Međudržavno posvojenje – kojim putem krenuti
Dr. sc. Tena Hoško, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb; tena.hosko@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6745-0351
Sažetak
Međudržavno posvojenje je nedavno zaokupilo dosta pozornosti u Hrvatskoj, kako u medijskom prostoru tako i u znanstvenom i stručnom radu. Međutim, sustavnom i planskom uređenju međudržavnog posvojenja nadležna tijela i dalje nisu pristupila. Stoga je cilj ovog rada ponuditi neke opcije u daljnjem uređenju ovog vrlo specifičnog instituta u Hrvatskoj. S tim ciljem, rad prvo definira međudržavno posvojenje obrazlažući njegove vrste, zatim se daje prikaz uređenja međudržavnog posvojenja u Hrvatskoj nakon čega se razmatraju razni pristupi koje je moguće poduzeti u pogledu međudržavnog posvojenja. U radu se ističu dodatno uređenje ovog instituta, mogućnost ograničenja i moratorija međudržavnog posvojenja, pojačana suradnja s drugim državama te informiranje potencijalnih posvojitelja uz poticanje konvencijskih posvojenja u odnosu na nekonvencijska. Zaključno se ističe nužnost promišljenog pristupa koji bi zahtijevao procjenu temeljenu na iskustvima praktičara te znanjima teoretičara iz raznih pravnih područja te struka koje se bave zaštitom djece.
Ključne riječi: međudržavno posvojenje; priznanje strane sudske odluke o posvojenju; država primateljica; država podrijetla djeteta; Haška konvencija o posvojenju iz 1993.
Doi: https://doi.org/10.3935/zpfz.74.4.4
Hrčak ID: 323782
URI: https://hrcak.srce.hr/323782
Stranice: 633-666
Intercountry Adoption – Which Path to Take
Tena Hoško, Ph. D., Associate Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, Croatia; tena.hosko@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6745-0351
Summary
Intercountry adoption has recently attracted a lot of attention in Croatia, both in the media and in scientific and professional circles. However, the competent authorities have still not approached the regulation of intercountry adoption in a systematic and planned manner. Therefore, the aim of this paper is to offer some options in further regulation of this very specific type of childcare in Croatia. With this aim, the paper first defines intercountry adoption, explaining its types, then gives an account of the regulation of intercountry adoption in Croatia. After that, various approaches that can be taken regarding intercountry adoption are considered. The paper highlights the additional regulation of this institute, the possibility of restrictions and moratoria of intercountry adoption, increased cooperation with other countries and informing potential adopters while promoting Hague over non-Hague adoptions. In conclusion, the necessity of a thoughtful approach is emphasized, which would require an assessment based on the experiences of practitioners and the knowledge of theoreticians from various legal fields and professions dealing with child protection.
Keywords: intercountry adoption; recognition of a foreign court decision on adoption; receiving country; country of origin of the child; Hague Convention on Adoption from 1993
Doi: https://doi.org/10.3935/zpfz.74.4.4
Hrčak ID: 323782
URI: https://hrcak.srce.hr/323782
Pages: 633-666