ULOGA SEKTORSKOG REGULATORA NA TRŽIŠTU ŽELJEZNIČKIH USLUGA

 

Dr. sc. Nikola Popović, član Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb; nikola.popovic@hakom.hr

 

THE ROLE OF THE SECTORAL REGULATOR IN THE RAIL SERVICES MARKET

 

Nikola Popović, Ph. D., Member of the Council of Croatian Regulatory Authority for Network Industries (HAKOM), Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb; nikola.popovic@hakom.hr

 

Željeznička infrastruktura i željeznički promet tradicionalno su i povijesno od nacionalnog i strateškog interesa svake države, što objašnjava ponešto sporije liberalizacijske procese u odnosu na neke druge mrežne djelatnosti na zajedničkom tržištu Europske unije, kao što su primjerice elektroničke komunikacije. Prioritet Europske unije je ostvarenje zajedničkog europskog željezničkog područja (Single European Railway Area, SERA) kao načina dugoročnog osiguranja konkurentnosti željezničkog prometa. To je moguće pojednostavljenjem postupaka pružanja željezničkih prijevozničkih usluga, podizanjem kvalitete željezničkih i prijevozničkih usluga te uklanjanjem tržišnih neuspjeha koji mogu biti razlog neučinkovitog raspolaganja javnim sredstvima. Povećanje učinkovitosti željeznice moguće je otvaranjem tržišta za nove prijevoznike, za što je potrebno osigurati neovisnost upravitelja željezničke infrastrukture i upravitelja željezničkih uslužnih objekata. Navedeno se ostvaruje računovodstvenim razdvajanjem između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika ako su oni vertikalno integrirani gospodarski subjekt, odnosno njihovim strukturnim razdvajanjem u zasebna trgovačka društva. EU je u posljednjih petnaestak godina donio tri pravna okvira kojima se ojačava uloga regulatornih tijela i osigurava jednak pravni položaj prijevoznika na tržištu osobito kroz neovisnost dodjele prometnih kapaciteta i određivanja naknada za njihovo korištenje. Uz navedeno, organiziraju se modeli sufinanciranja izgradnje nove i poboljšanja postojeće željezničke infrastrukture sredstvima EU fondova, podizanja interoperabilnosti i sigurnosti na razini EU-a, što bi trebalo olakšati prekogranični promet, osobito na dužim teretnim trasama, tzv. paneuropskim koridorima. Kombiniranje otvorenog pristupa nužnim željezničkim resursima i otvorenog javnog poziva za obavljanje usluga javnog prijevoza putnika omogućuje, sukladno stavovima koje zastupa Europska komisija, daljnje otvaranje tržišta kao što je već ostvareno u međunarodnom teretnom i putničkom prometu. Novi, četvrti željeznički okvir EU-a koji je u pripremi trebao bi povećati interes korisnika željezničkog prijevoza i učiniti tu prometnu granu konkurentnijom u odnosu na cestovni i zračni promet. Veći broj tržišnih takmaca trebao bi potaknuti produktivnost, specijalizaciju i inovativne poslovne modele uz veću uporabu informacijskih tehnologija. To bi trebalo doprinijeti povećanju putnika i tereta te novom zapošljavanju u željeznici i s njom povezanoj industriji.

Ključne riječi: liberalizacija; željeznica; regulator; konkurencija

 


Copyright (C) 2017 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana