Dejudicijalizacija ovršnog postupka u Hrvatskoj i nekim zemljama njezina okruženja
Dr. sc. Aleksandra Maganić, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb; amaganic@pravo.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-1941-429X
Sažetak
Dejudicijalizacija u ovršnom postupku provodi se prijenosom sudskih ovlasti na osobe ili tijela ovlaštene poduzimati određene radnje u određivanju i provedbi ovrhe. To je proces koji u različitim pravnim sustavima može imati posve različit tijek. Usporedba procesa dejudicijalizacije u hrvatskome ovršnom pravu, kao središnjeg cilja istraživanja ovoga rada, s procesima dejudicijalizacije nekih susjednih zemalja upućuje na određene razlike i sličnosti u smislu ostvarenih rezultata. Naime, za razliku od Hrvatske koja nije prihvatila privatizaciju ovrhe organizacijom ovršiteljske službe, Makedonija, Srbija i Crna Gora već bilježe određene, manje ili više dobre rezultate koji su ostvareni uvođenjem javnih ovršitelja. S obzirom na to da je u Hrvatskoj osnovana radna skupina čiji je zadatak donošenje novoga Ovršnog zakona, važno bi bilo znati u kojem će se smjeru hrvatski ovršnopravni razvoj de lege ferenda razvijati. Nadamo se da će stoga tematika ovog rada koji se, prije svega, bavi dejudicijalizacijom hrvatskoga ovršnog prava započetom prijenosom ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javnim bilježnicima, nastavljene prijenosom ovrhe na novčanim sredstvima i organizacijom elektroničke javne dražbe FINA-i te prijenosom ovlasti za donošenje naloga za plaćanje HRT-u pridonijeti odabiru odgovarajućega ovršnopravnog modela koji će ovrhu učiniti djelotvornom, a građane zaštititi od povećanih troškova provedbe ovrhe.
Ključne riječi
dejudicijalizacija; ovrha; javni bilježnik; FINA; HRT; javni ovršitelj
Hrčak ID: 216252
URI
https://hrcak.srce.hr/216252
Stranice: 707-737
_____________________________________________________________________________________________________
Dejudicialisation of the Enforcement Procedure in Croatia and Some Neighbouring Countries
Aleksandra Maganić, Ph. D., Associate Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb; amaganic@pravo.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-1941-429X
Summary
Dejudicialisation in the enforcement procedure is carried out by transferring judicial powers to persons or bodies authorized to take certain actions in determining or ordering enforcement. In different legal systems this process may take a completely different course. As the central aim of the research presented in this article, a comparison of the process of dejudicialisation in the Croatian Enforcement Act with the processes of dejudicialisation in some neighbouring countries, points to certain differences and similarities in terms of the results achieved. Unlike Croatia, which has not accepted the privatisation of enforcement by means of an enforcement service organisation, Macedonia, Serbia and Montenegro have already achieved relatively good results by introducing public enforcement agents. Since a working group has been set up in Croatia with the task to adopt a new enforcement act, it might be important to know in which direction enforcement in Croatia de lege ferenda will develop. In this context, we hope that the topic of this article dealing primarily with dejudicialisation of the Croatian Enforcement Act, initiated by the transfer of enforcement to public notaries on the basis of a trustworthy document, then by the transfer of enforcement of pecuniary claims and the organisation of electronic public auction by the Croatian Financial Agency (FINA), as well as the transfer of powers to the Croatian National Television (HRT) for issuing broadcast licence fee payment orders will contribute to the selection of an appropriate enforcement model that will render enforcement effective and protect the citizens from incurring increased costs of enforcement.
Keywords
dejudicialisation; enforcement; public notary; FINA; HRT; enforcement agents
Hrčak ID: 216252
URI
https://hrcak.srce.hr/216252
Pages: 707-737