Žigovi prijavljeni u zloj vjeri u hrvatskom pravu i u pravu Europske unije

 

Mr. sc. Ana Rački Marinković
 
Pravni standard zle vjere javlja se u žigovnom pravu na više mjesta i vezano uz nekoliko pravnih instituta. Zlu vjeru nalazimo kod ograničenja prava zbog toleriranja uporabe kasnijeg žiga, kao iznimku primjene načela povjerenja u registar žigova te kao razlog za odbijanje registracije žiga. Cilj je rada prikazati kada se zla vjera javlja u žigovnom pravu, a posebno obratiti pažnju na zlu vjeru kao razlog za odbijanje registracije žiga. Posebno se razmatra činjenica što hrvatsko pravo ne poznaje takav razlog, te se vrši usporedba s pravom Europske unije gdje ovakav razlog postoji, ne samo u zakonima svih država članica nego je i razlog za odbijanje registracije žiga Zajednice. Analizira se praksa Europske unije u tumačenju ovog pojma te u pogledu dokazivanje postojanja zle vjere. Ističe se položaj žigova prijavljenih u zloj vjeri u mehanizmu proširenja učinaka žiga Zajednice na novo pridruženu državu Europskoj uniji zbog čega će se sudovi u Republici Hrvatskoj vrlo skoro, ulaskom u Europsku uniju, susresti sa ovim pravnim standardom.
 
Ključne riječi: žig, zla vjera, relativni razlozi za odbijanje registracije žiga, žig Zajednice, proširenje učinaka žiga Zajednice
 
Puni tekst članka dostupan je na
 

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=56064

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana