AKADEMIJA PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE:
Međunarodni kazneni sud za bivšu SFRJ
Ostalo
AKADEMIJA PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE

CROATIAN ACADEMY OF LEGAL SCIENCES

 

 

 
 

AKADEMIJA PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE

Adresa: Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb

 telefon: 01/4564-318, 01/4895-632, fax: 01/4564-168 

IBAN: HR3023400091110019189, žiro-račun: 2340009-1110019189

MB 1604503, OIB 08712093968

e-mail: apzh@pravo.hr 

 

  Pošaljite elektronsku poštu APZH

 

 


Obavijesti
Objavljen je program godišnjeg skupa Akademije pravnih znanosti 'Prava građana u vrijeme kriza' koji će se održati 18-19. svibnja 2023. na Pravnom fakultetu u Osijeku. 
Akademija pravnih znanosti Hrvatske sudjeluje kao partner u Nezavisnom mehanizmu nadzora postupanja policijskih službenika MUP-a u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite.    Nezavisni mehanizam nadzora obavještava javnost kako je usvojio godišnje izvješće za razdoblje od lipnja 2021. do lipnja 2022. godine u kojemu su predstavljene aktivnosti nadzora Mehanizma.  The Independent mechanism of monitoring the actions of police officers of the Ministry of the Interior in the area of illegal migration and international protection informs the public that it has adopted an annual report for the period June 2021 to June 2022 outlining the Mechanism's oversight activities. 
  Bivši predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, preuzeo je dužnost suca Europskog suda za ljudska prava s danom 2. siječnja 2022. god.
Akademija pravnih znanosti Hrvatske sudjeluje kao partner u Nezavisnom mehanizmu nadzora postupanja policijskih službenika MUP-a u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite.    Nezavisni mehanizam nadzora obavještava javnost kako je usvojio 1. polugodišnje izvješće Lipanj-Prosinac 2021. u kojemu su predstavljene aktivnosti nadzora Mehanizma.       
U Novinarskom domu u Zagrebu održana...
U Novinarskom domu u Zagrebu 17. Studenog 2021. godine odr žana je završna svečana konferencija  u okviru aktivnosti projekta  " Zaštita, pomoć i socijalna uključenost ugrožen ih  skupina u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj  u organizaciji  Akademij e  pravnih znanosti Hrvatske u suradnj i  s Veleposla ns tvo m  SAD-a u Zagrebu .  Kao završna aktivnost, konferencija je sublimat svih dosadašnjih regionalnih radionica .     Konferenciju su  moderirali doc. dr. sc.  Aleksandar Maršavelski i mag.iur. Andrej Božinovski, sa Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, uvodne govore su održali  prof. dr. sc. Davor Derenčinović,  Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske i voditelj projekta  i  H.E. Caitlin S. Piper ,  Vršiteljica dužnosti zamjenika šefa misije  – Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.  
Završna konferencija ALUMNI projekta
U Novinarskom domu u Zagrebu 17.11.2021. godine s početkom u 9 sati održat će se završna konferencija ALUMNI projekta "Zaštita, pomoć i socijalna uključenost ranjivih skupina u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj". Ulazak je moguć uz predočenje COVID-19 potvrde o cijepljenju ili testiranju (preboljenju).  Konferencija će biti organizirana u hibridnom formatu. Poveznica za pristup putem Google meeta:  https://meet.google.com/djt-hgtw-dec Program konferencije.
Akademija pravnih znanosti Hrvatske obilježava dva desetljeća od osnivanja (7. studenog 2001. godine). U prigodi obilježavanja Akademija organizira okrugli stol  „ Vladavina prava i pravosuđe u Hrvatskoj“  koji će biti održan u  petak 5. studenog, 2021. u Auli Sveučilišta  u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14/prizemlje lijevo, s početkom u  10:30 sati .  Okrugli stol biti će organiziran u formatu moderirane rasprave u kojoj će pored članova Akademije sudjelovati i pozvani uvodničari.  PROGRAM OKRUGLOG STOLA  
Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Veleposlanstvo SAD u Hrvatskoj u okviru projekta „Zaštita, pomoć i podrška žrtvama u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj“ posljednjih su mjeseci organizirali nekoliko regionalnih radionica za djelatnike koji se bave ovom temom u okviru sustava kaznenog pravosuđa (suci, državni odvjetnici, odvjetnici, policija, državna uprava, nevladine organizacije). Tema regionalne radionice održane 26. listopada 2021. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku bila je kazneni postupak za kazneno djelo trgovanja ljudima s implikacijama na ostvarivanje prava žrtava tog kaznenog djela. Sudionici su u raspravi otvorili niz zanimljivih pitanja poput poteškoća u pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela s obzirom na nedostatne činjenice iz kaznene prijave, mali broj postupaka za ovo kazneno djelo, probleme u vezi ispitivanja žrtve kaznenog djela, probleme dokazivanja itd.     
U Rijeci je 22. listopada 2021....
Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Veleposlanstvo SAD u Hrvatskoj u okviru projekta „Zaštita, pomoć i podrška žrtvama u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj“ posljednjih su mjeseci organizirali nekoliko regionalnih radionica za djelatnike koji se bave ovom temom u okviru sustava kaznenog pravosuđa (suci, državni odvjetnici, odvjetnici, policija, državna uprava, nevladine organizacije). Tema regionalne radionice održane 22. listopada 2021. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci bila je primjena odredbe o nekažnjavanju žrtava trgovanja ljudima. Provedena je rasprava o tome kako se u praksi ostvaruje nekažnjavanje žrtava trgovanja ljudima i ukazano na nedostatke podnormiranosti ove materije zbog koje se primjenjuju neki instituti koji nisu sasvim zadovoljavajući kako s aspekta zaštite prava žrtava tako niti s aspekta kaznenopravne dogmatike (krajnja nužda). Sudionici radionice raspravili su i sudsku politiku kažnjavanja za trgovanje ljudima u Hrvatskoj ocijenivši je neodgovarajućom s obzirom na težinu kaznenog djela.     
Na Pravnom fakultetu u Splitu 20....
Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Veleposlanstvo SAD u Hrvatskoj u okviru projekta „Zaštita, pomoć i podrška žrtvama u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj“ posljednjih su mjeseci organizirali nekoliko regionalnih radionica za djelatnike koji se bave ovom temom u okviru sustava kaznenog pravosuđa (suci, državni odvjetnici, odvjetnici, policija, državna uprava, nevladine organizacije). Tema regionalne radionice održane 20. listopada 2021. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu bila je naknada štete žrtvama trgovanja ljudima u Hrvatskoj. Sudionici su raspravljali o naknadi štete žrtvama u adhezijskom postupku i sukladno odredbama Zakona o  novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela. U raspravi je ukazano na primjere dobre prakse, ali i na probleme pri odlučivanju o imovinskopravnom zahtjevu u kaznenom postupku zbog čega se žrtve uglavnom s tim zahtjevom upućuju u parnicu. 
U okviru ALUMNI projekta  financiranog od strane State Departmenta SAD  " Zaštita, pomoć i socijalna uključenost ugroženih skupina u kontekstu trgovanja ljudima u Hrvatskoj" u organizaciji Akademije pravnih znanosti Hrvatske na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku 6. listopada 2021. godine održana je prva konferencija i radionica na temu "Suzbijanje trgovanja ljudima u Hrvatskoj osnaživanjem odgovora kaznenog pravosuđa te pomoći i zaštite žrtava". 
Novi broj Godišnjaka Akademije...
Iz tiska je izašao novi broj Godišnjaka Akademije pravnih znanosti Hrvatske - Vol. XII - 1/2021.  
Redovita godišnja skupština Akademije
Putem sučelja Google meet 21.4.2021. održana je redovita godišnja Skupština Akademije pravnih znanosti Hrvatske.  Akademija je usvojila izvještaje o radu svojih tijela i ovlastila organizacijski odbor za pripremu obilježavanja 20-godišnjice od osnivanja 7. studenog 2001. godine.  Za članove suradnike Akademije izabrani su doc.dr.sc. Maja Buhovac i doc.dr.sc. Maša Marochini Zrinski.  Za redovite članove Akademije izabrani su prof.dr.sc. Sanja Barić, izv.prof.dr.sc. Igor Martinović, izv.prof.dr.sc. Vanja-Ivan Savić, doc.dr.sc. Mario Krešić, izv.prof.dr.sc. Sunčana Roksandić i izv.prof.dr.sc. Marta Dragičević Prtenjača.   
Putem sustava Google meet održava se godišnji znanstveni skup Akademije pravnih znanosti Hrvatske pod nazivom "Lokalne tradicije i globalni razvoj: pravni, institucionalni i povijesti aspekti" (22. i 23. listopada 2020. godine). Program    
Godišnji znanstveni skup APZH
24. i 25. studenoga 2019. n a Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je  godišnji znanstveni skup Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Prikaz skupa možete vidjeti  OVDJE . Knjigu sažetaka radova možete vidjeti  OVDJE . Pojedina izlaganja radova možete vidjeti na službenom YouTube kanalu APZH,  OVDJE .
Sudjelovanje Predsjednika APZH na...
Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Davor Derenčinović sudjelovao je na konferenciji “Human Rights and Education” u organizaciji Francuske akademije znanosti i umjetnosti (rujan 2019. godine). 
Predsjednik APZH prof. dr. sc. Davor...
Na sastanku Skupine stručnjaka za suzbijanje  trgovine ljudima ( GRETA ) od 18.-22. ožujka 2019. predsjednik Akademije te predstojnik Katedre za kazneno pravo, prof. dr. sc. Davor Derenčinović izabran je za predsjednika ovog visokog tijela Vijeća Europe.  GRETA  se sastoji od vodećih stručnjaka iz zemalja potpisnica Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima. Mandat članova GRETA-e je četiri godine, a predsjednik i podpredsjednici se biraju na dvije godine. Više informacija na poveznici:  LINK  
Novi broj Godišnjaka
Iz tiska je izišao novi broj Godišnjaka Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. X (1/2019), koji možete pronaći OVDJE .
 Prof.dr.  Davor Derenčinović , predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske i predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof.dr.  Dragan Primorac , predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzične znanosti i predsjednik International Society for Applied Biological Sciences (ISABS) tijekom tiskovne konferencije koja je održana u sklopu međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom „Innocence  Project and Criminal Justice„ objavili su da su u Hrvatskoj stvoreni svi preduvjeti da se od danas u Hrvatskoj službeno pokrene “Projekt nedužnosti”. Više o tome možete pogledati OVDJE.
Akademija pravnih znanosti Hrvatske je u suradnji s Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske organizirala tribinu "Međunarodno kazneno pravo  – od utopije do distopije" koja je održana 27. veljače 2018. godine u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora, Šubićevoj 9, u Zagrebu. Na tribini u ime Akademije predavač je bio Predsjednik prof.dr.sc. Davor Derenčinović. 
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizira znanstveni skup pod nazivom "Suradnja pravne znanosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: Aktualne teme" koji će se održati u Mostaru 24. i 25. listopada 2019. godine. Poziv je dostupan  ovdje .   
Povodom objave stajališta Europske komisije od 4. srpnja 2017. godine o odluci Arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, Predsjedništvo Akademije pravnih znanosti Hrvatske upućuje nadležnim državnim tijelima i javnosti u Republici Hrvatskoj P R I O P Ć E N J E, koje možete pročitati ovdje . 
Godišnjak Akademije pravnih znanosti...
S velikim zadovoljstvom obaviještavmo cijenjene članove i suradnike Akademije da je Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske uvršten u dvije međunarodne baze - Hein Online i EIRH Plus.
  Zagreb - Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner primio je 23.03.2016. u Hrvatskome saboru predsjednika Akademije šumarskih znanosti akademika Igora Anića, predsjednika Akademije tehničkih znanosti prof. Vladimira Andročeca, predsjednika Akademije pravnih znanosti prof. emeritusa dr. sc. Željka Horvatića i drugoga dopredsjednika Akademije medicinskih znanosti prof. Davora Štimca. Tijekom razgovora istaknuta je važnost sudjelovanja akademske zajednice u proceduri donošenja novih zakona i izmjenama postojećih zakona. Razgovaralo se i o statusnim pitanjima Akademije te radu Koordinacije akademija.
