Prof. dr. sc. Jakša Barbić
Raspravlja se na kojim se pravnim osnovama može zastupati brodara. Navodi se da je povjeravanje nekome da obavlja određene poslove samo jedna od tih osnova. Naglašava se da u pogledu osnova za zastupanje brodara vrijedi što i za zastupanje drugih osoba.
Iznosi se gospodarska potreba da se za zastupanje posebno pravnih osoba prihvate i takvi oblici zastupanja koje je stvorila poslovna praksa i za to daju razlozi. Prikazuje se kako je to riješeno kod nas u posljednjih pola stoljeća. Naglašava se da je isto malo izmijenjeno pravilo usprkos brojnim promjenama propisa održano do danas. Ono odgovara potrebama prakse kako su se one pokazale kod nas i u drugim zemljama.
Navode se primjeri sudskih odluka u kojima je utvrđeno tko su sve punomoćnici po zaposlenju. Daju se mjerila za određenje opsega ovlasti za zastupanje. Ističe se da je za to bitno shvaćanje u poslovnoj praksi pa se time štite treći koji su u dobroj vjeri. Navodi se pod kojim uvjetima ograničenja ovlasti za zastupanje djeluju prema trećim osobama.
Razmatraju se ovlasti zapovjednika broda i zaključuje da je on punomoćnik po zaposlenju brodara za čije ovlasti vrijedi sve što i za druge takve punomoćnika. Ističe se da se njegova ovlast za zastupanje brodara unosi u nacionalne zakone ali da bi prema shvaćanju pomorske poslovne prakse bila takva i da nije u njima prihvaćena.
Iznosi se gospodarska potreba da se za zastupanje posebno pravnih osoba prihvate i takvi oblici zastupanja koje je stvorila poslovna praksa i za to daju razlozi. Prikazuje se kako je to riješeno kod nas u posljednjih pola stoljeća. Naglašava se da je isto malo izmijenjeno pravilo usprkos brojnim promjenama propisa održano do danas. Ono odgovara potrebama prakse kako su se one pokazale kod nas i u drugim zemljama.
Navode se primjeri sudskih odluka u kojima je utvrđeno tko su sve punomoćnici po zaposlenju. Daju se mjerila za određenje opsega ovlasti za zastupanje. Ističe se da je za to bitno shvaćanje u poslovnoj praksi pa se time štite treći koji su u dobroj vjeri. Navodi se pod kojim uvjetima ograničenja ovlasti za zastupanje djeluju prema trećim osobama.
Razmatraju se ovlasti zapovjednika broda i zaključuje da je on punomoćnik po zaposlenju brodara za čije ovlasti vrijedi sve što i za druge takve punomoćnika. Ističe se da se njegova ovlast za zastupanje brodara unosi u nacionalne zakone ali da bi prema shvaćanju pomorske poslovne prakse bila takva i da nije u njima prihvaćena.
Ključne riječi: zapovjednik broda; zastupanje; punomoćnik po zaposlenju
Puni tekst članka dostupan je na
http://hrcak.srce.hr/file/28445