PRIJEPORI OKO KOLEKTIVNIH (KULTURNIH) PRAVA

Prof. dr. sc. Milan Mesić


S nastupom multikulturalizma (interkulturalizma) kao društvenog pokreta i teorije javljaju se sve glasniji zahtjevi za priznavanje raznih kolektivnih ili grupnih (kulturnih) prava. Međutim, ona se kose s ortodoksnom liberalnom teorijom univerzalnih individualnih prava građana državljana. Zato neki liberalni teoretičari (komunitarijanci, multikulturalisti) nastoje (re)interpretirati koncept društvene pravde, priznajući kulturalnu uvjetovanost ljudskih bića i stvarno nejednake polazne pozicije raznih manjinskih i deprivilegiranih grupa u ostvarenju načela jednakosti. Prijepori oko kolektivnih prava tiču se kako njihove teorijske konceptualizacije tako i političke legitimacije. Članak upućuje na neka ključna pitanja ove aktualne svjetske debate. Mogu li se uopće grupna prava konceptualizirati sa stajališta liberalne teorije društvene pravde zasnovane na načelu jednakosti pojedinaca? Radi li se o zakonskim, građansko-državljanskim ili ljudskim pravima? Ako se i složimo oko društvene oportunosti i teorijske legitimnosti kolektivnih prava, jesu li njihovi nositelji isključivo pojedinačni članovi grupa o kojima je riječ ili/i kolektivi kao cjeline? Što mislimo pod "grupama" i "kulturama" koje treba štititi grupnim pravima? Tko određuje pripadnost grupi s posebnim pravima – međunarodna tijela, država, grupa ili pojedinci? Na koja "dobra" se mogu odnositi zahtjevi za posebnim pravima?

Ključne riječi: ljudska prava, državljanska prava, kolektivna prava, grupna prava, kulturna prava


Copyright (C) 2019 - Pravni Fakultet u Zagrebu, Sva prava pridržana