Predsjednik APZH prof.emerit.dr.sc....
Predsjednik Akademije prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić predstavio je novo objavljenu knjigu Vladimira Šeksa "1991. - moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat". Na promociji su, među inima, bili nazočni i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske prof.dr.sc. Jasna Omejec. 
DNK analiza u funkciji zaštite prava...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, International Society for Applied Biological Sciences i Hrvatskim društvom za humanu genetiku organizirala je međunarodnu znanstvenu tribinu    DNK ANALIZA U FUNKCIJI ZAŠTITE PRAVA OSUĐENIKA - AMERIČKA ISKUSTVA I HRVATSKE PERSPEKTIVE     Tribina je održana u petak 20. ožujka 2015. godine u 12,30 u auli Sveučlišta u Zagrebu, Trg m. Tita 14.    Znanstveni odbor Akademik Pavao Rudan, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić, Akademija pravnih znanosti Hrvatske Prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Prof.dr.sc. Vladimir Andročec, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske Prof.dr. sc. Moses Schanfield, George Washington University, SAD Prof.dr.sc. Timothy Palmbach, University of New Haven, SAD Christopher Asplen, zamjenik Državnog odvjetnika SAD-a (1998-2002) Prof.dr.sc. Mitch Holland, Penn State University, SAD Prof.dr.sc. Davor Derenčinović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Prof.dr.sc. Dragan Primorac, The Pennsylvania State University, University of New Haven, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu i J.J.Strossmayera u Osijeku Prof.dr.sc. Anita Kurtović Mišić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu Prof.dr.sc. Ingeborg Barišić, Hrvatsko društvo za humanu genetiku  Na Tribini su vodeći eksperti iz multidisciplinarne perspektive raspravili suvremene tehnološke mogućnosti kao i pravni i institucionalni okvir u Republici Hrvatskoj za provedbu molekularno-genetske analize biološkog materijala pravomoćno osuđenih osoba kojima tijekom kaznenog postupka taj materijal nije izuzet, a u cilju eventualne obnove kaznenog postupka. Uvod u raspravu je bilo predavanje Stevena W. Beckera, jednog od vodećih američkih stručnjaka na ovu temu, o iskustvima provedbe “DNA Innocence Project-a” u SAD.   Steven W. Becker, odvjetnik, profesor suradnik, DePaul University, Chicago, SAD DNA Innocence Project in the United States of America and Exoneration of Convicted Persons by DNA Evidence U raspravi su uz članove Znanstvenog odbora i pozvane goste s komentarima sudjelovali i Prof.dr.sc. Duško Modly, Strukovna udruga kriminalista; Doc.dr.sc. Damir Primorac, Sveučilišni odjel za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu; Doc.dr.sc. Gordan Mršić, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić”; Prof.dr.sc. Gordan Lauc, Farmacetsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i GENOS d.o.o.; Želimir Radmilović, univ.spec.crim., Policijska Akademija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske; Dr.sc. Marta Dragičević Prtenjača, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Dr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.    Photo   
Potaknuti neuobiĉajeno brojnim i razliĉitim, a najĉešće proizvoljnim i nedovoljno i pogrešno argumentiranim stajalištima i izjavama sudionika, pa i predstavnika izvršne vlasti i pravne struke, u javnim raspravama povodom donošenja dvije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. sijeĉnja 2015. /U- III 4-150/2010 (predmet opt. Glavaš i dr.) U-I-3101/2014 (Obiteljski zakon), Predsjedništvo i Znanstveno vijeće Akademije, ostvarujući ciljeve svojeg djelovanja, na zajedniĉkoj sjednici održanoj 22. sijeĉnja 2015. jednoglasno su usvojili IZJAVU sa stajalištima o te dvije odluke te o javnim i medijskim raspravama. O sadržaju Izjave koja će biti dostavljena zakonodavnoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti Republike Hrvatske ovlašteni predstavnici Akademije obavijestit će javnost  U PONEDJELJAK 26. SIJEĈNJA 2015. U 12 SATI U VIJEĆNICI PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU  TRG M. TITA 14/II.
Predstavljanje Godišnjaka i objava...
Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 11. lipnja 2014. godine predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić, predsjednik Znanstvenog vijeća prof.dr.sc. Ivan Koprić i dopredsjednik prof.dr.sc. Davor Derenčinović predstavili su pred okupljenim članovima, medijima i zainteresiranom javnosti dva tematska broja Godišnjaka Akademije pravnih znanosti Hrvatske (oba o usklađivanju hrvatskog pravnog sustava s europskom pravnom stečevinom) i  "Izjavu Akademije pravnih znanosti Hrvatske o stanju pravnog sustava Republike Hrvatske nakon ulaska u članstvo Europske unije".   Tekst izjave dostupan je ovdje . 
Najava okruglog stola
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Medicinski fakultet u Zagrebu - Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" organiziraju    Okrugli stol E-zdravlje: zaštita pojedinca s obzirom na obradu osobnih podataka - učinak i utjecaj EU Uredbe 2016/679 Četvrtak 19. listopada 2017. Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (Dvorana A) Rockefellerova 4, Zagreb    Program je dostupan ovdje . 
22. Međunarodna znanstvena...
22. Međunarodna znanstvena konferencija ekonomskog i socijalnog razvoja „Pravni izazovi u modernom svijetu“ („22nd International Scientific Conference on Economic and Social Development – The Legal Challenges of Modern World“) po drugi put je održana na Pravnom fakultetu u Splitu uz suorganizaciju Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta Sjever, Pravnog fakulteta u Sarajevu i ESD konferencije te institucionalnu potporu Ministarstva državne imovine Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za mirenje, Udruge hrvatskih sudaca i Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U okviru cjelokupnog programa konferencije održano je više od 100 znanstvenih i stručnih prezentacija. Interdisciplinarnim pristupom ekonomsko-pravnim izazovima europskog i međunarodnog gospodarskog razvoja, komparativnom analizom znanstveno istraživačkih rezultata – ova je konferencija doprinijela unaprjeđenju znanstvene i praktične ekonomsko-pravne problematike.   Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije bila je Izv. prof. dr. sc. Željka Primorac koja je redovita članica Akademije pravnih znanosti Hrvatske, a uvodno predavanje održao je Predsjednik Akademije, prof.dr.sc. Davor Derenčinović.
