Vinko Hlača, Jakob Nakić
Pomorsko dobro i privatizacija na prostorima Republike Hrvatske, a pogotovo na nekretninama koje su opće dobro (pomorsko dobro i javne ceste), i danas iziskuje pomnu analizu. Od početaka privatizacije na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118/99) dolazilo je do nezakonite pretvorbe na nekretninama koje su nesporno bile pomorsko dobro u pravo vlasništva nad njima. Premda su mnogi teoretičari i praktičari upozoravali na nedopustivost i nezakonitost pretvaranja općeg dobra u pravo vlasništva, praksa pretvorbe i privatizacije nije baš previše marila za te vapaje. U radu se prikazuju svi relevantni radovi koji su se bavili razmatranim problemom. Posebno se prikazuje recentna sudska praksa s posebnim naglaskom na pravorijek Trgovačkog suda u Rijeci vezan uz nezakonitu pretvorbu Brodogradilišta "Viktor Lenac". Autori zastupaju motrište, kao i većina hrvatskih teoretičara, da se na pomorskom dobru nisu mogla a niti se sada mogu stjecati stvarna prava. Posebno se upućuje na potrebu sustavnog, brzog i efikasnog anuliranja nezakonitih upisa prava vlasništva na pomorskom dobru. |
Ključne riječi: pomorsko dobro; privatizacija; pretvorba; opće dobro; morske luke |
Puni tekst članka dostupan je na