Philosophical Background of the Condictio Claims in Classical Roman Law
Henrik-Riko Held; Ph. D., Assistant Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb; hheld@pravo.hr;
ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6217-2655
Summary
In this article the author analyses the problem of the philosophical background of the condictio claims in classical Roman law from three different aspects. First he deals with the issue of the apparent origins of the philosophical principles and concepts associated with condictio claims in sources such as ius naturale, aequitas, natura, etc. After dismissing the possibility of their postclassical origin, the focus of the analysis shifts to the possible influences of certain Greek philosophical schools on them, namely the Peripatetics and the Stoics. Finally, the actual reach of such influence is discussed.
Keywords
condictio; unjustified enrichment; ius naturale; aequitas; Roman law
Pages: 347-375
Hrčak ID: 222627
URI
https://hrcak.srce.hr/222627
____________________________________________________________________________________________________
Filozofski okvir kondikcijskih zahtjeva u klasičnom rimskom pravu
Dr. sc. Henrik-Riko Held; docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb; hheld@pravo.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6217-2655
Sažetak
Autor u radu analizira problem filozofskog okvira kondikcijskih zahtjeva u klasičnom rimskom pravu uzimajući u obzir tri različita aspekta navedene problematike. Najprije se bavi pitanjem klasičnosti određenih filozofskih načela i koncepata povezivih s kondikcijskim zahtjevima u izvorima, kao što su ius naturale, aequitas, natura itd. Ustanovivši njihovo klasično podrijetlo kao najvjerojatnije, nadalje analizira mogući utjecaj određenih konkretnih grčkih filozofskih škola. Odbacujući na temelju različitih razloga mogućnost utjecaja aristotelovskog i peripatetičkog koncepta ispravljačke pravednosti (iustitia commutativa ili correctiva) na kondikcijske zahtjeve, odlučuje se za vjerojatniji utjecaj stoičke filozofije i etike, konkretno stoičke zabrane obogaćenja na teret druge osobe te opće stoičke terminologije i filozofema. Naposljetku, raspravljajući o konkretnom dosegu navedenog utjecaja, zaključuje kako je glavna uloga stoičkih načela bila potvrditi već postojeće i tipično rimsko pravno načelo utjelovljeno u primjeni legisakcije per condictionem, koje se naknadno očitovalo u raznovrsnoj upotrebi različitih kondikcijskih zahtjeva u klasičnom rimskom pravu.
Ključne riječi
condictio; stjecanje bez osnove; ius naturale; aequitas; rimsko pravo
Stranice: 347-375
Hrčak ID: 222627