremi zakonodavstva i javnoj upravi.}

• ^{U posljednjih pet godina postignut je značajni napredak u liberalizaciji tržišta usluga.}

• ^{Postoje značajne poteškoće u provedbi pravnog okvira o zaštiti potrošača, posebice kada je riječ o nepoštenoj poslovnoj praksi trgovaca. Poštena poslovna praksa i odgovorno poslovanje jedini je temelj stjecanja povjerenja potrošača i zarade u poslovanju.}

• ^{Novi Stečajni zakon usprkos značajnom skraćenju rokova u kojima se poduzimaju radnje nije doveo do ubrzanja stečajnih postupaka, a vjerovnicima su prava čak i smanjena dok elektronička javna dražba dovodi do unovčenja imovine u bescjenje. Potrebna su iznimno stroga pravila prema upravama dužnika koji nisu savjesni koja treba sustavno i uporno primjenjivati.}

• ^{Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije jedan je od ključnih čimbenika dekodifikacije hrvatskog obveznog prava: izdvajanja materije koja je uređena ili bi trebala biti uređena Zakonom o obveznim odnosima u brojne posebne propise. Fragmentacija sustava obveznog prava dovela je do erozije pojedinih temeljnih instituta obveznog prava. Koherentnost pravnog sustava narušena je u mjeri koja značajno ugrožava pravnu sigurnost, što traži hitne mjere koje bi imale suprotan učinak.}

^{Detaljnije analize bit će prezentirane u znanstveno-stručnim radovima koji će biti objavljeni u znanstvenom časopisu Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, koji je već u pripremi.}