Doc.dr. sc. Vilim Bouček

U radu autor analizira kako novi hrvatski Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja od 15. srpnja 2003. uređuje kartelne privatnopravne situacije s međunarodnim obilježjem. Nakon uvoda (1), autor navodi strukturu odredaba hrvatskog Kartelnog zakona (2) te objašnjava funkciju i pravnu prirodu odredaba kartelnog prava (3).

Okosnicu rada čini interpretacija odredbe čl. 3., st. 3. hrvatskog Kartelnog zakona koja se zasniva na "načelu učinka" (Auswirkungsprinzip, effects doctrine) te tako, naglašava autor, kao specifična odredba međunarodnog kartelnog privatnog prava, pridonosi zaštiti slobodnog tržišnog natjecanja na hrvatskom tržištu. Na pitanje može li se kartelno pravo primijeniti eksteritorijalno, autor daje potvrdan odgovor. To znači da je hrvatski sud na temelju navedene odredbe hrvatskog kartelnog prava nadležan odlučivati o pravnim odnosima koji su se dijelom ili u cijelosti dogodili u inozemstvu te da je domaći sud ovlašten primijeniti strano kartelno pravo države na čijem su se tržištu ograničenja tržišnog natjecanja neposredno dogodila. Ova tvrdnja, ističe autor, odnosi se samo na građanskopravne učinke kršenja kartelnoga prava (4).

Odredba čl. 3., st. 3. hrvatskog Kartelnog zakona iz 2003., naglašava autor, sadržajno je veoma slična takvim važnim poredbenopravnim normama. U kartelnim normama poredbenog prava, baš kao i u hrvatskom pravu, određuje se samo primjena domaćeg kartelnog prava, ako kršenje odredaba kartelnog prava "proizvodi učinak na domaćem tržištu". U suvremenom poredbenom pravu takve odredbe nazivaju se često pravilima neposredne primjene (5).

Za uređenje kartelnih privatnopravnih odnosa, osim navedenih pravila neposredne primjene, u poredbenom pravu pojavljuje se, zasada kao iznimka, i dvostrano kolizijsko pravilo. To je odredba čl. 137. švicarskog Zakona o mpp-u iz 1987. Ako je slijedom toga kolizijskog pravila za rješavanje kartelnih privatnopravnih pravnih odnosa s međunarodnim obilježjem mjerodavno pravo one države na čijem je tržištu nedopuštenim ponašanjem gospodarskih subjekata oštećenik bio neposredno oštećen, tada bi, istice autor, takva odredba pretocena u hrvatsko pravo izrijekom ovlašćivala hrvatski sud pri rješavanju privatnopravnih posljedica kršenja odredaba kartelnog prava primijeniti i strano kartelno pravo (6).

Pri izradi novog hrvatskog Zakona o mpp-u, zaključuje autor, valja poći od bitnih karakteristika čl. 3., st. 3. ZZTN i sustavu hrvatskog međunarodnog privatnog prava dodati dvostranu (potpunu) kolizijsku odredbu međunarodnog kartelnog privatnog prava, kojom će se izbjeći sadašnja podnormiranost hrvatskog Kartelnog zakona iz 2003. i hrvatskog ZMPP-a iz 1991.(7).

Ključne riječi: međunarodno kartelno privatno pravo, pravilo neposredne primjene - jednostrano kolizijsko pravilo (cl. 3., st. 3. ZZTN; paragraf 130., st. 2. njemačkog KartZ), načelo učinka, eksteritorijalna primjena kartelnog privatanog prava, dvostrana (potpuna) kolizijska odredba međunarodnog kartelnog privatnog prava (cl. 137. švicarskog ZMPP).