Barbara Herceg Pakšić: Tvorba novih standarda u slučajevima teških oblika govora mržnje: ...

Tvorba novih standarda u slučajevima teških oblika govora mržnje: negiranje genocida pred Europskim sudom za ljudska prava

Dr. sc. Barbara Herceg Pakšić, docentica Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Stjepana Radića 13, Osijek, Hrvatska; bherceg@pravos.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-7052-928X

 

Sažetak

Suzbijanje različitih manifesta govora mržnje neodvojivo je od utjecaja nacionalnog bremena te europskih obveza koje pojedina zemlja preuzima. U tom kontekstu, imajući u vidu vrlo oskudnu nacionalnu sudsku praksu, ali i nedostatak preciznosti u određenjima glede predmetne tematike, pravni standardi Europskog suda za ljudska prava krucijalni su za promišljanje i zaključivanje o slučajevima govora mržnje radi stvaranja usmjerenja za nacionalne sustave. Prva kaznena osuda za negiranje armenskoga genocida povod je ovomu radu. Njezin snažan odjek i polemike laičke i stručne javnosti na međunarodnoj razini poticaj su istraživanju ove pravne teme. Zato je svrha rada najprije istražiti slučajeve negiranja genocida pred ovim Sudom kako bismo ocijenili snalazi li ih sve ista sudbina, imajući u vidu da je riječ o teškim oblicima govora mržnje koji nisu (ili ne bi trebali biti) zaštićeni zajamčenom slobodom izražavanja. Nakon izlaganja nekih specifičnih pitanja, analizom presuda, razmatranjem relevantnih odredaba i specifičnih pravnih mehanizama dolazimo do zaključaka značajnih i za nacionalni sustav te upućujemo na trendove koje je ovaj Sud postavio glede predmetne problematike.

Ključne riječi: govor mržnje, genocid, negiranje, denijalizam, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava

Puni tekst: http://hrcak.srce.hr/181636

Stranice: 229 - 253

 

____________________________________________________________________________________________________________

 

New Standards in Cases of Severe Hate Speech Forms: Denial of Genocide at the European Court of Human Rights

Barbara Herceg Pakšić, Ph. D., Assistant Professor, Faculty of Law, Josipa Juraj Strossmayer University of Osijek, Stjepana Radića 13, Osijek, Croatia; bherceg@pravos.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-7052-928X

 

Summary

The suppression of various hate speech manifestations is inseparable from the influence of national heritage and the obligations undertaken at the European level. In this context, given the very meagre national jurisprudence but also a lack of precise determinations regarding the subject area, the legal standards of the European Court of Human Rights are crucial when it comes to reasoning on hate speech cases in order to create guidelines for national systems. The first judgement for the Armenian genocide denial is the principal motive for this paper. Its powerful echo and polemics at the international level were stimulative for subject matter research. The purpose of the article is to examine the cases of genocide denial at the ECtHR in order to assess whether they all have the same fate, bearing in mind that this is a serious hate speech form that is not (or should not be) protected through guaranteed freedom of expression. Therefore, we raise some specific questions, analyse judgments, consider the relevant provisions and specific legal mechanisms in order to come to conclusions significant for the national system as well as point out the trends that this Court has set regarding the issue concerned.

Keywords: hate speech, genocide, denial, human rights, the European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms

Full text: http://hrcak.srce.hr/181636

Pages: 229 - 253

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana