JÓZSEF BENKE:
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu

József Benke: “Should I Have Been Carried

From the Womb to the Grave?” The

Judicial Practice of Pecuniary Damages

for Birth With Genetic or Teratological

Harm in Hungary and Its Possible Impact

on Medical Practice

“Should I Have Been Carried From the Womb to the Grave?” The Judicial Practice of Pecuniary Damages for Birth With Genetic or Teratological Harm in Hungary and Its Possible Impact on Medical Practice 

József Benke, Ph. D., Associate Professor, Faculty of Law, University of Pécs, 48-astér 1., Pécs, Hungary; Judicial Counsel at the Regional High Court of Appeal of Pécs, Rákóczi út 34., Pécs, Hungary; benke.jozsef@ajk.pte.hu; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-4085-8821

Summary
The medical content of the concept of fetal genetic or teratological harm, or of a disorder incompatible with postnatal life, which is a legal condition of the right of self-determination to terminate pregnancy granted until the 20th/24th week of pregnancy or without time limitation in Hungary, is changing as medical science and diagnostics evolve. Medical bodies, legislature, and judiciary – as well as families – need to reflect on this fundamental issue of society. The article draws lessons and makes recommendations based on the results obtained in the investigation of the practice of the Supreme Court (now: Kúria) and Regional High Courts of Appeal in cases decided between 2015 and 2021. The compensation for damage to parents was granted either to the full cost of raising the child born with an unrecognized genetic or teratological defect or, conversely, merely the additional costs causally related to the nature-based harm were awarded. This survey of the entire body of domestic case law reveals the scope of damages to be paid and the types of wrongful conduct in the diagnosis, information, screening, targeted testing, licensing, or determination of likelihood of disorder. Contrary to its national scope, the article sheds light on correlations useful for the international audience of wrongful birth cases regarding the presumed effect of high compensation amounts on the possible increase in the medical availability of abortion indications.

Key words: compensation for pecuniary damages, fetal diagnostics, genetic and teratological harm to the fetus, impacts of tort law jurisdiction on medical practice, medical negligence

DOIhttps://doi.org/0.3935/zpfz.72.5.01  

Hrčak ID: 284800

URI: https://hrcak.srce.hr/284800  

Pages: 1145-1182

________________________________________________________________________________________________________

“Je li me trebalo iz utrobe u grob staviti?” Sudska praksa u dosuđivanju naknade štete za rođenje djeteta s genetskim ili teratološkim oštećenjem u Mađarskoj i njezin mogući učinak na medicinsku praksu

 

Dr. sc. József Benke, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, 48-as tér 1., Pečuh, Mađarska; sudski savjetnik pri Područnom žalbenom sudu u Pečuhu, Rákóczi út 34., Pečuh, Mađarska; benke.jozsef@ajk.pte.hu; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-4085-8821

Sažetak
Značenje medicinskog pojma fetalnog genetskog ili teratološkog oštećenja, ili poremećaja koji onemogućuje postnatalni život, a što je zakonski uvjet za ostvarenje prava na prekid trudnoće, dopuštenog do 20./24.-og tjedna trudnoće ili bez vremenskog ograničenja u Mađarskoj, mijenja se uporedo s razvojem medicinske znanosti i dijagnostike. O ovom temeljnom pitanju za čitavo društvo moraju promišljati kako medicinska tijela, zakonodavac i sudovi pa tako i obitelji. U radu se iznose zaključci i preporuke na temelju rezultata analize prakse Vrhovnog suda (Kúria) i područnih visokih žalbenih sudova u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Naknada štete roditeljima dosuđivana je ili u punom iznosu troškova podizanja djeteta rođenog s neprepoznatim genetskim ili teratološkim oštećenjem ili pak u iznosu koji je odgovarao tek dodatnim troškovima povezanima s prirodno nastalim oštećenjima. Ovo istraživanje, koje je obuhvatilo ukupnu domaću sudsku praksu, pokazuje raspon iznosa dosuđene naknade štete i vrste pogrešaka, odnosno štetnih radnji počinjenih pri dijagnozi, informiranju, pregledima, ciljanim testovima, licenciranju i određivanju vjerojatnosti poremećaja. Usprkos usredotočenosti na nacionalnu praksu, u članku se ukazuje na korelacije koje mogu biti od koristi na međunarodnoj razini u predmetima za naknadu štete vezanima uz rođenje djeteta s urođenim oštećenjima, a u smislu pretpostavljenog učinka visokih iznosa naknade štete na mogući porast medicinskih indikacija za prekid trudnoće.

Ključne riječi: novčana naknada štete, fetalna dijagnostika, genetska i teratološka oštećenja fetusa, učinci građanskopravne sudske prakse na medicinsku praksu, nesavjesno liječenje

DOI: https://doi.org/0.3935/zpfz.72.5.01  

Hrčak ID: 284800

URI: https://hrcak.srce.hr/284800  

Stranice: 1145-1182