Obiteljsko nasilje u svjetlu penalnog populizma

Dr. sc. Petra Šprem, viša asistentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; psprem@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-4396-6887

Dr. sc. Anna-Maria Getoš Kalac, profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; agetos@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-0016-764X

Sažetak

Područje obiteljskoga nasilja često je predmetom stručnog i opće javnog diskursa. U Hrvatskoj su navedeni diskursi pretežno potaknuti pojedinačnim medijski eksponiranim slučajevima, a uvelike se svode na upozorenja o masovnoj rasprostranjenosti obiteljskoga nasilja te na zazivanje izmjena normativnog okvira u najboljoj maniri penalnog populizma. Takve postavke rasprava o ovoj važnoj temi neopravdano skreću pozornost sa suštinskih izazova od kojih pati ovo područje. Neki od tih izazova specifični su za Hrvatsku, dok su drugi zajednički i međunarodnoj zajednici. Ovaj rad nastojat će pokrenuti znanstvenu raspravu o obiteljskome nasilju na način da rasvijetli neke od ključnih odrednica ovog područja koje predstavljaju izazov, odnosno prepreku boljem i učinkovitijem uređenju tog područja danas, a o kojima se ne govori dovoljno (ili uopće). Uvodno se daje pregled konceptualnih i terminoloških postavki koje predstavljaju temelj bilo kakve suštinske znanstvene rasprave o suzbijanju obiteljskoga nasilja. Zatim se pruža analitički pregled razvoja normativnog okvira obiteljskoga nasilja u Hrvatskoj s raspravom ključnih nedostataka te kritičkom analizom de lege lata. Rad nadalje pruža uvid u europske standarde uz skretanje pozornosti na izazove s kojima se europska zajednica susreće kada je riječ o obiteljskome nasilju. Na kraju se analiziraju pomno odabrani empirijski pokazatelji predmetnog fenomena s naglaskom na nedosljednu sudsku praksu u predmetima obiteljskoga nasilja, točnije, njihovo nedosljedno razgraničavanje na prekršaj i kazneno djelo. Potonji podatci prikupljeni su analizom više od 500 sudskih predmeta obiteljskoga nasilja. Zaključno poglavlje nudi prijedlog konkretnih (idealnih i pragmatičnih) rješenja za nošenje s, u radu analiziranim, izazovima obiteljskoga nasilja u Hrvatskoj.

Ključne riječi: obiteljsko nasilje; Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji; prekršaji i kaznena djela; , psihičko nasilje

DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.74.1.02

Hrčak ID: 316345

URI: https://hrcak.srce.hr/316345

Stranice: 35-70

Domestic Violence in the Context of Penal Populism

Petra Šprem, Ph. D., Senior Assistant, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; psprem@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-4396-6887

Anna-Maria Getoš Kalac, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; agetos@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-0016-764X

Summary

The area of domestic violence is often the subject of both expert and general public discourse. In Croatia, the aforementioned discourses are often induced by individual cases of domestic violence, and in most cases, they are reduced to warnings about the mass prevalence of domestic violence and the constant need to change the normative framework (often in the direction of more severe punishment for the perpetrators). Such settings regarding the discussion on this important topic unjustifiably divert attention from the essential challenges that afflict this field. Some of these challenges are specific to Croatia, while some are also detected within the international community. This paper will strive to encourage a scientific discussion about domestic violence by developing some of the key underestimated challenges in this area, i.e. obstacles to a better and more efficient regulation of domestic violence today, and which are not talked about enough (or at all). An overview of the main concepts and terms of this phenomenon, which represents the basis of any essential scientific discussion will be given in the introduction. This is followed by an outline of the development of the normative framework of domestic violence in Croatia, with a discussion of the key shortcomings and a critical analysis of de lege lata. The paper will offer an insight into the European standards with the aim of detecting the key challenges that European countries are facing when it comes to domestic violence. Finally, some of the carefully selected empirical indicators of the mentioned phenomenon will be analysed with an emphasis on inconsistent case law concerning domestic violence. The last chapter offers a conclusion with proposals of concrete (ideal and pragmatic) solutions for handling the analysed challenges of that area in Croatia.

Keywords: domestic violence; Act on the protection against domestic violence; misdemeanours and criminal offences; psychological violence