Doc. dr. sc. Ivana Jaramaz Reskušić

Na temelju analize relevantnih carskih konstitucija u radu se izlažu i objašnjavaju sadržaj i cilj promjena koje su se, u razdoblju od Konstantina do Justinijana, dogodile u augustovskoj odnosno klasičnoj kaznenopravnoj regulaciji tog kaznenog djela. U prvom dijelu rada autorica komentira Konstantinove zakonske intervencije, kojima je krug osoba ovlaštenih za podizanje optužbe znatno sužen i uvedeno privilegirano pravo muža na optužbu ex suspicione, te Justinijanove reformatorske dopune propisane Novelama 117 i 134. Promjene u sferi represije analizirane su u drugom dijelu rada. Prva faza, od Konstantina nadalje, obilježena je, zaključuje autorica, drastičnim pooštrenjem kažnjavanja, koje uključuje i proširenje granica muževa prava na nekažnjivo ubojstvo preljubnika. U drugoj fazi, Justinijanovu zakonodavstvu, granice represije znatno su sužene prema ženi preljubnici, dok je mužev ius occidendi prema muškom sudioniku tog kaznenog djela tek neznatno modificiran. Autorica se također osvrće na utjecaj kršćanstva na tu pravnu sferu u doba «difuznih ideoloških koncepcija» carskog prava.

Ključne riječi: crimen adulterii, accusatio adulterii, accusatio ex suspicione, ius occidendi, postklasično rimsko kazneno pravo, repudium, Konstantin, Justinijan