Nana Weber: “Prescription of the Decedent’s Debts, Dating From the Time of Old Austrian Civil Code From 1811 (ABGB) in Slovenia and Croatia”
Prescription of the Decedent’s Debts, Dating From the Time of Old Austrian Civil Code From 1811 (ABGB) in Slovenia and Croatia
Nana Weber, Ph. D., Associate Professor, European Faculty of Law, New University and the MLC Ljubljana, advisor at Weber N., d.o.o., Ulica za travniki 40, 1260 Ljubljana, Slovenia; nana.weber@epf.nova-uni.si; ORCID ID: orcid.org/0009-0008-8769-7766
Summary
The establishment of the first Yugoslav state in 1918 was, from a legal point of view, the merger of six quite different legal traditions into one common state formation, and did not bring with it immediate legal unification, which was most evident in the field of civil law. Austrian Civil Code (ABGB) of 1811, as an interesting and endurable sub-type of transnational law, governed almost exclusively, with minimal differences, civil law in most of the territory of the present-day Slovenia and Croatia. Its legal rules survived the Second World War and were applied well into the late 1970s, in part even until the enactment of the new Slovene Code of Obligations in 2002 and the Croatian Obligations Act in 2005. However, since ABGB as a source of law has never been definitively abrogated, its legal rules are still applicable for deciding disputes in both countries, even in the case of the liability of heirs for the deceased’s debts, if the related contract of delivery was concluded as far back as 1960.
Key words: ABGB; inheritance; contract of delivery; prescription; kinship; decedent’s debts
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.73.6.01
Hrčak ID: 315199
URI: https://hrcak.srce.hr/315199
Pages: 1025-1057
________________________________________________________________________________________________________
Zastara ostaviteljevih dugova iz razdoblja primjene starog austrijskog Općeg građanskog zakonika (ABGB) iz 1811. u Sloveniji i Hrvatskoj
Dr sc. Nana Weber, izvanredna profesorica Europskog pravnog fakulteta Nove univerze i MLC Fakulteta Ljubljana, savjetnik u Weber N., d.o.o., Ulica za travniki 40, 1260 Ljubljana, Slovenija; nana.weber@epf.nova-uni.si; ORCID ID: orcid.org/0009-0008-8769-7766
Sažetak
S pravnog gledišta, uspostava prve jugoslavenske države 1918. značila je ujedinjenje šest često sasvim različitih pravnih tradicija u jednu zajedničku državnu tvorevinu, a nije sa sobom donijela i pravno ujedinjenje, što je najočitije bilo u građanskom pravu. Ono je bilo gotovo isključivo regulirano starim austrijskim Općim građanskim zakonikom (ABGB) iz 1811., kao zanimljivom i dugovječnom podvrstom transnacionalnog prava, na najvećem dijelu današnjega područja Slovenije i Hrvatske. Njegovi pravni propisi preživjeli su čak i Drugi svjetski rat, a potom su se u velikoj mjeri rabili sve do kraja 1970-ih, a u znatnom dijelu i do stupanja na snagu novoga slovenskog Zakonika o obveznim odnosima iz 2002. i hrvatskog Zakona o obveznim odnosima iz 2006. godine. Budući da ABGB kao izvor prava nikada nije konačno ukinut, njegova su pravila još uvijek relevantan izvor pravnih pravila za odlučivanje u konkretnim sporovima u obje zemlje, čak i u slučaju odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove ako je odgovarajući ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života sklopljen još davne 1960. godine.
Ključne riječi: ABGB, nasljedstvo, ugovor o isporuci. zastara, srodstvo, ostaviteljevi dugovi
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.73.6.01
Hrčak ID: 315199
URI: https://hrcak.srce.hr/315199
Stranice: 1025-1057