Kako je u Njemačkoj uvijek bilo mnogo Hrvata, njemački sudovi su uvijek trebali rješavati slučajeve primjenjujući hrvatsko nasljedno pravo. Pritom su se susretali s nekim poteškoćama, a neke od njih su prikazane u ovome radu. U jednom od slučajeva pojavio se problem načina utvrđivanja nedostojnosti za nasljeđivanje jer je u njemačkom pravu za to potrebno utvrđivanje putem posebne tužbe te nikada od strane suda po službenoj dužnosti. Drugi slučaj govori o dvostrukom državljaninu koji ima bosansko i hrvatsko državljanstvo. Ovaj slučaj je doveo do pitanja proizvodi li Međunarodni ugovor sklopljen 29. 3. 2007. između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o dvostrukom državljanstvu i kontroli granica kolizijskopravne učinke.
Na kraju treba reći kako će ovi problemi i rješenja biti od važnosti i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer će uvijek biti pravnih pitanja koja treba riješiti na bilateralnoj razini.

Ključne riječi
međunarodno privatno pravo; nasljedno pravo; dvostruko državljanstvo; nedostojnost za nasljeđivanje

Puni tekst članka dostupan na