Treba li se u hrvatskom obveznom pravu koristiti konceptima pozitivnog i negativnog pogodbenog interesa?

Marko Baretić

Sažetak
U radu se analiziraju stavovi naše pravne književnosti o konceptima negativnog i pozitivnog pogodbenog interesa. Prilikom izlaganja o obujmu naknade štete naša pravna književnost često se koristi konceptima negativnog i pozitivnog pogodbenog interesa, preuzetim iz njemačkog pravnog poretka. Pritom, izneseni stavovi u znatnoj su mjeri međusobno divergentni i često neadekvatno argumentirani. Zbog toga autor u radu ponajprije nastoji utvrditi sadržaj i funkcije koncepata negativnog i pozitivnog pogodbenog interesa u njemačkom pravu, odakle ti koncepti potječu. Provedena analiza pokazuje da su stavovi naše pravne književnosti u znatnoj mjeri rezultat neadekvatne interpretacije njemačkog prava. Isto tako, analiza pokazuje da je sustav određivanja obujma odštete u njemačkom pravu u znatnoj mjeri konceptualno različit od našeg pozitivnopravnog sustava. Posljedično, tumačenje našeg prava kroz prizmu primjene koncepata pozitivnog i negativnog interesa često dovodi do rezultata koji su suprotni našem pozitivnopravnom uređenju. Zbog svega toga autor zaključuje da je korištenje konceptima negativnog i pozitivnog pogodbenog interesa prilikom tumačenja našeg prava neopravdano te se zalaže za korištenje u nas uobičajenim i pozitivnopravno utemeljenim konceptima stvarne štete i izmakle dobiti.

Ključne riječi
negativni i pozitivni pogodbeni interes; negativni pogodbeni interes; pozitivni pogodbeni interes; obujam odgovornosti; interes povjerenja; interes ispunjenja

Puni tekst dostupan na

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=147374