HrvatskihrEnglishen
DANIJEL BATURINA, JELENA MATANČEVIĆ, GOJKO BEŽOVAN:
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu

 

Danijel Baturina, Jelena Matančević, Gojko Bežovan: “Government–Nonprofit Sector Relationship in Croatia: A Thorny Road”

 

Government–Nonprofit Sector Relationship in Croatia: A Thorny Road

 

Danijel Baturina, Ph. D., Associate Professor, University of Zagreb Faculty of Law, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb, Croatia; danijel.baturina@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0002-9063-305X

Jelena Matančević, Ph. D., Associate Professor, University of Zagreb Faculty of Law, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb, Croatia; jelena.matancevic@pravo.unizg.hr; ORCID ID: orcid.org/0000-0003-2807-133X 

Gojko Bežovan, Ph. D., Professor (ret.), University of Zagreb Faculty of Law, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb, Croatia; CERANEO – Centre for Development of Nonprofit Organisations, Ul. Jakova Gotovca 1, 10 000 Zagreb, Croatia; gojko.bezovan@gmail.com; orcid.org/0000-0002-7543-6875

 

Summary
The goal of this paper is to analyse the relationship between the nonprofit sector and the government in Croatia 1990–2020, by employing Young’s typology of the government–nonprofit relationships. Based on a secondary data analysis, the paper provides historical overview, description and analysis of the development of the nonprofit sector and its relationship with the government. The paper proposes three periods of government–nonprofit relationship: first, 1990–1999, started with the economic and political transformation, coupled with the Homeland war; second, years 2000–2012, marked by intense building of institutions and policy frameworks for supporting nonprofit sector development, and third 2013–2020, marked by Europeanisation and new financial opportunities for NPOs. The paper argues that the Croatian case is characterized by a complex coexistence of all three of Young’s models, and by a nonlinear and path-dependent relationship development.

Key words: nonprofit sector; civil society; government–nonprofit relationship; policy impact; Europeanisation

DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.76.2.1

Hrčak ID: 349595

URI: https://hrcak.srce.hr/clanak/504550   

Pages: 171-213

________________________________________________________________________________________________________

Odnos vlade i neprofitnog sektora u Hrvatskoj: Trnovit put 

 

Dr. sc. Danijel Baturina, izvanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb; danijel.baturina@pravo.unizg.hr; orcid.org/0000-0002-9063-305X

Dr. sc. Jelena Matančević, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb; jelena.matancevic@pravo.unizg.hr; orcid.org/0000-0003-2807-133X  

Dr. sc. Gojko Bežovan, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, 10 000 Zagreb; CERANEO – Centar za razvoj neprofitnih organizacija, Ul. Jakova Gotovca 1, 10 000 Zagreb; gojko.bezovan@gmail.com; orcid.org/0000-0002-7543-6875

 

Sažetak
Cilj je rada analizirati odnos neprofitnog sektora i vlasti u Hrvatskoj od 1990. do 2020. godine. Na temelju analize sekundarnih podataka i uzimajući u obzir ovisnost o prijeđenome putu, rad daje povijesni pregled, opis i analizu razvoja neprofitnog sektora. Rad predlaže tri razdoblja odnosa neprofitnog sektora i vlade. Prvo razdoblje, 1990. – 1999., započelo je ekonomskom i političkom transformacijom, vezanom uz Domovinski rat koji je uokvirio razvoj neprofitnog sektora. Drugo je razdoblje, 2000. – 2012., donijelo transformaciju odnosa i intenzivnu izgradnju institucija i političkih okvira za potporu razvoju neprofitnog sektora. Treće razdoblje, od 2013. godine, obilježila je europeizacija koja je utjecala na odnos vlade i neprofitnih organizacija te otvorila nove financijske mogućnosti za neprofitne organizacije. Primjenjujući Youngovu tipologiju odnosa vlade i neprofitnih organizacija, rad tvrdi da hrvatski slučaj karakteriziraju složena koegzistencija svih triju Youngovih modela te nelinearni razvoj odnosa. Analiza je pokazala kako je ovisnost o prijeđenome putu od socijalizma, demokratske tranzicije i postajanja članicom EU-a utjecala na odnose vlade i neprofitnog sektora. Općenito, pokazalo se da je suparnički model najdominantniji u analiziranome razdoblju od 30 godina u Hrvatskoj. Analize pokazuju da dionici i dalje percipiraju mnogobrojne prepreke u daljnjem razvoju odnosa neprofitnog sektora i vlasti, među kojima se na kraju promatranoga razdoblja primjećuje određena stagnacija u odnosima. Doprinos ovog rada leži u prvome sustavnom opisu i analizi odnosa vlasti i neprofitnih organizacija u Hrvatskoj od demokratske tranzicije. Rad analizira specifična hrvatska iskustva i pridonosi izbjegavanju tretiranja Srednje i Istočne Europe kao homogenog konteksta, što istraživanja pokazuju da nije slučaj, uz prepoznavanje da se prostori djelovanja za neprofitne organizacije u Europi mijenjaju. Iznesene lekcije iz hrvatskog konteksta mogle bi pridonijeti analizi i razvoju prilagođenijega okvira politike u Hrvatskoj i regiji Srednje i Istočne Europe.

Ključne riječi: neprofitni sektor; civilno društvo; odnos neprofitnih organizacija i vlade; utjecaj politika; europeizacija

 

DOI: https://doi.org/10.3935/zpfz.76.2.1

Hrčak ID: 349595

URI: https://hrcak.srce.hr/clanak/504550   

Stranice: 171-213