U radu se obrazlaže stupnjevanje razlikovnosti u ispitivanju apsolutnih smetnji za registraciju nekog znaka kao žiga nakon harmonizacije žigovnoga prava u Europskoj uniji. Obrazlaže se i nerazdruživost između funkcije označivanja podrijetla i razlikovnosti žiga. S time u svezi obrađuju se Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. za usklađivanje propisa država članica koji se odnose na žigove (kodificirani tekst), Uredba Vijeća (EZ) 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (kodificirani tekst) te hrvatski, njemački i engleski zakoni o žigu. Posebno se u hrvatskom pravu upozorava na razlike između koncepta razlikovnosti žiga i danas zastarjelog koncepta novosti žiga koji je nakon harmonizacije zamijenjen relativnim razlozima za odbijanje registracije.

Ključne riječi
žig; funkcija označivanja podrijetla; razlikovnost žiga; novost žiga

 

Puni tekst dostupan na