"PRIMJENA MEĐUNARODNOG I...
6. travnja 2016. u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, u prostorijama Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, održano je predavanje Prof.emerit.dr.sc. Željka Horvatića s temom: "PRIMJENA MEĐUNARODNOG I NACIONALNIH PRAVA U POSTUPANJU PREMA AKTUALNOJ FENOMENOLOGIJI MIGRACIJA U EUROPI". Naglaske i zaključke iz predavanja, možete pogledati   ovdje.
Izaslanstvo Akademije u službenoj...
Na poziv iz Ureda Predsjednice Republike Hrvatske izaslanstvo Akademije pravnih znanosti Hrvatske u sastavu predsjednik prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić i dopredsjednik prof.dr.sc. Davor Derenčinović je uz predstavnike Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS) predvođene prof.dr.sc. Draganom Primorcem i Američke akademije forenzičkih znanosti 15.6.2015. godine posjetilo Predsjednicu Republike Hrvatske gospođu Kolindu Grabar Kitarović. Izaslanstvo Akademije tom je prigodom Predsjednicu Republike Hrvatske upoznalo s djelovanjem Akademije i suradnjom s Međunarodnim društvom primijenih bioloških znanosti i Američkom akademijom forenzičkih znanosti. Nakon toga, članove izaslanstava je primio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH prof.dr.sc. Vedran Mornar.  ( fotografija 1    fotografija 2 ) Ured Predsjednice RH/Domagoj Opačak fotografija 3
Održana redovita godišnja i izborna...
U vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 20. veljače 2014. godine održana je redovita godišnja i izborna skupština Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Skupština je usvojila izvještaje o radu predsjednika i predsjedništva, znanstvenog vijeća, nadzornog odbora i suda časti te završni račun za 2013. i financijski plan za 2014. godinu (v. repozitorij s lijeve strane - Izvještaji). Skupština je raspravila i usvojila izmjene Statuta kojim je smanjen broj članova predsjedništva i znanstvenog vijeća (za pročišćeni tekst statuta v. izborniku s lijeve strane pod "Statut"). Ovogodišnja skupština je bila i izborna pa su, nakon razrješenja dotadašnjih, izabrani novi članovi tijela upravljanja za sljedeće mandatno razoblje (v. "Ustrojstvo). Odlukom skupštine, a temeljem prijedloga znanstvenog vijeća ili na vlastitu zamolbu kandidata, 17 istaknutih pravnih znanstvenika primljeno je u redovito članstvo Akademije (za popis svih članova v. "Redoviti članovi").    /_news/13467/1.jpg /_news/13467/2.jpg /_news/13467/3.jpg /_news/13467/4.jpg /_news/13467/5.jpg /_news/13467/6.jpg /_news/13467/7.jpg
Sudjelovanje predsjednika APZH na...
Predsjednik APZH prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić nazočio je svečanosti dodjele odlikovanja predsjednika Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića (također člana APZH) uglednom američkom profesoru i stručnjaku za međunarodno kazneno pravo Cherifu Bassiouniju. Bassiouni koji je u Hrvatskoj i BiH istraživao masovne grobnice, uključujući i onu na Ovčari, odlikovan je za promicanje međunarodnog položaja i ugleda Hrvatske u području pravne znanosti, međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava te utvrđivanja činjenica o ratnim zločinima. Uz predsjednika, od članova Akademije svečanosti su nazočili dopredsjednik akademik Davor Krapac i redovita članica prof.dr.sc. Zlata Đurđević. 
Predavanje Predsjednika APZH prof....
U srijedu 11. rujna 2013. godine u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, održano je prvo predavanje u ciklusu susreta srijedom u sezoni 2013./2014., pod nazivom " PRAVO I (NE)PRAVDA  AD HOC HAAŠKOG TRIBUNALA ".  Predavanje je održao Predsjednik APZH prof. dr. emerit. sc. Željko Horvatić, povodom prvostupanjske presude od 29. svibnja 2013. bosanskohercegovačkim Hrvatima za zajednički zločinački pothvat. U sklopu rasprave nakon održanog predavanja, između ostalih, aktivno je sudjelovao i tajnik APZH prof. dr. sc. Davor Derenčinović. Izlaganje predsjednika Akademije možete pročitati u repozitoriju s lijeve strane (pod "Izlaganja").      /_news/12729/HDK 1.jpg /_news/12729/HDK 2.jpg /_news/12729/HDK 3.jpg /_news/12729/HDK 4.jpg  
Sudjelovanje Akademije pravnih...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske bila je jedan od suorganizatora 8. konferencije Međunarodnog udruženja za primijenjene biološke znanosti (ISABS) koja je od 24.-28. lipnja 2013. godine održan u Splitu. Na konferenciji je sudjelovalo više od 550 sudionika i 70 predavača iz 45 država među kojima i dobitnici Nobelove nagrade Ada Yonath (Weizmann Institute of Science), Aaron Ciechanover (Technion) i Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry). Utemeljitelji ISABS-a su prof.dr.sc. Dragan Primorac, prof.dr.sc. Moses Schanfield i prof.dr.sc. Stanimir Vuk-Pavlović. Akademija pravnih znanosti Hrvatske organizirala je panel pod nazivom "Medicine and the Law: Medical Expertise and Admissibility of Evidence Obtained through DNA Analysis in Court Proceedings". U radu panela kojeg su moderirali prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić i prof.dr.sc. Davor Derenčinović, svojim su izlaganjima sudjelovali prof.dr.sc. Davor Derenčinović, prof.dr.sc. Peter Henning, doc.dr.sc. Ivana Milas Klarić, doc.dr.sc. Matko Pajčić, doc.dr.sc. Maja Munivrana Vajda, mr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička i asist. Aleksandar Maršavelski.   /_news/10757/Nobelovci_Ciechanover_Huber_prof.dr._Primorac_i_prof.dr._Horvatic.jpg
