Kamil Stolarski: “Just Title as Justification for Acquisitive Prescription: Global Discussion and Roman Legal Roots”
Just Title as Justification for Acquisitive Prescription: Global Discussion and Roman Legal Roots
Kamil Stolarski, Ph. D., Assistant, Faculty of Law and Administration, Jagiellonian University, Gołębia 9, 31-007 Kraków, Poland; kamil.stolarski@outlook.com; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6403-4707
Summary
There are statements in contemporary legal discussion that undermine the legitimacy of maintaining the institution of usucaption in specific legal orders. It is uncertain if there is any justification for acquisitive prescription at all. European law experience is also familiar with this discussion. The institution of usucaption is not a uniform concept – there are many variants in different countries. Are we really talking about one institution or different ones, depending on the existence of one prerequisite or another? One of the prerequisites for acquisitive prescription, not present in every legal system, is interesting - the prerequisite of ‘just cause of usucapion’. Polish law does not require such a prerequisite, for instance. The basic and unquestionable requirement of usucaption in the classical legal development of this institution, in Roman Law, is unquestionable. The first statements of such jurists as Trebatius, Sabinus and Cassius show us the first conceptualization of acquisitive prescription, in which the just cause of usucaption prerequisite is immediately present and affects the nature of this legal institution - without it, these jurists did not see the possibility of acquiring things by usucapio.
Key words: usucapio; property law; Roman law; just cause of usucaption; iustus titulus; title
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.73.6.05
Hrčak ID: 315203
URI: https://hrcak.srce.hr/315203
Pages: 1157-1183
________________________________________________________________________________________________________
Valjani pravni temelj kao pretpostavka dosjelosti: Globalna diskusija i rimski pravni korijeni
Dr. sc. Kamil Stolarski, asistent Fakulteta prava i uprave Jagiellonskog Sveučilišta u Krakowu, Gołębia 9, 31-007 Kraków, Poljska; kamil.stolarski@outlook.com; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-6403-4707
Sažetak
U suvremenim raspravama u pojedinim pravnim sustavima pojavljuju se stajališta kojima se stavlja u pitanje legitimitet i održivost ustanove dosjelosti. Pritom se iznose sumnje postoji li i generalno opravdanje za postojanje tog instituta. Riječ je o raspravi koja nije nepoznata ni u užem europskom kontekstu. Općenito, međutim, treba imati na umu da ustanova dosjelosti nije jedinstveni koncept, već postoje mnoge varijante u raznim zemljama. Stoga se postavlja pitanje govorimo li doista u svim slučajevima o istoj ustanovi ili o različitima, ovisno o jednoj ili više zahtijevanih pretpostavki. Jedna od pretpostavki koja se ne pojavljuje u svim pravnim sustavima jest valjani pravni temelj (iusta causa usucapiendi). Poljsko pravo tako ne zahtijeva ispunjenje navedene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću. S druge strane, sasvim je jasno kako je ona bila nužna pretpostavka dosjelosti (usucapio) u rimskom pravu kao temelju civilističkih pravnih sustava. Prve izjave pravnika poput Trebacija, Sabina i Kasija upućuju na to kako je pri prvom konceptualnom oblikovanju instituta dosjelosti iusta causa morala biti prisutna, odnosno ispunjena, te je u bitnome definirala njezinu pravnu narav. Bez nje, prema mišljenju pravnika, nije bilo moguće steći vlasništvo stvari dosjelošću.
Ključne riječi: dosjelost, stvarno pravo, rimsko pravo, valjani pravni temelji dosjelosti, titulus
DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.73.6.05
Hrčak ID: 315203
URI: https://hrcak.srce.hr/315203
Stranice: 1157-1183