IVANA VUKOREPA:
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
Ivana Vukorepa: Cross-Border Platform Work: Riddles for Free Movement of Workers and Social...

Cross-Border Platform Work: Riddles for Free Movement of Workers and Social Security Coordination

 

Ivana Vukorepa, Ph. D., Associate Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; ivana.vukorepa@pravo.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0001-6759-9992

 

Summary
Platform work is atypical new form of work enabled by digital technology. It is characterized by a triangular relationship between digital platform, platform worker, and client. Since it takes diverse employment forms, it poses labour law, social security law and taxation concerns in the national context. Platform work with cross-border elements is even more complex and under-researched. Hence, the purpose of this paper is to provide legal analysis on the relevance, riddles and challenges in the application of EU acquis on free movement of workers and social security coordination to various scenarios of cross-border platform work. It tries to identify potentially problematic EU rules and provides some reflections on their possible improvements.

Keywords: platform workcross-border platform workfree movement of workerssocial security coordinationsupplementary (occupational) pensions

Hrčak ID: 244583

URI: https://hrcak.srce.hr/244583

Stranice: 481-511

_____________________________________________________________________________________________________

Prekogranični platformski rad: zagonetke za slobodu kretanja radnika i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti

 

Dr. sc. Ivana Vukorepa, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; ivana.vukorepa@pravo.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0001-6759-9992

 

Sažetak
Platformski rad (rad preko digitalne platforme) novi je oblik rada koji je omogućila digitalna tehnologija 21. stoljeća. Karakterizira ga trostrani odnos između digitalne platforme, pružatelja usluge (osobe koja obavlja rad i/ili je primila narudžbu za određeni rad putem digitalne platforme, tzv. platformski radnik) i primatelja usluge (tzv. klijent). Platformski rad u praksi poprima različite oblike od kojih su najčešći: 1) rad koji nudi lokalnu uslugu prijevoza i isporuke, 2) rad koji se obavlja na mjestu krajnjeg korisnika ili kupca, 3) rad podijeljen u vrlo male radne zadatke koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta i 4) rad koji se sastoji od visokokvalificiranog rada koji se izvodi na daljinu i isporučuje putem interneta. Platformski rad može se obavljati na temelju različitih ugovora s prestacijom rada (radnik na temelju ugovora o radu ili kao samozaposlena osoba obavljajući rad npr. na temelju ugovora o djelu ili autorskom djelu), pa stoga predstavlja izazov u primjeni propisa radnog i poreznog zakonodavstva te sustava socijalne sigurnosti.
Osim izazova koje takav rad predstavlja u nacionalnom kontekstu, platformski rad s prekograničnim elementima još je specifičniji i složeniji. Stoga smo u ovom radu istražili prikladnost pravne stečevine EU-a u području slobode kretanja radnika i koordinacije sustava socijalne sigurnosti u tri moguće situacije s prekograničnim elementom: 1) platformski radnik koji obavlja posao u matičnoj državi članici za platformu i/ili krajnjeg korisnika smještenog u drugoj državi članici, 2) platformski radnik koji se fizički preseli u drugu državu članicu ili obavlja rad u drugoj državi članici; 3) platformski radnik koji istodobno radi u različitim državama članicama.
Provedena pravna analiza složenih propisa EU-a relevantnih za prekogranične situacije upućuje na moguće probleme u primjeni na platformski rad s prekograničnim elementima. Naime, unatoč vrlo širokom konceptu pojma “radnik” razvijenom u sudskoj praksi Suda EU-a, osobni djelokrug Uredbe 492/201, Direktive 2014/54/EU i Direktive 2014/50 u potpunosti ne odgovaraju potrebama platformskih radnika, posebno ako su zaposleni kao samozaposlene osobe (npr. prikriveno samozaposlene ili ovisne isključivo o jednom naručitelju). Konačno, unatoč relativno jasnim kolizijskim pravilima propisanim Uredbom 593/2008, Uredbom 883/2004 i Uredbom 987/2009, istraživanje je otkrilo neke zagonetke u primjeni s problematičnim praktičnim implikacijama u vezi s pitanjem utvrđivanja mjerodavnog prava.

Ključne riječi: platformski radrad putem digitalne platformesloboda kretanja radnikakoordinacija sustava socijalne sigurnostistrukovne mirovine

Hrčak ID: 244583

URI: https://hrcak.srce.hr/244583

Stranice: 481-511