S. SGAGA:
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu

Presjek prekršajne i kaznene odgovornosti u slovenskim općinama

Sabina Zgaga ; Fakultet za sigurnosne znanosti Sveučilišta u Mariboru, Ljubljana, Slovenija 

 

The Intersection of Misdemeanor and Criminal Responsibility in Slovenian Municipalities

Sabina Zgaga ; Faculty of Criminal Justice and Security, University of Maribor, Ljubljana, Slovenia

 


Novim Zakonom o komunalnom redarstvu (Zakon o občinskem redarstvu) lokalne jedinice komunalnog redarstva u Sloveniji stekle su ovlasti slične onima koje ima policija. Iako se njihovo djelovanje u prvom redu odnosi na prekršaje, djelovanje prometnih redara može izravno utjecati i na kazneni postupak; na primjer, može rezultirati prikupljanjem dokaza relevantnih za kazneni postupak. Prema čl. 18. slovenskog Zakona o kaznenom postupku sud ne može temeljiti svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, dokazima koji su pribavljeni protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku za koje je predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke te onim dokazima za koje se doznalo na temelju nezakonitih dokaza. To pravilo treba uzeti u obzir i prilikom prosuđivanja dopustivosti dokaza koje je pribavilo komunalno redarstvo. Stoga neće biti dopušteni dokazi koji su pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Također, sud ne smije temeljiti svoju odluku na dokazima koji su pribavljeni protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku i za koje je predviđeno da se ne smiju uporabiti kod donošenja sudske odluke. To, međutim, ne treba tumačiti tako da komunalno redarstvo prilikom prikupljanja dokaza treba slijediti odredbe Zakona o kaznenom postupku, već bi bilo dovoljno da su dokazi pribavljeni u skladu sa zakonom koji uređuje odnosnu materiju kao lex specialis. Nadalje, komunalno redarstvo ne bi se smjelo koristiti svojim ovlastima malae fidei, tj. s namjerom pronalaska dokaza kaznenog djela. Svi ti zahtjevi mogu se pronaći u odlukama Ustavnog suda Republike Slovenije te Vrhovnog suda. Posebno relevantna u pogledu neizravnog utjecaja komunalnog redarstva na kazneni postupak jest i doktrina o “plodovima otrovne voćke”. 
Gledajući s poredbenog aspekta, pojedine zemlje imaju dugu i bogatu tradiciju lokalnog i/ili dobrovoljnog redarstva (Njemačka), dok su druge (Hrvatska) tek nedavno uvele komunalno redarstvo s ograničenim ovlastima. U svim slučajevima, međutim, uporaba tih ovlasti može rezultirati prikupljanjem dokaza koji mogu biti izravno ili neizravno relevantni za kazneni postupak. Kao i u Sloveniji, i u tim zemljama dopustivost takvih dokaza u kaznenom postupku ovisi o tome jesu li prikupljeni u skladu s ustavnim pravima, a ne prema strogo određenim standardima kaznenog postupka koji bi bili primjenljivi u tim parakaznenim postupcima.
U skladu sa svim navedenim, temeljna teza rada može biti potvrđena. Stroža zakonska pravila Zakona o kaznenom postupku ne moraju biti ispunjena u pogledu dopustivosti u kaznenom postupku dokaza koje je pribavilo komunalno redarstvo, međutim oni moraju biti prikupljeni u skladu s ustavnim pravima te posebnim zakonskim odredbama kojima je uređeno djelovanje tih tijela.

Ključne riječi
komunalno redarstvo; prekršajni postupak; kazneni postupak; dokaz; dopustivost

 

Puni tekst dostupan na