Akademija među organizatorima najveće...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske jedan je od suorganizatora 8. ISABS konferencije koja se od održava od 24. do 28. lipnja u hotelu Le Méridien Lav u Splitu. Više o konferenciji na kojoj će Akademija pravnih znanosti Hrvatske organizirati pravnu sekciju v. ovdje . 
Suorganizacija znanstvenog skupa...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske je u suradnji s Hrvatskom udrugom za pravnu i socijalnu filozofiju te teoriju prava i države organizirala znanstveni skup "Hohfeldova teorija prava" koji je održan 22. ožujka 2017. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditelji skupa bili su doc.dr.sc. Luka Burazin, dr.sc. Mario Krešić i prof.dr.sc. Ivan Padjen. U ime Akademije pozdravni govor je održao predsjednik Znanstvenog vijeća prof.dr.sc. Ivan Koprić. 
Suorganizacija znanstvenog skupa...
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Akademija šumarskih znanosti zajednički su organizirale znanstveni skup "Moderne tehnologije - etika korištenja i pravne regulacije". Znanstveni skup je održan u prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora 17. ožujka 2017. godine uz sudjelovanje, ispred Akademije pravnih znanosti Hrvatske, predsjednika Akademije prof.dr.sc. Davora Derenčinovića kao moderatora i prof.dr.sc. Ivana Padjena, doc.dr.sc. Hrvoja Lisičara i doc.dr.sc. Lucije Vejmelke s izlaganjima:    http://www.amzh.hr/skupovi.html
Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Akademija šumarskih znanosti objavile su 30. studenog 2015. godine Izjavu o aktualnim prioritetima u razvitku visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj. Potaknute aktualnim političkim najavama i prijedlozima reformi u svim područjima društvenog života Akademije su Izjavu uputile svim političkim strankama, koalicijama stranaka, izabranim zastupnicima u Hrvatski Sabor i javnosti. Tekst izjave možete pročitati ovdje . 
1. Međunarodna konferencija...
U organizaciji Pravnog fakulteta u Zagrebu i Akademije pravnih znanosti Hrvatske (predsjednica organizacijskog odbora je prof.dr.sc. Nikoleta Radionov, tajnica Akademije) u Zagrebu je 15.-16. listopada 2015. godine održana 1. Međunarodna konferencija transportnog prava i prava osiguranja – INTRANSLAW Zagreb 2015. Na konferenciji je provedena  znanstvena i stručna rasprava na temu transportnog prava Europske unije   i brojnih aktualnih pitanja vezanih uz ovo opsežno i dinamično pravno područje, napose u svjetlu recentnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji i nužnog usklađivanja domaćeg pravnog poretka s pravnim poretkom Europske unije. Pozdravni govor na otvaranju konferencije održao je predsjednik Akademije prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić. Više informacija o konferenciji v. na  http://www.intranslaw.eu/?lang=hr  i  http://www.vecernji.hr/hrvatska/intranslaw-zagreb-2015-medunarodna-konferencija-o-transportnom-pravu-i-pravu-osiguranja-istaknula-nuznost-specijalizacije-pravosuda-1031094 . Foto 1 Foto 2 Video - izvještaj s konferencije  
Preuzimanje predsjedavanja...
Na zajedničkom sastanku sve četiri strukovne akademije (Akademija medicinskih znanosti hrvatske, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske i Akademija šumarskih znanosti) održanom 29.6.2015. godine u prostorijama Akademije medicinskih znanosti Hrvatske donesena je odluka da predsjedavanje Koordinacijom od tog datuma na razdoblje od šest mjeseci preuzme Akademija pravnih znanosti Hrvatske. 
Suorganizacija 9. konferencije...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske bila je jedan od suorganizatora 9. konferencije Međunarodnog udruženja za primijenjene biološke znanosti (ISABS) koja je od 22.-26. lipnja 2015. godine održan u Bolu na Braču. Na konferenciji je sudjelovalo više od 500 sudionika z 42 države među kojima i dobitnik Nobelove nagrade Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry). Akademija pravnih znanosti Hrvatske je u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) organizirala panel pod nazivom "Medicine and the Law: ". U radu panela kojeg su moderirali prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić i prof. Moses Schanfield (George Washington University) svojim su izlaganjima na poziv APZH sudjelovali prof.dr.sc. Davor Derenčinović i dr.sc. Lucija Sokanović.      /_news/15438/P6220276-crop.JPG /_news/15438/Brac Hotel.jpg /_news/15438/Brac3.jpg /_news/15438/Brac6.jpg /_news/15438/Brac7.jpg /_news/15438/Brac8.jpg /_news/15438/Brac9.jpg
Znanstveni skup "Izazovi...
Rezime i zaključci Znanstvenog skupa Akademije pravnih znanosti Hrvatske   Izazovi djelovanja hrvatskog javnog sektora u Europskoj uniji   koji je Akademija pravnih znanosti Hrvatske održala u Osijeku u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, 18. i 19. lipnja 2015. godine više  
Predavanje dr. Stefana Brunnhubera,...
Pozivamo Vas  na predstavljanje publikacije u izdanju Europske akademije znanosti i umjetnosti  i Rimskog kluba „Money and sustainability – the missing link“   u četvrtak 13. lipnja u 13,30 sati u Vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u zagrebu, Trg m. Tita 14   O publikaciji će govoriti dr. Stefan Brunnhuber, jedan od autora, član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti i Europske akademije znanosti i umjetnosti. Govornika će predstaviti i raspravom moderirati prof.emerit.dr.sc. Krešimir Sajko, član Europske akademije znanosti i umjetnosti i član znanstvenog vijeća Akademije pravnih znanosti hrvatske. Veselimo se vašem dolasku kojeg vas zbog velikog interesa molimo najkasnije do utorka 11. lipnja 2013. godine u 12 sati potvrditi gospodinu Kristianu Relkoviću na tel. 091 5377 636 ili na e-mail kristian.relkovic@pravo.hr
Znanstveni skup "Usuglašavanje...
Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Rijeci organizirala je znanstveni skup "Usuglašavanje hrvatskog pravnog sustava s europskom pravnom stečevinom" . Znanstveni skup održan je  4.-5. listopada 2012. godine u prostorijama Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (Ika).        
Dodjela nagrade Zaklade dr.sc....
Na svečanosti koja je povodom dodjele godišnjih nagrada Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić održana 7. svibnja 2012. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predsjednik Akademije prof.dr.sc. Željko Horvatić je u ime urednika i grupe autora ( prof.dr.sc. Igor Bojanić, prof.dr.sc. Davor Derenčinović, prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić, prof.dr.sc. Davor Krapac i prof.dr.sc. Maja Seršić) primio priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke " Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze ". Galeriju fotografija možete vidjeti OVDJE .
Nagrade Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić
  Na sjednicama uprave Zaklade dr.sc. Jadranko Crnić  od 19. ožujka i 5. travnja 2012. godine donesene su odluke o dobitnicima Nagrade i priznanja Zaklade za 2011. godinu:   Dobitnik Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj je   akademik   Vladimir Ibler , umirovljeni profesor Međunarodnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu.   Priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke dodijeljeno je  grupi autora (prof.dr.sc. Igor Bojanić, prof.dr.sc. Davor Derenčinović, prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić, prof.dr.sc. Davor Krapac i prof.dr.sc. Maja Seršić) za knjigu " Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze ", urednici prof.dr.sc. Davor Derenčinović i prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić.   Priznanje Zaklade za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava dodijeljeno je gospođi  Davorki Foretić , urednici Novog Informatora.   Svečanost dodjele priznanja održati će se 7. svibnja 2012. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 13.00 sati.  
XXIV. redovno savjetovanje Hrvatskog...
Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić na poziv je organizatora održao pozdravni govor na XXIV. redovnom savjetovanju Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu koje je od 1.-3. prosinca 2011. godine održano u Opatiji. Tom je prilikom naglasio višegodišnju dobru suradnju između Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu i Akademije pravnih znanosti Hrvatske.
Međunarodna konferencija "Osobna...
Povodom obilježavanja 10 godina od osnivanja, Akademija pravnih znanosti Hrvatske u suradnji s Hrvatskim udruženjem za kaznene znanosti i praksu organizirala je međunarodnu konferenciju "Osobna kaznena odgovornost u praksi "Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju". Konferencija je održana u ponedjeljak 28. studenog 2011. godine u vijećnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s početkom u 10 sati. Na konferenciji je predstavljena i monografija "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze". Program konferencije dostupan je u repozitoriju s lijeve strane. Nakon izlaganja autora monografije i recenzenta Stevena Beckera iz SAD, provedena je zanimljiva rasprava u kojoj je istaknuta neprihvatljivost konstrukcije zajedničkog zločinačkog pothvata za razvitak međunarodnog kaznenog prava i sudovanja. 
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Uvidom u statistiku posjeta internetskih stranica Akademije pravnih znanosti Hrvatske utvrdili smo da je tekst Studije koji je od 18. veljače 2011. godine u elektronskom obliku dostupan javnosti na hrvatskom i engleskom jeziku zaključno sa 23. siječnja 2011. godine ukupno spremljen 1557 puta (tekst na hrvatskom jeziku) odnosno 864 puta (tekst na engleskom jeziku).
v\:* {behavior:url(#default#VML);} o\:* {behavior:url(#default#VML);} w\:* {behavior:url(#default#VML);} .shape {behavior:url(#default#VML);} Normal 0 false 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} ZAKLJUČCI  PREDSJEDNIŠTVA I ZNANSTVENOG VIJEĆA AKADEMIJE PRAVNIH ZNANOSTI HRVATSKE O NACRTIMA PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUČILIŠTU I VISOKOM OBRAZOVANJU (7. lipnja 2011.)   Nakon što je proteklo sedam mjeseci od objavljivanja prvog teksta nacrta navedenih zakona i reakcija brojnih institucija koje djeluju u tom dijelu društvenih djelatnosti u Republici Hrvatskoj predlagatelj, ne obazirući se na argumentirane primjedbe i prijedloge za promjenu prvobitnog prijedloga, nisu promijenili njegove bitne sadržaje, već inzistiraju na donošenju upravo tako, po njima oblikovanog teksta. Zbog toga, a osobito zbog brojnih najnovijih nepovoljnih ocjena tog prijedloga u najvećem dijelu hrvatske akademske zajednice da nacrti prijedloga zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju sadrže niz odredaba kojima se ograničava Ustavom Republike Hrvatske zajamčena autonomija sveučilišta, njegovih sastavnica i individualne slobode i prava akademskih nastavnika i znanstvenika, APZH je odlučila ponovno upozoriti na svoja stajališta o prijedlozima zakona o znanosti i visokom obrazovanju.   1. Predložena struktura i nadležnost ključnih tijela u znanosti i visokom obrazovanju (Sveučilišno vijeće, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, Nacionalno vijeće za znanost i tehnologiju) dovode u pitanje načelo prema kojem isključivo sveučilište ima pravo uređivati svoj unutarnji ustroj i prioritete razvitka znanosti.   2. Umjesto poticanja i afirmacije rada Odbora za etiku i znanost u visokom obrazovanju i Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti visokog obrazovanja, ta se tijela predloženim zakonima ukidaju što je u suprotnosti sa zahtjevom za afirmaciju znanstvene etike i sudjelovanjem socijalnih partnera u raspravama oko financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Istodobno se novim zakonima predlaže uvođenje moralne odgovornosti s pravnim posljedicama ali bez pravnog temelja i pravnog postupka za zaštitu ustavnih sloboda i prava sveučilišnih nastavnika i drugih pripadnika akademske zajednice. No ne predlaže se ograničavanje etike u znanosti na davanje vještačkih mišljenja pa tako ostaje otvorenom mogućnost zloupotrebe etike za donošenje - navodno znanstvenih - odluka o životu i smrti.   3. Neprihvatljivo je utvrđivanje kapaciteta visokih učilišta od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje jer to predstavlja zadiranje u autonomnu nadležnost sveučilišta kod provedbe upisa studijskih programa.   4. Ukidanje pravne osobnosti fakulteta i umjetničkih akademija protivno je ustavnim jamstvima autonomije sveučilišta te slobodi znanstvenog, umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, koja opet proizlaze iz naravi kako tog stvaralaštva tako i sveučilišta. Naime, samo djelatnici pojedine znanosti, odnosno umjetnosti imaju znanstvene, odnosno umjetničke kvalifikacije da donose stručne odluke o tom koje će se djelatnosti obavljati u toj znanosti, odnosno umjetnosti u sveučilištu i tko je sposoban da ih obavlja kao nastavnik, suradnik, student ili čelnik te su samo ti djelatnici znanstveno, odnosno umjetnički kvalificirani prenijeti dio svojih ovlasti širim zajednicama znanstvenika i umjetnika, pa tako i sveučilištima.   5.   Neprihvatljivo je   da se individualna prava i slobode akademskih nastavnika u znatnoj mjeri ograničavaju propisivanjem neodređenih uvjeta za izdavanje i oduzimanje akademske dopusnice ( venia docendi ).   6. Neprihvatljiva su i za razvitak znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj predložena   rješenja kojima se u znatnoj mjeri otežava napredovanje nastavnika i znanstvenika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima i   stvara rizik od odljeva visokokvalitetnih kadrova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u privatni sektor i inozemstvo.   7. Neprihvatljivo je i sasvim neutemeljeno izjednačavanje sveučilišnih i stručnih studija.   8. Neprihvatljivo je da predloženi zakonski sadržaji otvaraju ničim opravdane mogućnosti za dezintegraciju postojećih struktura hrvatskih sveučilišta i neopravdanu komercijalizaciju i privatizaciju znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra za koje je država dužna skrbiti.   9. Neprihvatljivo je da u izradu nacrta zakona nisu bili uključeni predstavnici pravne znanosti, ujedno i članovi akademske zajednice, i to ne samo radi nomotehničke pomoći u oblikovanju teksta prijedloga zakona, već radi oblikovanja njegovih važnih sadržaja koji se odnose na ustavnopravna pitanja. U izradi novog prijedloga ti znanstvenici morali bi svakako biti uključeni.   10. Zbog svega navedenog Akademija pravnih znanosti Hrvatske smatra da predloženi zakoni bez odlaganja moraju biti povučeni iz zakonodavne procedure i da se izradi novih zakonskih prijedloga može pristupiti tek po izradi strategije razvitka znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.       Predsjednik Akademije Prof. emerit. dr. sc. Željko Horvatić     Predsjednik Znanstvenog vijeća Prof.dr.sc. Vladimir Ljubanović  
Predavanje predsjednika Akademije u...
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin-top:0cm; mso-para-margin-right:0cm; mso-para-margin-bottom:10.0pt; mso-para-margin-left:0cm; line-height:115%; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Na poziv Matice Hrvatske Austrije i uz preporuku Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić održao je u četvrtak 28. travnja ove godine u Hrvatskom centru u Beču predavanje o teoriji tzv. zajedničkog zločinačkog pothvata u posljednjoj presudi ad hoc Haaškog tribunala. Predavanje je bilo dobro posjećeno, a u raspravi poslije predavanja sudjelovali su i veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji gospodin Gordan Bakota i veleposlanik u misiji Republike Hrvatske pri OSS i UN gospodin Neven Madey te diplomati iz Veleposlanstva i Misije. 
Obavijest o održanoj konferenciji za...
Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Na konferenciji za sredstva javnog priopćavanja koje je sazvala Akademija pravnih znanosti Hrvatske za 18. veljače 2011. radi obavještavanja javnosti o slanju znanstvene studije o teoriji ZZP MKSJ ,  uvodne napomene dali su Predsjednik Akademije prof. emeritus dr. sc. Željko Horvatić koji je bio i predsjednik Savjeta Vlade RH za pomoć prijateljima suda u predmetima pred MKSJ i prof. dr. sc. Davor Derenčinović tajnik Akademije i član toga Savjeta   do prestanka njegovog   rada. Obojica su i suatori Studije.    Povodom upućivanja znanstvene studije „Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze/Theory of Joint Criminal Enterprise and International Criminal Law – Challenges and Controversies“ predsjedniku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu SFRJ g. Patricku Robinsonu 16. veljače 2011. godine valja istaknuti:   Normal 0 21 false false false HR X-NONE X-NONE /* Style Definitions */ table.MsoNormalTable {mso-style-name:"Table Normal"; mso-tstyle-rowband-size:0; mso-tstyle-colband-size:0; mso-style-noshow:yes; mso-style-priority:99; mso-style-qformat:yes; mso-style-parent:""; mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; mso-para-margin:0cm; mso-para-margin-bottom:.0001pt; mso-pagination:widow-orphan; font-size:11.0pt; font-family:"Calibri","sans-serif"; mso-ascii-font-family:Calibri; mso-ascii-theme-font:minor-latin; mso-fareast-font-family:"Times New Roman"; mso-fareast-theme-font:minor-fareast; mso-hansi-font-family:Calibri; mso-hansi-theme-font:minor-latin; mso-bidi-font-family:"Times New Roman"; mso-bidi-theme-font:minor-bidi;} Akademija pravnih znanosti Hrvatske dovršila je 2007. godine znanstvenu studiju o pojmu i sadržaju tzv. “zajedničkog zločinačkog pothvata“ u optužnicama i judikaturi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Tu znanstvenu studiju po   prijedlogu Vlade Republike Hrvatske sačinili su članovi Akademije stručnjaci za međunarodno pravo, međunarodno kazneno pravo,   kazneno pravo i kazneno procesno pravo, kako bi o tom pravno problematičnom pojmu raspravnim vijećima MKSJ mogli pružiti pomoć tzv. „prijatelji suda“ / amici curiae / predviđeni statutom tog suda. Budući da je prijedloge Vlade RH za „prijatelje suda“ svojevremeno MKSJ odbio, sada smo smatrali potrebnim i korisnim tu studiju dostaviti predsjedniku tog suda g. Robinsonu na upotrebu po njegovom nahođenju. O toj našoj namjeri obavijestili smo predsjednicu Vlade RH gospođu Jadranku Kosor koja je u razgovoru s predstavnicima Akademije 16. veljače 2011. godine dala suglasnost da se ta od Vlade RH zatražena studija učini na ovaj način dostupnom predsjedniku MKSJ i javnosti. Na osnovi te suglasnosti Akademija je 16. veljače 2011. godine uputila tekst studije na engleskom jeziku predsjedniku MKSJ gospodinu Patricku Robinsonu. Tekst studije na hrvatskom i na engleskom jeziku dostupan je od danas u elektronskom formatu na web stranicama Akademije pravnih znanosti Hrvatske http://www.pravo.hr/apzh . Osnovni zaključci te studije koja, se odnosi samo na pravne a ne i na činjenične sadržaje optužnica i judikature MKSJ su slijedeći:   1) Zajednički zločinački pothvat nije bio dijelom međunarodnog običajnog prava u vrijeme kada su, prema tvrdnjama optužnica, počinjena kaznena djela koja se optuženicima stavljaju na teret.   