Etničko čišćenje kao oblik genocida? Hrvatsko zakonodavstvo i praksa u svjetlu međunarodnih izvora  

 

 

U ovom radu analizira se pojam tzv. etničkog čišćenja i pitanje može li etničko čišćenje biti kažnjivo kao genocid. Pitanje je osobito aktualno u kontekstu hrvatskog pravnog sustava jer, za razliku od međunarodnih izvora, Kazneni zakon RH kao genocid inkriminira i prisilno raseljavanje pučanstva počinjeno s namjerom potpunog ili djelomičnog uništenja određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Usprkos tome što se pod određenim pretpostavkama radnjama u podlozi etničkog čišćenja mogu ostvarivati objektivna obilježja genocida i prema među-
narodnom pravu, treba voditi računa o tome da genocid karakterizira specijalna namjera uništenja koja nije nužno prisutna kod etničkog čišćenja. Stoga se, unatoč određenom preklapanju sadržaja, između tih dvaju pojmova ne može automatski staviti znak jednakosti, kao što su izgleda ponekad pogrešno činili hrvatski sudovi.  

 

Ključne riječi:  etničko čišćenje, genocid, namjera uništenja, zločin protiv čovječnosti

 

Puni tekst dostupan