2)   Pravna konstrukcija”zajednički zločinački pothvat” je u   suprotnosti s načelom krivnje kao jednom od temeljnih načela suvremenog kaznenog prava.   3) Opasnim proširenjem elemenata odgovornosti zajednički zločinački pothvat je sasvim blizu krivnji zbog udruživanja ( guilt by association ) što nije predviđeno Statutom MKSJ.   4) Izvođenje zaključka o postojanju optuženikove namjere iz objektivnih okolnosti (inferencija) kod druge i treće kategorije zajedničkog zločinačkog pothvata upitno je s aspekta poštivanja načela presumpcije okrivljenikove nedužnosti koje je, između ostalog, propisano člankom 21/3 Statuta MKSJ.   5) Sudska praksa MKSJ u vezi primjene teorije zajedničkog zločinačkog pothvata i odredaba Statuta u kojima je ta teorija navodno sadržana nije jedinstvena i u suprotnosti je s načelima pravne sigurnosti i pravednosti.   6) Raširena primjena teorije zajedničkog zločinačkog pothvata na cjelokupne političke i vojne strukture države i druge “poznate i nepoznate” osobe ne ispunjava uvjet preciznog optuživanja i može stvoriti dojam o “političkom utjecaju” na međunarodno kazneno pravosuđe. Štoviše, umjesto osobne, pa   eventualne zapovjedne   odgovornosti određene konkretno optužene osobe, otvara se nedopustivi prostor za kaznenu odgovornost država, što je pravno neprihvatljivo   7) Široko koncipirane optužnice utemeljene na teoriji zajedničkog zločinačkog pothvata koje sadrže “kolektivno” optuživanje ne samo osoba protiv kojih je pokrenut kazneni postupak već cjelokupnih državnih i vojnih struktura kao i “znanih i neznanih osoba” ugrožava temelje i djelovanje MKSJ I međunarodnog kaznenog pravosuđa.   8) Davanje kredibiliteta teoriji zajedničkog zločinačkog pothvata u postupcima pred međunarodnim kaznenim sudovima stvara rizik od još raširenije i po temeljna ljudska prava intruzivnije primjene te teorije u postupcima pred nacionalnim sudovima. Primjena te teorije podriva suvremeno kazneno pravo utemeljeno na tradicionalnim načelima i pravnoj dogmatici.   9) Raširena primjena teorije zajedničkog zločinačkog pothvata imati će nedvojbeno, sagledive negativne posljedice na proces afirmacije međunarodnog kaznenog prava i pravosuđa kao supranacionalnog, neovisnog suda čovječanstva.   10) U praksi međunarodnih kaznenih tribunala teoriju zajedničkog zločinačkog pothvata valja nadomjestiti ostalim uvriježenim institutima osobne kaznene odgovornosti kao što su supočiniteljstvo i posredno počiniteljstvo.       U Zagrebu 18. veljače 2011.
Izaslanstvo Akademije kod...
Na poziv predsjednice Vlade Republike Hrvatske gospođe Jadranke Kosor, dipl.iur., izaslanstvo Akademije u sastavu prof.emerit.dr.sc. Željko Horvatić, predsjednik Akademije i prof.dr.sc. Davor Derenčinović, tajnik Akademije, razgovarali su u srijedu 16. veljače 2011. godine u prostorijama Vlade Republike Hrvatske s predsjednicom Vlade o dosadašnjim aktivnostima Akademije i planovima za sljedeće razdoblje. Predsjednica Vlade dala je podršku i suglasnost Akademiji da Studiju o zajedničkom zločinačkom pothvatu  praksi Međunarodnih kaznenih tribunala koju su članovi Akademije 2007. godine izradili za potrebe "prijatelja suda" dostavi predsjedniku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu SFRJ gospodinu Patricku Robinsonu.
Svečana obljetnica povodom 80 godina...
Na Pravnom fakultetu Sveučlilišta u Zagrebu je 16. prosinca 2014. godine održana svečana obljetnica povodom 80 godina života prof.emerit.dr.sc. Željka Horvatića i 140 godina od osnivanja Katedre za kazneno pravo, kazneni postupnik i filozofiju prava na tadašnjem Pravoslovnom i Državoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obljetnici je nazočio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Damir Boras, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske, suci Vrhovnog suda Republice Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, brojni sveučilišni nastavnici i osobe iz društvenog i javnog života.  Tom je prigodom organizirana izložba, a predstavljen je i poseban broj Zbornika Pravnog fakulteta u Zagrebu s radovima posvećenim profesoru Horvatiću.    Fotografija   Fotografija   Fotografija   Fotografija   Fotografija                                         Fotografija   Fotografija   Fotografija   Fotografija   Fotografija   Fotografija
Izaslanstvo Akademije na prijemu kod...
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je članove Akademije pravnih znanosti: predsjednika prof. emerit. dr. sc. Željka Horvatića, dopredsjednika prof. dr. sc. Davora Derenčinovića i predsjednika Znanstvenog vijeća prof. dr. sc. Ivana Koprića. Tema razgovora bila je Izjava o stanju pravnog sustava Republike Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju, koju je nedavno objavila Akademija. Leko je rekao da Izjavu ne doživljava kao kritiku već kao poticaj da se usklade pravni propisi jer njihova međusobna neusklađenost postaje javni problem koji koči hrvatsko društvo i njegov razvoj. Horvatić je istaknuo problem neadekvatnih prijevoda engleskih termina iz anglosaksonskog prava i njihove neusklađenosti s kontinentalnim pravom što unosi zbrku u sudske postupke. Dogovoreno je da Akademija u dogledno vrijeme stručnim tijelima Hrvatskoga sabora uputi konkretne prijedloge o načinu uklanjanja uočenih problema.  (preuzeto sa  http://www.sabor.hr ) Fotografija Fotografija